Ako ne budemo poticali izvrsnost u znanosti, “deep tech” neće postojati u Hrvatskoj, poručuje Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), s konferencije Liftoff, središta okupljanja “deep tech” scene u Hrvatskoj. Tu izvrsnost, kao i razvoj visokotehnoloških “deep tech” startupa, nastalih uglavnom na znanstvenim istraživanjima koja se provode na domaćim visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama, potiče upravo Nuqleus, program akademskog poduzetništva, nastao na FER-u u sklopu Inovacijskog centra “Nikola Tesla”.
Već treću godinu završetak programa, u kojem je ove godine sudjelovalo devet timova, obilježava se konferencijom koja je okupila više od 500 sudionika, od znanstvenika, startupa do investitora iz više zemalja Europe i SAD-a. U relativno kratko vrijeme Nuqleus je uistinu napravio velike rezultate. Njihov je program završilo 25 spinoffa koji su prikupili 3,6 milijuna eura kapitala, rekao je Matija Srbić, koordinator programa Nuqleus, kojem je cilj pozicionirati Hrvatsku kao odličnu zemlju za razvoj “deep tech” startupa te privući mlade znanstvenike iz šire regije.
Zaostajanje
Ovo, jasno, nije jednostavan zadatak jer se i sama Europa bori s hvatanjem koraka s konkurencijom iz SAD-a i Kine u razvoju inovativnih proizvoda i usluga koji rješavaju goruće probleme čovječanstva. U Europi i dalje dominira tradicionalna industrija (automobilska, financijska i energetska), kaskamo po broju patenata u odnosu na Kinu i SAD, nedostaje kapitala, koji je, između ostalog, nesklon riziku, predstavio je stanje na europskoj deep “deep tech” Robin Wauters, vlasnik Profoundo agencije te osnivač Tech.eu-a. Doduše, napomenuo je da su investicije u “deep tech” od 2021. do 2024. pale 28 posto, a one u standardne startupe 60 posto. Europa ipak ima određenu prednost, a to su talenti i tehnička znanja. “Međutim, talente ne koristimo za komerijalizaciju istraživanja”, upozorava. To je tako jer europskim istraživačima i znanstvenicima nedostaje poduzetničkih znanja, rekla je Maria Juesas Portoles iz Vsquared Venturesa, njemačkog VC fonda.
EIC i Hrvatska
Najveći financijer “deep techa” u Europi je Europsko vijeće za inovacije (EIC) koje je Europska komisija osnovala s ciljem poticanja startup ekosustava. No, u njega bi se sve države članice trebale jače uključiti, poručuje Michiel Scheffer, predsjednik Uprave EIC-a, koji smatra da je razvoj “deep techa” strateški za Europu jer se od njega očekuje da riješi goruće probleme današnjice, a to nije obrana već klimatske promjene.
EIC, koji u svom portfelju ima više stotina kompanija koje je financirao, do sada je podržao tek dvije kompanije iz Hrvatske – Agrivi i Generu. “To je tragična statistika, ako se mene pita”, poručuje Ana Barjašić iz EIC-a. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, poručuje da nije riječ o tragegiji, već o logici jer je Hrvatska ipak mala zemlja.
