Makroekonomski okvir u pravilu je polazišna točka svih ekonomsko-financijskih skupova, pa tako i konferencije Zagreb Financijski forum (ZFF) Poslovnog dnevnika održane u utorak, s glavnim fokusom na perspektive razvoja financijske industrije u okruženju koje se mijenja. Brojke kojima se u Hrvatskoj posljednjih godina oslikavaju makro trendovi uglavnom imaju pozitivan predznak, uz inflaciju kao glavni “kamenčić u cipeli”.
Tako je i na ZFF-u, za početak, ponovljeno “gradivo” o stopama rasta gospodarstva (među najbržima u EU), o povoljnim kretanjima (ne)zaposlenosti, realnih dohodaka kućanstava, kreditnog rejtinga… a s druge strane o tvrdokornosti inflacije (također pri vrhu EU ljestvice). Usto, prilike, prijetnje i izazove danas umnogome određuje kompleksno vanjsko okruženje i postepeno usporavanje dinamike domaće gospodarske aktivnosti.
U Vladi za ovu godinu računaju s realnim rastom BDP-a od 3,2 posto, što je niže od ostvarenja u prvom polugodištu. Preliminarne procjene za treći kvartal, na temelju još nepotpune slike, upućuju da bi rast u tri ljetna mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje mogao usporiti. Hoće li to značiti usporavanje rasta na 2,8 posto (s 3,6 u drugom tromjesečju), na što upućuje nedavna brza procjena HNB-a, ili na 2,4 posto, što sugerira CEIZ indeks poslovnog ciklusa Ekonomskog instituta Zagreb, manje je važno.
Trend usporavanja, uz i dalje povišenu inflaciju, pod jače reflektore stavlja i rast proračunskog deficita, odnosno fiskalni prostor Vlade za djelovanje u slučaju negativnih šokova, tj. nepovoljnih manifestacija neizvjesnosti koje već duže vrijeme obilježavaju vanjsko okruženje – od trgovinskih (carinskih) trvenja do sigurnosne situacije. “U dobrim smo vremenima, a plešemo na granici (3% BDP-a) Maastrichtskog kriterija za deficit”, rekao je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca na panelu o perspektivama rasta. U HUP-u ne propuštaju nijednu priliku upozoriti na problem konkurentnosti i produktivnosti domaćeg gospodarstva, pa je i Odrčić ponovio kako taj problem potencira (jači) tempo rasta plaća u javnom sektoru, kao i povećanje propisanog minimalca.
Istodobno, rast realnih plaća umnogome je zaslužan za razmjerno visoke stope rasta osobne potrošnje, a onda i BDP-a, podsjetio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Oslanjanje rasta BDP-a na domaću potražnju potiče određene neravnoteže, ali zasad je za izvoznike okruženje i dalje prilično zahtjevno, dodao je. Da povoljno razdoblje nije iskorišteno za stvaranje rezervi za lošija vremena, konstatirala je i Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke. Kratkoročno rast deficita ne zabrinjava previše, kaže, ali rigidna rashodna strana proračuna (uslijed trajnog rasta potrošnje na plaće i socijalna davanja) može biti itekako ograničavajuća u slučaju osjetnijeg usporavanja.
Adresirati probleme
Imajući u vidu da ove i iduće godine, predstoje i nadalje veliki priljevi europskog novca s osnove preostalih triju rundi sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, usporavanje gospodarskog rasta će biti umjereno. Živković Matijević stoga više apostrofira već prisutne velike regionalne razlike unutar Hrvatske. Grad Zagreb, primjerice, nosi više od 30 posto BDP-a. Vezano uz problem produktivnosti naglašava kako je rast plaća samo jedan u nizu čimbenika koje treba poboljšati za konkurentnije gospodarstvo, od kvalitete institucija do poboljšanja menadžmenta i tehnoloških inovacija.
Slične poruke istog su dana stigle i iz Međunarodnog monetarnog fonda. “Poticajna fiskalna politika u razdoblju snažnog gospodarskog rasta uzrokovala je povećanje proračunskih manjkova i pojačala pritisak na strani domaće potražnje, pridonoseći povećanju inflacije i manjka na tekućem računu”, ocjena je Misije MMF-a. U zaključnoj izjavi u okviru redovnih konzultacija u vezi s fiskalnom politikom naglašavaju da postoji rizik od dugotrajnog pregrijavanja i dodatnog poticanja domaće potražnje, što bi na kraju usporilo dezinflaciju i narušilo konkurentnost.
U trenutačnom globalnom okruženju povećane neizvjesnosti i strukturnih promjena ključno je da se na vrijeme adresiraju nastajuće neravnoteže, očuva stabilnost te ojača otpornost i produktivnost. Zbog toga u Fondu pozivaju na što skorije smanjivanje fiskalnog manjka. Njihova je preporuka da se već dogodine svede na 2,5 umjesto 2,9 posto BDP-a, što je moguće postići ograničavanjem rasta plaća u javnom sektoru i povećanja socijalnih rashoda, boljim prikupljanjem PDV-a, kao i jačanjem fiskalne discipline u jedinicama lokalne samouprave.
Za reformske iskorake u smjeru jačanja produktivnosti i konkurentnosti značajan potencijal predstavljaju sredstva iz fondova EU. Hrvatska se pokazala jednom od uspješnijih članica u povlačenju sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, što znači i ispunjavanju brojnih reformskih mjera. No, kako kaže glavna ekonomistica RBA, tek će se pokazati u kojoj će mjeri nominalno ispunjavanje zahtjeva rezultirati stvarnim pomacima u smislu jačanja konkurentnosti i potencijala rasta u srednjem i dugom roku.
Za to je, uz ostalo, važno i iskoristiti puni potencijal tržišta kapitala, istaknula je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija. U tom resoru već je neko vrijeme pojačan fokus na jačanje tržišta kapitala, rasterećenje regulative i povećanje financijske pismenosti građana. Te aktivnosti danas su definirane i akcijskim planom provedbe proljetos donesenog prvoga Strateškog okvira razvoja tržišta kapitala RH, što je Vlada prepoznala kao sljedeći strateški prioritet. Danas 8,5 posto javnog duga RH drže hrvatski građani, istaknula je.
Otkako im je omogućeno ulaganje u instrumente državnog duga (počevši od prvih tzv. narodnih obveznica u ožujku 2023., a potom i trezorskih zapisa u potkraj te godine) participirali su u tim izdanjima s ukupno više od 11 milijardi eura. Država im je dosad isplatila više od 320 milijuna eura kamata, a više od 340 tisuća uplata pokazuje koliko su građani prepoznali ovu mogućnost ulaganja. Tome je svakako pridonijela uspostava digitalne platforme e-riznica te mobilne aplikacije m-riznica koje omogućuju kupnju obveznica i zapisa “u svega četiri klika”. Usto, ta je infrastruktura na raspolaganju i za ulaganja u javnim ponudama dionica privatnih kompanija, a ta je mogućnost iskorištena već u slučaju netom završenog IPO-a Tokić grupe.
Uskladiti regulativu
Nakon što je ove godine formalizirana suradnja osam zemalja regije u strateškoj inicijativi regionalne integracije burzi, sljedeći je korak usklađivanje regulatorne prakse. Zorić je, uz ostalo, najavila i nastavak regulatornog rasterećenja kroz otklanjanje “viška” regulatornih zahtjeva povrh minimuma propisanih direktivama EU (tzv. gold plating). Najavila je i donošenje novog Zakona o potrošačkim kreditima, uključujući i nova, na razini EU ujednačena pravila za stambeno kreditiranje.
“Cilj nam je dodatno povećati razinu zaštite građana i smanjiti regulatorno opterećenje financijskih institucija”, poručila je Zorić. Među novinama na obzoru naznačila je i neovisno savjetovanje za potrošače koji se nađu u financijskim poteškoćama. Pored toga, trenutačno se razmatraju modeli investicijskih računa za građane kao jedan od alata koji bi trebao pridonijeti povećanju likvidnosti na domaćem tržištu kapitala. “I Europska komisija potiče države da građanima olakšaju pristup investiranju, omogućujući im i porezno povoljnije uvjete”, naglasila je Zorić.
Banke se, međutim, ne boje odljeva štednje na tržište kapitala. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, vidi to kao “komplementarnost između bankarskog sustava i tržišta kapitala i znak zrelosti gospodarstva, a ne prijetnju”. Iznio je podatak da je od kraja 2019. kreditna potražnja porasla za 19 milijardi eura, dok su depoziti povećani s 45 na 68 milijardi eura. Podsjetio je i da je prije globalne financijske krize 2007. omjer kredita i depozita iznosio 94 posto, dok je danas tek 77 posto, što pokazuje znatno veći stupanj likvidnosti i stabilnosti sustava. Usto, i udio nenaplativih kredita je na povijesno najnižim razinama.
I direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko kaže kako je razvoj tržišta kapitala za bankarski sektor zapravo prilika, jer “dugoročno je to za sve nas veoma važno”. Govoreći o konkurentnosti domaćeg bankarstva u okviru europodručja rekla kako su naše banke u nekim segmentima i bolje od drugih europskih. Kamate na kredite su oko prosječnih u eurozoni, kod nekih vrsta i ispod prosjeka.
Troškovna efikasnost mjerena omjerom troškova i prihoda poslovanja je iznad prosjeka europodručja, kao i omjer kapitala. I kamate na depozite su, doduše, niske, ali Perko kaže kako su to spojene posude. Uz više kamate na štednju, a uz regulatorni trošak koji je i dalje razmjerno visok, više bi morale biti i kamate na kredite, tvrdi. Daljnja kretanja kamatnih stopa ovisit će prvenstveno o potražnji za kreditima, ali i o unaprjeđenju poslovne klime, smanjenju regulatornih troškova, reformi administracije te privlačenju privatnih investicija. U svakom slučaju, “banke su spremne za daljnji rast kreditne aktivnosti”, a uz rast produktivnosti za kreditni ciklus važno je i jačanje pravne sigurnosti. Prema pokazateljima vladavine prava Hrvatska je pri dnu ljestvice eurozone (lošije stoji samo Grčka), istaknula je podsjećajući kako i deset godina poslije tema “švicarca” nije zaključena, što samo dodatno naglašava i važnost podizanja financijske pismenosti.
Investicijski prioriteti
Kako se u Hrvatskoj već godinama znatan dio javnih ulaganja oslanja na europska sredstva, veoma je važno i kako će se oblikovati novi višegodišnji financijski okvir EU-a. Razgovori o njemu nisu samo tehnička rasprava o brojkama i proračunima.
O investicijskim prioritetima Europe politički pregovori nikad nisu bili jednostavni, ali iduće godine oni će biti izazovniji nego ikad, istaknuo je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu.
“Za Hrvatsku je ključno je iskoristiti svaki euro na raspolaganju, ali pritom je važna kvaliteta. Sredstva su učinkovita samo ako ih koristimo strateški i s jasnim ciljevima. Investicije koje planiramo, definirat će koliko smo konkurentni, koliko otpornosti gradimo i koliko inovacija možemo potaknuti za desetljeća koja dolaze”, zaključio je.
