Fondovi uvećali štednju i buduće mirovine

Autor: Ana Blašković , 30. siječanj 2022. u 09:00
Tržišta ruše rekorde na valu nezapamćene likvidnosti/G. Jelavić/PIXSELL

Investicijski fondovi ostvarili dvoznamenkasti rast, a mirovinski fondovi donijeli pozamašne prinose.

Unatoč pandemiji koja dnevno puni naslovnice svjetskih medija, tržišta su se snažno oporavila od inicijalnog šoka rušeći rekorde na valu nezapamćene likvidnosti. Tempo pumpanja nije moglo popratiti otvaranje prilika u realnoj ekonomiji, pa je novac, logično, skrenuo u financijsku sferu.

Ulagači na dioničkim tržištima tako će 2021. godinu upisati u anale kao (još jednu) godinu povijesnih zarada: dionički i mješoviti investicijski fondovi ostvarili su dvoznamenkaste prinose, a iste kategorije obveznih mirovinskih fondova članovima donijele pozamašne prinose. U ‘crvenom’ su godinu završili oni kojima su fokus ulaganja fiksni prinosi, no s ubrzavanjem inflacije sve je više naznaka da se trendu nazire kraj.

Uspješna godina

Obvezni mirovinski fondovi koji upravljaju s gotovo 133 milijarde kuna imovine budućih umirovljenika, većini od 2,1 milijuna članova mogu prezentirati uspješnu godinu, posebice za 1,9 milijuna koji (namjerno ili slučajno) štede u kategoriji B. Mirex B ostvario je lani 7,33 posto prinosa što je treći najbolji rezultat od uvođenja kategorija 2014., podaci su Hrportfolija.

Viši prinos Mirex B imao je upravo 2014. i 2019., dosegnuvši 11,4, odnosno 9 posto. U lanjskim rezultatima predvodili su Erste Plavi s prinosom 10,5 posto te PBZ CO s 9,21 posto, dok su fondovi AZ i Raiffeisen ostvarili 6,15, odnosno 6,22 posto. Za manji dio članova koji je iskoristio mogućnost aktivnog odabira kategorije A s većim fokusom na dionice, lanjska godina donijela je dvoznamenkaste prinose.

Mirex A porastao je 13,4 posto pri čemu ponovno predvode Erste Plavi i PBZ CO s 14,6, odnosno 16,1 posto. Dvoznamenkasta ostvarenja imali su u AZ i Raiffeisen s 10,6 te 11,4 posto.

133

milijarde kuna iznosi imovina pod upravljanjem mirovinskih fondova

Pozitivan, premda ispod prosječne godišnje inflacije, rast od 0,4 posto imao je i Mirex C koji reflektira ulagački fokus fondova na obveznice. U toj kategoriji tek je 60-ak tisuća članova, uglavnom po zakonskoj prisili uoči umirovljenja. Raiffeisen, Erste i AZ imali su prinose od 0,4 do 0,7 posto, a blago je u negativni teritorij zakoračio PBZ CO s -0,1 posto.

Premda će i regulator i fondovi unisono naglašavati da, bez obzira na uspjeh ili neuspjeh pojedine godine, prinose treba gledati od početka štednje, nije manje bitno naglasiti da je 2021. “popeglala” šok s početka pandemije.

Oporavak Mirexa počeo je već u drugoj polovici 2020., da bi se lani dodatno potvrdio, uz iznimku stagnirajućih obvezničkih fondova. Štoviše, svojevrstan je fenomen (a nekima i razlog za alarm) da su tržišta kapitala u toj mjeri odmaknuta od raspleta epidemiološke krize.

Na istom kolosijeku, iako bržom dinamikom, kretali su se investicijski fondovi. Oslobođeni rigoroznih limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova, spremili su raskošnije prinose.

Najznačajniji prinos u prošloj godini ostvarili su dionički i mješoviti fondovi, dok su obveznički redom u minusu. Dionički fond Capital Breeder lani je na portfelj imao 36,05 posto povrata, rame uz rame je Generali Energija s 35,57 posto, dok je na trećem mjestu najuspješnijih InterCapital SEE Equity klasa B s 25,26 posto.

U kategoriji mješovitih fondova najbolji rezultat ostvario je HPB Global s 16,12 posto, potom Generali Balanced s 13,97 posto, dok je Eurizon HR Global (donedavno PBZ Global) godinu zaključio s 10,35 posto prinosa.

Pogled na obvezničke fondove otkriva da je najmanji minus imao Eurizon HR Conservative 10 fond (ranije PBZ Conservative) s -0,75 posto, slijede InterCapital Dollar Bond klasa B i ZB bond s -1,31, odnosno -1,75 posto, podaci su Hrportfolija.

Snažan oporavak

Fondovska industrija na godinu iza sebe gleda kroz perspektivu snažnog oporavka od COVID-a 19 i godinu inflacije.

“Fondovi koji su ulagali ili ulažu u instrumente s fiksnim prinosom imali su slabiju godinu, u odnosu na fondove koji ulažu u dionička tržišta. Upravo su dionički fondovi, u najvećoj mjeri, iskoristili snažan oporavak ekonomske aktivnosti u 2021., prije svega pronalaskom cjepiva, što se može vidjeti u visokim prinosima”, kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa čiji je laureat lani bio Erste Adriatic Equity sa 17,8 posto prinosa.

Povratak inflacije na ekonomsku pozornicu, nakon više od desetljeća daleko ispod željenih monetarnih ciljeva, suštinski bi mogao promiješati karte. Pitanje je trenutka kada će globalna financijska tržišta protresti dizanje kamatnih stopa; američki Fed najavio je to za ovu godinu, i to u najmanje tri navrata.

Europa još oklijeva zbog omikrona koji prigušuje rast, pa se ECB pribojava da bi prerano zatvaranje likvidnosti ugrozilo oporavak.

2,1

milijun članova broje sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova

Analize zasad pokazuju da inflaciju guraju energenti koji se prelijevaju u proizvođačke cijene i problemi na strani ponude (uska grla u proizvodnji), pa u Frankfurtu računaju na stabiliziranje situacije u 2023. godini raščišćavanjem zaostataka u narudžbama.

Kao novi faktor nesigurnosti pojavljuje se potencijalni sukob Rusije i Ukrajine čije bi reperkusije bile iznimno neizvjesne. A, ako se ičega ulagači boje, to je neizvjesnost. “Očekujemo nastavak ekonomskog rasta na globalnoj razini”, kaže Jurišić ističući da ga podupire likvidnost.

“Vjerujemo da će ”rizična” ili ”rizičnija” imovina i u 2022. imati uspješnu godinu, te u skladu s time i fondovi koji ulažu u te vrste imovine”, kaže Jurišić koji vjeruje da je geopolitički rizici, inflacija i mogući novi val pandemije “vrlo vjerojatno” već ugrađeni u cijene u u određenoj mjeri.

“Pogledamo li lokalno Hrvatsku, kao i na globalnoj razini očekujemo nastavak rasta u 2022. Mišljenja smo da će najavljeni ulazak u eurozonu dodatno smanjiti rizike, odnosno premiju rizičnosti, pojedinih ulaganja i donijeti značajne prednosti gospodarstvu u cjelini. U takvim uvjetima, vjerujemo da će se svi pozitivni efekti odraziti na hrvatsko tržišta kapitala”, smatra Jurišić.

U svakom slučaju, s prvim dizanjem kamatnih stopa u SAD-u, u Europi kreće odbrojavanje jer će (prije ili kasnije) i ona morati učiniti isto. Za tržišta je to novi moment koji će označiti početak selidbe kapitala iz dionica prema sigurnijim klasama imovine, poput obveznica. S obzirom na rekordne količine upumpanog novca koji žari i pali financijskim tržištima to se neće dogoditi preko noći pa se i u 2022. očekuju dobre zarade od dionica, ponešto skromnije nego lani.

Komentirajte prvi

New Report

Close