Svijet novca
suvremeno upravljanje rizicima

Captive u fokusu: GrECo pristup modernom upravljanju rizicima

O specifičnom alternativnom prijenosu rizika govori Iva Rogović Lekić, predsjednica Uprave GrECo Specialty GmbH.

Autor: Native tim PD
02. srpanj 2025. u 22:02

Alternativni prijenosi rizika (Alternative Risk Transfer – ART) važan su dodatak tradicionalnim strategijama osiguranja jer omogućuju organizacijama da bolje upravljaju specifičnim i često nekonvencionalnim rizicima uz korištenje inovativnih alata i pristupa. Iako dolaze s određenim izazovima, njihova prilagodljivost i potencijal za smanjenje financijskih gubitaka čine ih ključnim dijelom suvremenog upravljanja rizicima.

O specifičnom alternativnom prijenosu rizika, tzv. Captive-u i GrECo angažmanu u ovom procesu te različitostima u odnosu na tradicionalne vrste prijenosa rizika razgovaramo s Ivom Rogović Lekić, predsjednicom Uprave GrECo Specialty GmbH, društva u vlasništvu GrECo Grupe, vodećeg korporativnog konzultanta za rizike i brokera u osiguranju i reosiguranju u srednjeistočnoj i jugoistočnoj Europi.

GrECo Grupa sa sjedištem u Beču zapošljava više od 1400 ljudi u 69 ureda u 21 zemlji. S klijentima u 150 država svijeta, GrECo ove godine slavi 100 godina postojanja. U Hrvatskoj GrECo Croatia ove godine slavi 30 godina postojanja.

Što je captive?

Captivi su osiguravajuća društva u vlasništvu tvrtke koja pokrivaju samo rizike vlastite tvrtke. Dakle, umjesto da sklopi policu osiguranja kod vanjskog osiguravatelja, tvrtka osniva vlastito osiguravajuće društvo za upravljanje vlastitim rizicima. Captivi su stoga i rješenje za rizike koji se uopće ne mogu osigurati na tržištu osiguranja ili se mogu osigurati samo uz vrlo visoke premije.

Obično su dizajnirani kao društva za reosiguranje: rizici su osigurani kod osiguravajućeg društva. Ako dođe do štete, osiguravajuće društvo obeštećuje captive, odnosno prvo pristupa financijskim sredstvima captive-a. Tek tada se koriste vlastita sredstva osiguravatelja. Captivi su poput štednih računa na kojima se čuvaju rezerve, koje obično pokrivaju štetu u malom/srednjem rasponu – slično franšizi.

Zašto su potrebna captive osiguranja?

Rizici kao što su političke napetosti, prirodne katastrofe ili kibernetički napadi postaju sve složeniji i teže ih je osigurati. Stoga su potrebna inovativna rješenja koja nadilaze tradicionalna tržišta osiguranja. Captivi su jedno od takvih novih rješenja, najjednostavnije objašnjeno; kao osiguravajuća društva u vlasništvu tvrtke, nude tvrtkama mogućnost interne zaštite od rizika. Captives su win-win rješenje za osiguravatelje i tvrtke. Povećana svijest o riziku također koristi industriji osiguranja, jer smanjuje vjerojatnost nastanka gubitka. Osim toga, osiguravatelji su sastavni dio vlastitog rješenja jer su, osim postojeće infrastrukture za upravljanje ugovorima i odštetnim zahtjevima, također važan pružatelj kapitala i time središnji stup vlastitog modela. Time se jača partnerstvo između tvrtke i tržišta osiguranja te osigurava dugoročni uspjeh tvrtke.

Kao instrument agilnog upravljanja rizicima, captive tvrtke čine poduzeća otpornijima na krize i međunarodno konkurentnijima.

Što kažu brojke?

Prvi pravi captive-i osnovani su tek krajem 1950-ih na Bermudima. Prema javno dostupnim podacima, danas diljem svijeta postoji više od 6,000 captive osiguravajućih društava. Veliki porast broja društava bilježi se tijekom covida gdje su brokeri imali važnu ulogu. Luksemburg i Irska dvije su vodeće lokacije za captive u Europi gdje se nalazi 80 % europskih captive-a. Osnivanje captive društava ubrzava se i u drugim velikim europskim zemljama: Francuska, na primjer, do sada je imala velik broj tvrtki koje su upravljale captivom u inozemstvu, ali od 2023. novi zakonodavni okvir pogoduje osnivanju takvih društava što je rezultiralo naglim porastom broja novih captive-a.

Za koja su područja osiguranja relevantni captivi?

Captive proizvodi mogu se koristiti ne samo za pokrivanje tradicionalnih rizika kao što su materijalna šteta, uključujući prirodne katastrofe, nesreće na radu ili odgovornosti za proizvode, već i za nove izazove kao što su kibernatičke prijetnje umjetne inteligencije i deepfakea, lance opskrbe ili ESG rizike. Trenutno osiguranje imovine u prosjeku čini 46% premija. Osiguranje od odgovornosti druga je najčešća linija osiguranja sa 16%. Sveukupno, 76% captive poduzeća osigurava imovinske rizike, što pokazuje da ovo područje igra središnju ulogu u strategijama upravljanja rizicima tvrtke. Vlastita poduzeća stoga su privlačan dodatak konvencionalnom osiguranju, posebno za ovo područje, te su stoga relevantna i za velika poduzeća i za mala i srednja poduzeća.

Kakvu ulogu imaju captivi u suradnji između tvrtki i komercijalnih osiguravajućih društava?

Captivi mogu ojačati partnerstvo između tvrtke i tržišta osiguranja pružajući domaćim tvrtkama alate za agilno upravljanje rizicima. Time se jača atraktivnost lokacije poslovanja, osiguravaju postojeća radna mjesta i otvaraju nova. Osim toga, captive poduzeća promiču veću svijest o rizicima u tvrtki, što povećava interes za optimizaciju rizika ciljanim upravljanjem rizicima. Učinkovito upravljanje rizicima dovodi do manje štete, doprinosi većoj održivosti i ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo.

Kako funkcionira model osiguranja?

Osiguranje se temelji na dva važna čimbenika za diverzifikaciju rizika. Jedan je kolektiv: u slučaju velikih tvrtki, kolektiv se stvara na grupi tvrtki na nekoliko lokacija ili nekoliko podružnica. Drugi važan čimbenik je vrijeme: šteta se obično ne događa svake godine, već tijekom određenog vremenskog razdoblja. Osiguravajuće društvo štedi novac i osigurava financijska sredstva u slučaju odštetnog zahtjeva.

Kakva je pravna situacija?

Trenutno postoje zakoni koji reguliraju captive u 70 jurisdikcija diljem svijeta. U Europi se načela Solventnosti II primjenjuju i na captive poduzeća. U Hrvatskoj captivi podliježu istim zakonskim zahtjevima kao i komercijalno osiguranje, odnosno odredbama Zakona o osiguranju i odredbama Solventnosti II. Posebnosti nisu obuhvaćene trenutačnom pravnom situacijom. To znači složene početne procese i opsežne obveze izvješćivanja nadzornog tijela. Kako bi Hrvatska u budućnosti možda i postala domicil u captivu, potrebna su pravna pojednostavnjenja na različitim razinama. Trenutno se neke velike kompanije koje posluju u Hrvatskoj već osiguravaju putem captive-a i u kreiranju tih captiva, broker uvijek ima ključnu ulogu.

Jesu li captive samo za velike tvrtke?

Izvorno su ih uglavnom koristile velike multinacionalne tvrtke. Međutim, danas su dostupniji i srednjim poduzećima (MSP-ovima), posebno ako imaju visoku razinu svijesti o rizicima i sposobnost internog upravljanja rizicima. Odluka o osnivanju captive-a uvelike ovisi o individualnoj situaciji rizika i poslovnim potrebama društva.

Na kojoj su premijskoj razini captive zanimljivi?

Trenutno je potrebno između dva i tri milijuna eura premijskog volumena da bi captive poduzeća bila profitabilna. Međutim, tvrtke s obujmom premije manjim od milijun eura također bi imale koristi od mogućnosti osnivanja vlastitog osiguravajućeg društva.

Zašto se GrECo zalaže za potencijalni captive domicil u Austriji? I gdje je tu Hrvatska?

Prvo, najveći smo broker u SECEE, ali smo izvorno iz Austrije. Kao vodeći stručnjak za upravljanje korporativnim rizicima, želimo ojačati otpornost naših klijenata kako bi na najbolji mogući način ostvarili svoje korporativne ciljeve. Podržavamo ih u procjeni i primjeni najprikladnijih alata i inovacija za upravljanje rizicima. Budući da će captive poduzeća u budućnosti imati središnju ulogu u učinkovitom upravljanju rizicima, ključno je usidriti tu mogućnost i u Austriji, a jednog dana možda i u Hrvatskoj.

Drugo, jačamo se kao poslovna lokacija. Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da tvrtke preferiraju regionalna rješenja. Stoga je, s naše točke gledišta kao austrijske tvrtke sa 100-godišnjom uspješnom pričom u regiji srednje i istočne Europe, imperativ da se prepozna potencijal captive rješenja u SECEE. Cilj je povećati otpornost poduzeća, promicati napredak i inovacije.

Sadržaj omogućila GrECo

Autor: Native tim PD
02. srpanj 2025. u 22:02
Podijeli članak —

New Report

Close