Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je ponovno podigla kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 2,5 posto, što je drugo povećanje kamata ove godine. Odluka, koja se očekivala s obzirom na ubrzavanje inflacije, podiže troškove zaduživanja u eurozoni na najvišu razinu od travnja prošle godine.

Energetski šok ne jenjava – cijena nafte dan ranije premašila je 100 dolara za barel, prvi put od srpnja. Nakon neuspjelog primirja između SAD-a i Irana početkom srpnja ljeta barel je poskupio gotovo 40 posto. Iz Frankfurta poručuju da sukob na Bliskom istoku i dalje stvara inflacijske pritiske te da će inflacija dulje vrijeme ostati znatno iznad ciljanih dva posto.

U kolovozu su potrošačke cijene u eurozoni ubrzale 3,3 posto (harmonizirani indeks), čime su šesti mjesec zaredom premašila cilj središnje banke. U Hrvatskoj su, istovremeno, ubrzale još brže, 3,7 posto.

Cijene energije bile su 14 posto više nego godinu ranije, što je njihov najveći rast od početka 2023. i plinske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč jačanju inflacije, ECB je poboljšao izglede gospodarskog rasta eurozone. Sada očekuje rast BDP-a od 0,9 posto ove godine i 1,4 posto iduće, u odnosu na ranije procjene od 0,8, odnosno 1,2 posto.

Konsenzus tržišta je da će središnja banka eurozone (barem) još jednom povećati cijenu novca do kraja godine. Prema FT-u, swap tržišta prije odluke davala su više od 90 posto izgleda za još jedno povećanje od 25 baznih bodova do kraja godine, a još jedno povećanje očekuje se i sredinom 2027.