U subotu 20. studenog uz Večernji list pronađite prilog – Vodič kroz financijske prevare.
Ponzijeva shema vrsta je financijske prijevare koja mami ulagače obećavajući im abnormalno visoke povrate u kratkom vremenu pa joj mnogi već desetljećima ne mogu odoljeti. Shema započinje tako da neki prevarant osnuje ustanovu za prikupljanje depozita (ili banku).
Prevarant poziva javnost da deponira novac kod institucije, nudeći velikodušne kamate. Kamate se potom isplaćuju iz novca novih deponenata, dok prevarant udobno živi od starih depozita.
Ponzijeva shema vrsta je financijske prijevare koja mami ulagače obećavajući im abnormalno visoke povrate u kratkom vremenu pa joj mnogi već desetljećima ne mogu odoljeti. Shema započinje tako da neki prevarant osnuje ustanovu za prikupljanje depozita (ili banku).
Prevarant poziva javnost da deponira novac kod institucije, nudeći velikodušne kamate. Kamate se potom isplaćuju iz novca novih deponenata, dok prevarant udobno živi od starih depozita.
Čitava se shema raspada kad više nema dovoljno novih depozita kojima bi se pokrivale isplate kamata dospjele na stare depozite. Prevarant se nada da će tada već živjeti pod novim imenom negdje u tropima, u zemlji koja nema zakon o ekstradiciji.
Shema je dobila ime po Charlesu Ponziju, Talijanu koji se proslavio dvadesetih godina prošlog stoljeća tvrdeći da bi mogao udvostručiti novac svojih klijenata u roku od 90 dana, a nakon njega pojavili su se mnogi s istim obećanjima.
Najpoznatiji primjer Ponzijeve sheme svakako je Bernard Madoff, autor najveće financijske prijevare u povijesti, koji je prevario nobelovce, senatore, holivudske glumce, redatelje i bogate Njujorčane, a na njima je zaradio 17,5 milijardi dolara.
Bernard Madoff je, naime, desetljećima slovio za mudrog investitora i inovatora, pionira u elektroničkom trgovanju. Bio je direktor Nasdaqa i savjetnik Komisije za vrijednosnice i burze, a svoje portfelje povjeravala su mu sveučilišta, banke, fondovi i zaklade.
Privukla ih je činjenica da je nudio nevjerojatno stabilne prinose, unatoč fluktuacijama tržišta. U stvarnosti tih prinosa nije bilo. Madoff je sav novac držao na tekućem računu u banci, a „prinos” koji je isplaćivao starim klijentima bio je zapravo keš koji su mu novi klijenti donijeli da ga „investira”.
Ta je prevarantska shema funkcionirala barem 16 godina, ako ne i duže. Nužna pretpostavka bila je da svi klijenti ne dođu istog dana podići svoje uloge, što se nije događalo, bar ne do 2008. kada se prevarantski biznis raspao zbog kraha Wall Streeta.
Financijska kriza stvorila je paniku na tržištu, a pritisak na Bernarda Madoffa brzo je otkrio da on više nema novac svojih investitora.
U subotu 20. studenoga HANFA i Večernji donose – Vodič o financijskim prijevarama.
Čitajte o vrstama i povijesti financijskih prijevara, što su financijske prevare i kada su nastale. Doznajte i što trebate znati o rizicima ulaganja na kriptotržištu.
