Kako do kapitala
miret

‘Liječe’ posljedice konzumerizma, a podršku fonda čije je osnivanje potaknuo HBOR dobili su među prvima

Braća Domagoj i Hrvoje Boljar, svjesni nepovoljnog utjecaja obućarsk e industrije na okoliš, razvili su ideju tenisica kompatibilnih s prirodom.

PD VL native tim
23. rujan 2021. u 22:02
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Kao svojevrsni hommage ocu koji je 1990-ih imao tvornicu obuće Mr. Joseph, braća Domagoj i Hrvoje Boljar započeli su startup Miret, projekt proizvodnje tenisica bez negativnog utjecaja na okoliš koji od prvog dana živi filozofiju koja je danas hit trend korporativnog svijeta. “S bratom, industrijskim dizajnerom, želio sam nastaviti baviti se obućarskim biznisom, no onda je došla kriza 2008. i posao je počeo tonuti”, kaže Domagoj, prvostupnik ekonomije poduzetništva. Otac im se u međuvremenu razbolio, pa je uslijedilo nekoliko godina teške borbe za poslovanje. U tom vremenu pokrenuli su brend Jots pod kojim su prvi puta na tržište lansirali ‘crossover’ tenisice, spoj klasične obuće i sportske tenisice što ih je stavilo u fokus poznatih luksuznih brendova poput Krisvanasschea, Paco Rabannea, ETQ-a i Lemairea, za koje su dizajnirali i razvijali proizvode i tako izbrusili znanje.

Poslije svih uspona i padova, kriza i manjak kapitala su prevagnuli i Mr. Joseph otišao u povijest. “Nakon svega ostao je krater, no ostavili smo najvrednije, ljude”, kaže Domagoj Boljar. Paralelno s borbom da obiteljski biznis održi glavu iznad vode, rodila se ideja o Miretu. “Jedan dan ušao sam u bratov ured dok je čitao intervju s francuskim industrijskim dizajnerom Philippeom Starckom u kojemu je on konstatirao kako je sve što je radio u životu smeće jer je pridonio valu konzumerizma sa svim negativnim posljedicama”, prisjeća se Boljar. Tada se nije, kao danas, previše razmišljalo o održivom poslovanju, mikroplastici, zagađenju oceana, a industrija obuće bila je u potpunosti slijepa na svoj ogromni negativni učinak.

Razbijanje mitova

S tom porukom privlače kupce na čiju se savjest aktivno pozivaju. Istina je da je industrija obuće toksična i štetna, no često je “ispod radara”. U 2019. u svijetu je proizvedeno 24 milijarde pari obuće, a većina dolazi iz masovne proizvodnje u kojoj se koriste štetni materijali poput sintetičkih vlakana, sintetičke gume i plastike. Ta je plastika istodobno i izvor mikroplastike koja zagađuje zemlju, more, zrak, vodu i u konačnici dospije na – tanjure svih nas. A potom razbijaju i mit o koži kao “prirodnom” materijalu ističući da se u njezinoj proizvodnji koriste toksične kemikalije, a toksičan je i proces bojanja sirove kože te nije rijetkost da su njezini nusprodukti zagađenje vode, okoliša pa i samih proizvođača cipela. Proizvodnja obuće je energetski intenzivna, pozamašnog ugljičnog otiska; od izrade, transporta u trgovine, do dostave sirovih materijala i gotovih proizvoda. Obućarstvo je i radno intenzivna industrija u kojoj su plaće i radni uvjeti globalno pod pritiskom iznimne konkurencije i niskih cijena. Sve su to dijelovi iste, veće slike.

24 milijarde

pari obuće proizvedeno je u svijetu 2019.

U tako postavljenom društvu kojem je bacanje u smeće starog i kupnja novog trend u svim sferama potrošnje, zadnja karika odgovornosti je kupac. Bacanje cipela koje se godinama razgrađuju i ispuštaju u okoliš kemikalije što povećava neodrživ pritisak na ekosustav – to je doprinos svakoga od nas. Iako se u svijetu mode promjena već polako događa (mnogi brendovi imaju svoje ‘conscious’ kolekcije), proizvođači obuće hvataju korak tražeći održivija rješenja, uvodeći etičke radne prakse, a regulatori nove certifikate poput Fair Rubber Associationa, B-Certifieda, Fair Tradea s ciljem reguliranja standarda. “Hrvoje je rekao da želi ići drugim putem i tako je nastala ideja o razvoju tenisica koje će biti kompatibilne s prirodom”, kaže Domagoj. Svijest kako funkcionira moderni konzumerizam i cijena koju svi plaćamo, ponukala ih je da (barem u njima realnom dosegu) promijene status quo, informiraju i kupcima koji to žele – ponude alternativu.

Prva tenisica neutralna za prirodu bila je izrađena od konoplje 2016. posluživši kao test ima li uopće interesa na tržištu za takvim proizvodom.

Tenisice od sedam vrsta biljaka

Potom je uslijedila mukotrpna potraga za dobavljačima eko sirovina koje će zamijeniti standardne i danas Miret ima suradnju s 16 dobavljača iz devet zemalja EU. Miret tenisice izrađene su od sedam vrsta biljaka: konoplje, kenafa, pluta, kukuruza, jute, eukaliptusa, drva kaučuka te novozelandske vune. Svi materijali zajedno čine proizvod s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš. U ponudi imaju visoku i nisku tenisicu od 97 posto prirodnih materijala, ne i kože upravo zbog zbog načina njezine prerade u konačni proizvod. Primjerice, unutrašnjost jednog modela je od konoplje jer ona “diše” i otporna je na mirise. Ergonomski uložak napravljen je od pluta otpornog na bakterije, vezice su od eukaliptusa, ojačanja od kenafa, jute i kukuruza. Napravili su i jednu 100 posto vegansku tenisicu koja ne uključuje apsolutno ništa od životinjskog porijekla. “Sve sirovine moraju zadovoljavati ekološke i tehnološke standarde, biti održive, da se s njima može raditi i biti estetski prihvatljive. U konačnici, nama je ekologija temelj svih odluka za razvoj i proizvodnju, no jedino što može donijeti dugoročnu promjenu na okoliš je tržište”, kaže Domagoj Boljar.

Stvari su se oko 2018. promijenile nabolje; tržište je sazrelo, počelo se govoriti o održivom poslovanju, problemima s plastikom, pojavila se Greta Thurnberg, a u Hrvatskoj konkretnije obrise dobio je startup ekosustav. “Prvu potporu koju smo dobili bilo je 15.000 eura putem Climate-KIC Acceleratora kojeg je provodio zagrebački Zicer gdje smo inkubirani i otad se naša priča pozitivno ‘rola’”, kaže Domagoj Boljar. Miret je potom ušao u prvu generaciju akceleratorskog programa Fil Rougea osiguravši pre-seed investiciju od 50.000 eura za što su prepustili 8 posto udjela fondu. Fond Fil Rouge najveći je startup fond u Hrvatskoj, a osnovan je 2019. godine uz podršku Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koja je i jedan od ulagatelja u fond.

Odlična suradnja s fondom

O suradnji s fondom ima samo riječi hvale; nema mikro menadžeriranja, preuzimanja kontrole, sloboda za razvoj projekta je neupitna. Za one kojima je ideja ulaženja u partnerstvo s fondom rizičnog kapitala teško zamisliva kratko kaže: “100 posto od ničega je ništa, a 92 posto od nečega je puno”.

Cijela je lepeza prednosti razvijanja projekta u startup ekosustavu; od besplatnih edukacija, mentoriranja i savjeta do lakšeg pristupa kapitalu – sve nasušno potrebno projektima u povojima.

Nakon inicijalnog kapitalnog uloga Miret je u kickstarter kampanji prikupio još 70.000 dolara, u trećoj fazi Climate-KIC Acceleratora 30.000 eura, a u rujnu lani Fil Rouge u ‘seed’ rundi (faza dokazanog koncepta kada je tim izgrađen, a proizvod spreman za tržište) injektirao je još 250.000 eura.

Hrvatski startup ekosustav ove je godine zaokružen, dodaje. “Stvorili su se preduvjeti, a nevjerojatne stvari, nakon Nanobita, Infobipa, Infinuma i Rimca može se reći da je Hrvatska dobila svoj ‘Skype moment’ kao prije Estonija. Događat će se veliko ubrzanje, ovdje se otvaraju velike mogućnosti”, ističe Boljar i kao jednu od najznačajnih navodi promjenu u mentalnom sklopu – da nije sramota u prvom pokušaju doživjeti neuspjeh.

Poslovna filozofija braće Boljar uključuje direktnu komunikaciju s potrošačima, bez posrednika i dodatne marže, a baza je internetska trgovina. Premda su tržišno ciljali Europu zbog jednostavnosti logistike i povrata, s njihovim tenisicama na nogama hodaju ekološki osviješteni kupci u SAD-u, Japanu i Australiji, a u idućoj godini planiraju veliku ekspanziju.

50 tisuća eura

iznosilo je pre-seed ulaganje Fil Rouge fonda

U narednih pet godina braća Boljar i dalje se vide u Miretu. “Želimo biti vezani uz Miret dugoročno. Prihvatili smo investicijsku igru, svjesni smo da će u idućih pet godina vjerojatno biti izlaska ulagača. Bitno nam je da vizija, misija i vrijednosti holističkog pristupa minimalnog utjecaja na okoliš ostanu zacementirane”, kaže Boljar. Kao i u sektoru električnih automobila, sve više brendova iz industrije obuće prepoznaje (i uvažava) pitanja zaštite okoliša, a na njih u Miretu gledaju dijelom kao na konkurenciju, a dijelom kao na suborce.

“Ako želimo da rješenja postanu masovna, proizvodi ne smiju postati luksuz, ne smije biti ‘premije na zeleno’, to je jedini način kako možemo promijeniti stvari”, kaže Domagoj Boljar.

Sukus poslovne filozofije (i poruke tržištu) Mireta jest da promjena nije jednostavna već traži puno truda, ali znanje i oruđe već imamo – samo ih treba upotrijebiti. Kinezi bi rekli da svako dugačko putovanje počinje prvim korakom. Ako je to još s obućom koja respektira prirodu, planet i sve njegove stanovnike, tim bolje za sve nas.

New Report

Close