U najavama protekle poslovne godine stručnjaci su bili složni u ocjeni da je, s obzirom na primarno geopolitičke uzroke energetske krize, nezahvalna svaka prognoza gospodarskih kretanja i trendova u energetskom sektoru u idućem razdoblju. Tada je bila riječ o ratu u Ukrajini, a sada već i o sukobu na Bliskom istoku.
Rizici su ponovno veliki i nepredvidivi. Stoga se u aktualnim okolnostima potvrđuje nužnost i važnost mjera koje je hrvatska vlada donijela s ciljem jačanja sigurnosti energetske opskrbe te ujedno zaštite građana, gospodarstva i javnog sektora od porasta cijena energije i energenata. U ovu zimu ulazimo smo s punim skladištem plina, zakupljenim LNG terminalom i dobrim stanjem hidroakumulacija. Cijene plina, struje i grijanja ostale su nepromijenjene. U limitiranju cijena najveći je teret podnio i još uvijek podnosi HEP.
Unatoč tome, nastavljamo s investicijama u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije. U proteklih pet godina u pogon smo pustili elektrane ukupne snage oko 90 MW. Trenutačno je u izgradnji ili fazi natječaja za izgradnju još devet projekata obnovljivih izvora ukupne snage 120 MW. Projekt izgradnje novog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb vrijedan 140 milijuna eura, u fazi je ispitivanja opreme prije puštanja u probni rad.
Slično postrojenje investicijske vrijednosti 86 milijuna eura planiramo izgraditi i na lokaciji Termoelektrane-toplane u Osijeku. Na najvećem projektu HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, dogradnji Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj/HE Senj 2), vrijednosti 500 milijuna eura, u tijeku su radovi na izgradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. Dodatni impuls realizaciji spomenutih i planiranih HEP-ovih investicija ocjena je agencije Moody’s iz studenoga ove godine, kojom su poboljšani su izgledi postojećeg investicijskog kreditnog rejtinga ‘Baa2’ sa stabilnih u pozitivne.
Usporedo radimo i na snaženju električne mreže radi prihvata novih obnovljivih izvora energije, a što je jedan od najvažnijih elemenata energetske tranzicije Europske unije. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, do kraja 2024. planira se omogućiti priključak na mrežu najmanje 1500 MW novoinstaliranih kapaciteta obnovljivih izvora.
Nakon što je ove godine uspješno dovršen pilot projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, uskoro očekujemo i sklapanje ugovora o dodjeli sredstava iz NPOO-a za nove projekte u distribuciji električne energije ukupne vrijednosti 228 milijuna eura.
Realizacija tog ugovora doprinijet će povećanju energetske učinkovitosti i osiguranju efikasne i održive dobave energije u Hrvatskoj. Uključujući i spomenute projekte izgradnje elektrana time ćemo dati ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i energetske samodostatnosti Hrvatske, prema smjernicama Vlade Republike Hrvatske.
