Bruxelles predlaže promjenu smjera u digitalizaciji, golemo odstupanje od dosadašnjih pozicija u sektoru, u čemu je dosad EU imao neprikosnoveno liderstvo, a i utjecaj. Radi se o velikom, politički i strateški važnom zaokretu. Politički dio odnosi se na odnose s Amerikom, odnosno, time se odstupa od briselskog modela regulative pred američkim modelom, s tim da taj zaokret nije zbog Trumpova političkog pritiska. Nije baš da nije bilo pritiska, ali nije bilo uobičajenih ucjena i prijetnji. Naime, u ovom sektoru EU je neubičajeno jaka u odnosu na Ameriku, nekoliko puta pokazala je snagu prema američkim tehnološkim gigantima koji se sjećaju tih šamara, a također, ovo je i danas najjača batina koju smo kao blok imali u razgovorima oko carina.
Tragom Draghijeva teksta
Strateški je zaokret zato što se Bruxelles time odriče ambicije globalnog regulatora digitalnog sektora u zamjenu bolju, konkurentniju poziciju u digitalnom svijetu i poglavito u prostoru umjetne inteligencije, a to zahvaća sve – od svakodnevnog života do svemirske i obrambene tehnologije. Pod nazivom “Digitalni omnibus” Komisija je 19. studenoga predstavila paket promjena kojima je cilj pojednostavljenje sada važećih digitalnih i tehnoloških pravila koje je sama postavila i na kojima je inzistirala. Zašto je to napravila?
Veliki i stalni prigovor upućivan Bruxellesu je da je u EU sve presporo, pogotovo u odnosu na Ameriku ili Kinu, da se treba probijati kroz neprohodnu šumu nerazumljivih propisa, nepotrebnih ponavljanja i kočenja. Dugo se traži da se birokracija pojednostavi i prlagodi korisnicima. To traži industrija, javne uprave u zemljama članicama, mala i srednja poduzeća, poljoprivrednici – svi koji su imali posla s Europskom komisijom. U podlozi je programatski tekst Maria Draghija o imperativu pojačanja konkurentnosti Europe, prihvaćen od baš svih aktera u Europi, tekst koji je ujedno strategija ovog mandata Komisije. Gotovo sve treba napraviti da bi se pojačala konkurentnost, čak i promjena digitalne politike.
Zamislimo pojednostavljenje kao veliki morski val koji nadire u hodnike i kancelarije Komisije, pročišćuje i prožima direktive i pravila, smanjuje prepreke, odnosi nepotrebno, a u digitalizaciji smjera na olakšavanje istraživanja, inovacija, nudi jednostavniju regulativu, ubrzava postupke, pojeftinjuje poslovanje. Konkretno, prema tom prijedlogu nestat će ono što je nepotrebno, a objedinit će se propisi koji reguliraju podatke, kibernetičku sigurnost i AI. Na primjer, kod primjene umjetne inteligencije Komisija želi i predlaže veću marginu za neke od visokorizičnih sustava umjetne inteligencije (npr. u šestom inovacijskom ciklusu, tj. svemirskoj tehnologiji i obrani), odnosno odgodila bi se primjena pravila i propisa sve dok ne bude sve jasno posloženo i komunicirano.
Uvela bi se jedna jedinstvena adresa za slučajeve kibernetičkih sigurnosnih incidenata, tako da organizacije ne moraju više prijavljivati isti incident pod različitim zakonima. Također, uvele bi se regulatorne olakšice za mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća (ovo zadnje je nova kategorija tvrtki većih od malih i srednjih, ali još ne velikih kompanija). Zatim, država članica imat će dužnost i obavezu opismenjavanja građana u području umjetne inteligencije. Centralizirat će se kontrola nad umjetnom inteligencijom od generalnog interesa javnosti putem Ureda za umjetnu inteligenciju. Proširit će se korištenje sandboxa, uključujući sandbox na razini EU-a od 2028. Sandbox je sigurnosni mehanizam koji koristi izolirana okruženja za pokretanje nepouzdanog ili potencijalno zlonamjernog koda. Promjene kod GDPR-a odnosit će se na pojednostavljenje i harmonizaciju obrade podataka i na to što se smatra osobnim podatkom.
Razlog – konkurentnost
Budući da se radi o visoko stručnoj materiji, zainteresirani biznisi koji se time bave sami će proučiti što im nalaže taj paket mjera. Za laike, građane, to znači da ne bi stalno klikali na “prihvaćam”, “odbijam”, “prihvaćam nužne”, nego bi se velik dio automatski prihvaćao. To znači da bismo se pozdravili s dijelom naše privatnosti koju je Europska komisija do sada štitila, i što je htjela nametnuti globalno. Isto tako, AI će lakše koristiti i baratati našim podacima za svoj vlastiti razvoj. Bilo bi, tj. bit će više toga dopušteno umjetnoj inteligenciji. Također, olakšali bi se koraci kad želimo izbrisati svoje podatke. Uglavnom, bit će manje klikanja, i jezik kojim će se obraćati korisnicima bit će razumljiviji. Taj prijedlog Komisije sada proceduralno odlazi u Europski parlament gdje bi zastupnici koje smo birali idealno trebali razumjeti o čemu se radi i glasati za ili protiv, pa je sada krajnji čas da se, ako netko ima primjedbi, europske zastupnike pritisne, makar je glavni lobing već obavljen, u vrijeme kad se to i radi, a to je dok se prijedlog zakona pripremao u Europskoj komisiji. Sretna je okolnost, Hrvatska je odredila kompetentnog stručnjaka u Europskoj komisiji u ovom području. Nakon što Parlament odobri, prijedlog će proći još kroz Vijeće, odnosno dobiti odobrenje zemalja članica. Sve bi se trebalo završiti do sredine 2026., a nakon toga zakon bi polako ulazio u primjenu tokom 2027., kako bi se zemlje članice imale vremena za prilagodbu. Bit će dosta važnih promjena, na primjer oko uvođenja digitalne iskaznice/novčanika za firme, obrtnike, ali i za freelancere.
Najveći razlog ovih promjena, uz to što je ionako sve prožeto digitalizacijom, je konkurentnost u razvoju umjetne inteligencije i shvaćanje da je sadašnja regulativa osmišljena za svijet prije nego je bio prožet digitalizacijom i rastom umjetne inteligencije postala neadekvatna.
Odmah nakon što je Komisija objavila paket, buknule su debate i komentari, a najviše je onaj iz Politico, u kojem se kaže kako je “Brussels effect”, zamijenjen s “Washington effect”. Taj “briselski učinak” odnosi se na to da je Komisija svoju regulativu koja je bila izrazito usmjerena na dobrobit korisnika, građanina, na zaštitu privatnosti, uspjela dugo vremena nametati globalno. Vašingtonski učinak je sav u dereguliranju, okrenut razvoju digitalnog i umjetne inteligencije i počeo je prevladavati, također globalno, nad briselskim.
