Poslovna 2022.
Nikola Škorić

Trebaju li banke uz euro uvesti i kripto?

Širenje eurozone (i njezinih fintecha) na Hrvatsku korisnicima će donijeti veći izbor i koristi, a banke dodatno potaknuti da traže prostor za preživljavanje.

Nikola Škorić
09. prosinac 2021. u 22:00
Foto: TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

Digitalna revolucija se eksponencijalno širi. Iskustvo koje fintech donosi korisnicima, posebice generaciji Z, transformirali su ga iz subkulturnog elementa u izazivača koji nagriza tradicionalnu financijsku industriju. U platnom prometu trendovi su već jasni – retail se sve više okreće Aircashu, Revolutu, ali i “bankarskom fintechu” poput KEKSPaya. Monri ulazi u prostor POS uređaja, a kartičarima dolazi Leanpay.

Širenje eurozone (i njezinih fintecha) na Hrvatsku korisnicima će donijeti veći izbor i koristi, a banke – koje su suočene s dugotrajnim padom marži – dodatno potaknuti da traže prostor za preživljavanje.

U ovoj potrazi kriptovalute zasad još nisu tema razmatranja. Iako prometi hrvatskih kripto mjenjačnica dostižu promete ZSE-a, poslovanje s kriptovalutama za naše banke još je prevelik regulatorni rizik. HNB je u srpnju snažno upozorio na kriptovalute, a ako što pođe po zlu kazne za banke su ogromne.

Međutim, iza dimne zavjese straha od nepoznatog, potpuno nova industrija raste vrtoglavom brzinom, a to su decentralizirane financije (DeFi). U ljeto 2020. vrijednost sredstava položenih u DeFi bila je oko milijardu američkih dolara, a manje od godinu i pol kasnije to je već 260 milijardi USD.

Ovaj spektakularni iznos nije knjigovodstveni trik – radi se o deponiranoj likvidnosti u obliku kriptovaluta. Naravno, ova ulaganja – kao i svaka druga – nose rizik. Međutim, vlasnicima isplaćuju neki oblik povrata, što se u tradicionalnoj financijskoj industriji gotovo izgubilo. Štoviše, realni povrat je zapravo i negativan zbog inflacije i zanemarivih kamata.

Kako se ovome ne nazire kraj, sve više ulagatelja traži utočište u DeFi sferi gdje nije nemoguće ostvariti povrat koji premašuje 10% godišnje na stabilni kripto vezan za USD.

Zaključno, kripto industrija raste eksponencijalno, a korisnicima nudi iskustvo i dimenziju povrata, što im tradicionalna industrija već dulje ne nudi. Nasuprot tome, hrvatske banke gube na relevantnosti i održivosti. Vjerujem da će u 2022. ove dvije strane prepoznati priliku i sjesti za isti stol.

Nikola Škorić, suosnivač i direktor Electrocoina

New Report

Close