U cilju postizanja klimatske neutralnosti Europska komisija nizom novih te izmjenama i dopunama postojećih zakonskih propisa predlaže promjene u sektoru proizvodnje i upotrebe energije, industrije, prometa, poljoprivrede, uz prijelaz na kružnu ekonomiju.
Europski zeleni plan predstavlja novu strategiju rasta, kojom se Europska unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Uz to, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Europski zeleni plan predstavlja novu strategiju rasta, kojom se Europska unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Uz to, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Zeleni plan sastavni je ujedno dio strategije Europske komisije za provedbu Programa UN-a oda do 2030. godine, ciljeva održivog razvoja UN-a te ciljeva iz Pariškog sporazuma, kojima je potrebno zaustaviti porast prosječne globalne temperature ispod 1,50C do kraja stoljeća.
Stoga se svih 27 država članica EU – sukladno Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. – obvezalo dati svoj doprinos preobrazbi Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.
Na putu do klimatske neutralnosti, zemlje članice trebaju ispuniti cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. godine.
* Sadržaj omogućio HEP
