Prema Eurobarometru, istraživanju javnog mnijenja provedenom u listopadu i studenom 2020., čak 92 posto ispitanih građana Europske unije želi da se glas građana “uzme više u obzir pri donošenju odluka koje se tiču budućnosti Europe”. Europska unija po prvi je put pokrenula nešto čime tu želju građana pokušava ostvariti: to nešto zove se Konferencija o budućnosti Europe.

– Nijedna demokracija u svijetu nije ovakvo nešto nikad pokušala – kaže Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i supredsjedateljica Konferencije o budućnosti Europe. Nitko, naime, u svijetu nije pokušao izgraditi mehanizam kroz koji će sami građani formirati ideje i odlučivati o tome kako te ideje pretočiti u političke odluke. Demokracija poznaje institut izbora, na kojima građani biraju, odnosno zapošljavaju i smjenjuju političare na temelju njihovih programa i uvjerljivosti. Ali Europska unija odlazi korak dalje jer, pored demokratskih izbora na nacionalnoj i na europskoj razini (za Europski parlament), daje priliku građanima da kroz Konferenciju o budućnosti Europe odlučuju zaista o – budućnosti Europe.

O tome kako će, kroz europske odluke, izgledati njihov svakodnevni život, ali i kako će izgledati kontinent. Građani su u Konferenciji o budućnosti Europe stavljeni u ravnopravan položaj sa  zastupnicima u Europskom parlamentu ili u nacionalnim parlamentima, od Sabora do Bundestaga. U tome se sastoji ta velika novost, na koju se nitko u svijetu nije dosad odvažio na takav način.

Do kakvog će rezultata sve to doći? Još je možda rano reći jer je zasad sve u fazi prikupljanja ideja i raspravljanja o njima, kanaliziranja tih ideja prema nekim sažetim prijedlozima. Tek će se u sljedećim mjesecima vidjeti detaljnije koji su to prijedlozi i kako će se oni ostvariti. Ali jedan rezultat je već postignut – otvorena je prilika svim građanima Europske unije, pa i građanima Hrvatske kao najmlađe države članice, da se njihov glas ne samo čuje, nego i uzme u obzir.

– Glavni cilj Konferencije je uništiti mit o “briselskom bubbleu”. I učiniti građane Europske unije sudionicima kreiranja europskih politika. Da vide da sami mogu utjecati na krajnji rezultat. To je nešto što se često misli da nije moguće. Dosad se mislilo da se sve događa u zatvorenim EU institucijama. Ali to nije točno – dodaje za Večernji list Dubravka Šuica, koja je u Europskoj komisiji kao potpredsjednica zadužena upravo za temu Konferencije o budućnosti Europe.

Srce Konferencije je online platforma, višejezična, na svim službenim jezicima EU, što znači i na hrvatskom, gdje se svatko može prijaviti i dati doprinos, napisati ideju, najaviti događaj koji netko organizira, a na kojem će se raspravljati o idejama koje se tiču budućnosti Europe. Dosad se na tu internetsku platformu prijavilo 38.846 sudionika. Prijavljen je ili najavljen 4.361 događaj. Ukupan broj sudionika na tim događajima je 278.313. Na platformi je podijeljeno 11.290 ideja i 17.907 komentara. A sve je još uvijek u tijeku, tako da se možete uključiti i vi, već danas. Iz Hrvatske je dosad kroz platformu Konferencije o budućnosti Europe najavljeno 80 događaja i napisano 60 ideja.

Platforma je samo jedan dio. Ostali motori rada Konferencije o budućnosti Europe su građanske panel konferencije, njiih četiri, svaka s po 200 sudionika koji su odabrani tako da odražavaju svu raznolikost Europske unije. Zbog globalne pandemije, dio tih građanskih panela događa se virtualno, online, a dio fizički, najprije u Strasbourgu, a potom u četiri europska grada – Firenci, Maastrichtu, Dublinu i Varšavi. Primjerice, baš ovoga vikenda, od 10. do 12. prosinca u Firenci, jedan građanski panel koji ima temu “Europska demokracija, vrijednosti i prava, vladavina prava i sigurnost” ima treći i posljednji sastanak. I taj, kao i sve druge prijenose, moguće je pratiti na online platformi na adresi futureu.europa.eu.

Preporuke koje pripremi svaki od ta četiri građanska panela bit će predstavljene na plenarnoj skupštini Konferencije. U njoj sjedi 108 predstavnika građana sa sva četiri panela, 108 zastupnika Europskog parlamenta, 108 zastupnika nacionalnih parlamenata, 54 predstavnika svih vlada država članica, 3 predstavnika Europske komisije, po 18 predstavnika Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, 12 predstavnika socijalnih partnera, 8 predstavnika civilnog društva, te po 6 predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti.  Sve će završiti krajem travnja, do kad će se iskristalizirati i konkretni zaključci i ideje, koje su se sve europske institucije obvezale uzeti u obzir i pretočiti u stvarnost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta