Zeleno gospodarstvo
Intervju

Samo u javnim segmentima zdravstva, obrazovanja i vanjske rasvjete, može se uštedjeti oko 25 milijuna eura, odnosno više od 50.000 tona emisije CO2

Martina Šimić Baranović, direktorica tvrtke Signify Hrvatska, govori o važnosti digitalizacije i održivosti te objašnjava dobrobiti i uštede koje korištenje pametne rasvjete donosi javnom i privatnom sektoru.

Majda Mikulandra
17. svibanj 2022. u 22:00
Martina Šimić Baranović, direktorica tvrtke Signify Hrvatska/PD

Signify je vodeći svjetski proizvođač rasvjete za profesionalnu i privatnu upotrebu te pametne sustave. Proizvodi energetski učinkovite rasvjetne proizvode i sustave, koji čine živote ljudi sigurnijima i udobnijima, tvrtke produktivnijima, a gradove pogodnijima za život.

U emisiji u okviru projekta Zeleno gospodarstvo razgovarali smo s Martinom Šimić Baranović, direktoricom tvrtke Signify Hrvatska.

Koja je generalna uloga pametne rasvjete u zelenoj tranziciji?
Za početak, bitno je reći da svaka kvalitetna rasvjeta može pomoći u zelenoj tranziciji jer zamjenom starijih rasvjetnih sustava najnovijim efikasnim rješenjima moguće je postići izuzetno velike uštede električne energije. Rasvjeta je svuda prisutna i lako zamjenjiva, a rezultat je lako predvidjeti i mjeriti.

Ako govorimo o pametnoj rasvjeti, to je ona koja komunicira s nama. Čovjek upravlja rasvjetom putem računala ili drugog digitalnog uređaja, a dobijamo i povratne informacije o potrošnji, ali i o drugim okolnim faktorima kao što su prisutnost i kretanje ljudi, automobila, zagađenost, magla, razina dnevnog svjetla, vlažnost zraka i slično.

Spominju se uštede od 25 milijuna eura koje Hrvatska može ostvariti samo uvođenjem nekih pametnih rješenja u zelenoj tranziciji?
Potaknuti europskim planovima za oporavak i otpornost, u različitim smo zemljama EU napravili istraživanje o potencijalnim uštedama u javnim segmentima zdravstva, obrazovanja i vanjske rasvjete. Samo u ta tri segmenta smo došli do procjene uštede oko 25 milijuna eura odnosno više od 50.000 tona emisije CO2.

Iako takvo istraživanje nije precizno, dalo je odličnu indikaciju koliko su visoki troškovi neefikasne rasvjete pa smo to i javno objavili da potaknemo javnost da promišlja o tome, pogotovo u trenutku dostupnih fondova EU. Danas bismo trebali računati s višim cijenama električne energije, ali i višim troškovima materijala. Svakom projektu treba individualno pristupiti i napraviti točne izračune.

10 - 15

posto ukupne rasvjete u školstvu je ledificirano, a u cestovnoj rasvjeti više od 60 posto

Spomenuli ste javnu rasvjetu vezanu uz gradove i općine. Koliko su lokalne zajednice svjesne svega što ste naveli, obraćaju li vam se, vide li te uštede?
Javna rasvjeta obuhvaća mnogo prilika. U vanjskoj rasvjeti Hrvatska je već odradila mnoge projekte energetske učinkovitosti, dok u unutarnjoj rasvjeti, bez obzira govorimo li o javnim ili privatnim zgradama, ima još puno posla.

Na razini države, kao primjer u području školstva ledificirano je oko 10-15 % ukupne rasvjete, dok je u cestovnoj rasvjeti to već više od 60 %. Jesu li lokalne zajednice svjesne? Jesu, ali je pitanje koliko imaju tehničkog znanja u pojedinačnom gradu ili općini, i koliko imaju novca.

Svi znaju da je povrat investicije zaista brz, a učinci dugoročni, ali, ako nemaju novca, onda trebaju tražiti financiranje, npr. kroz europske fondove, pa je potrebno nešto više znanja i koraka za realizaciju.

Pretpostavljam da veći poslovni subjekti nekako rješavaju pitanje pametne rasvjete i zelene tranzicije, ali ako prijeđemo na malo i srednje poduzetništvo, kakvo je tu stanje, što biste njima savjetovali?
Svako poduzeće, bez obzira je li malo ili veliko, ako želi razmišljati o budućnosti, mora razmišljati o održivosti i digitalizaciji. To su dva povezna pojma neophodna za svaku strategiju kvalitetnog razvoja poduzeća.

Pored energetske efikasnosti i uštede troškova, pametna rješenja omogućuju ugodniji radni prostor, zadovoljstvo zaposlenika i optimizaciju poslovanja putem informacija koje dolaze kroz rasvjetu. Ono što bih posebno napomenula za rasvjetu jest – ako želite održivo i pametno, birajte kvalitetno.

Znači, moramo imati digitalno poslovanje da bismo imali pametnu rasvjetu. U što se onda kreće prvo?
Prvo i najjednostavnije je krenuti u efikasnost. Kad razgovarate s nama, s našim projektnim partnerima, ili bilo kojim drugim kvalitetnim proizvođačem rasvjete, dobit ćete savjet o tome koliko možete uštedjeti i koliko brzo dobijete povrat investicije.

Ono što je bitno je da taj savjet ide korak dalje. Osim predviđene uštede, možete dobiti savjet o tome kako dalje poboljšati, optimizirati svoje poslovanje, svoju budućnost i zadovoljstvo svojih djelatnika.

Postoje stara istraživanja koja su pokazala da su tvornice postale produktivnije ako se svjetlo smanjilo ili pojačalo, pretpostavljam da je to sad otišlo više u “science fiction” smjeru?
Otišlo je u jednom jako dobrom smjeru. Upravljanje omogućuje svjetlo na zahtjev, kada ga trebamo i gdje ga trebamo. Možemo upravljati intenzitetom ili bojom kako bismo osigurali sigurnost rada i produktivnost radnika. Istovremeno, možemo prikupljati podatke. Kako je rasvjeta svuda prisutna, idealno je na nju postavljati senzore.

To mogu biti ambijentalni senzori kao što su temperatura, vlažnost zraka, buka…, ali mogu biti i senzori kretanja u industrijskom pogonu ili logističkom centru koji prate kako se kreću ljudi ili viličari, kako teku poslovni procesi, a to omogućuje analizu i optimizaciju poslovanja.

U uredu se upravlja rasvjetom tako da prati ritam dana i ritam zadataka koji se obavljaju, prilagođava se potrebi visoke koncentracije, opuštanja ili timskog rada. Istovremeno putem senzora može se pratiti, za primjer, koje su sobe za sastanke zauzete ili nisu, i time se, s jedne strane, zaposlenik može navigirati kroz urede, a s druge strane, poslodavac dugoročno može optimizirati prostor, bolje ga iskoristiti ili čak smanjiti potreban poslovni prostor.

Vama je UN 2020., kao kompaniji, dodijelio nagradu za borbu protiv klimatskih promjena. Možete li nam nešto reći o tom održivom poslovanju, što ste konkretno radili kao kompanija?
To je jako važno priznanje jer smo najveća tvrtka u segmentu rasvjete na svijetu, stoga smatramo da moramo biti i najodrživija tvrtka.

Poseban doprinos tvrtke, prepoznat od strane UN-a, je smanjenje ugljičnog otiska za više od 70 % u 10 godina, s čime smo 2020. postali CO2 neutralni. Osim toga, prepoznata su naša ulaganja u velike projekte obnovljive energije i zaštite okoliša.

Da bismo postali ugljično neutralni, optimizirali smo vlastito poslovanje, urede i tvornice u 70 zemalja svijeta, potrošnju električne energije, logističke procese, korištenje manje štetnih materijala u proizvodnji, kao što je primjerice reciklirana plastika za 3D tisak.

Istovremeno, svaki proizvod koji proizvedemo doprinosi održivosti naših kupaca, a time smo proširili krug utjecaja, što je puno veći utjecaj na europski Zeleni plan. Ovdje bih naglasila da je nama kvaliteta nužnost koja vodi održivosti.

Nije svaka rasvjeta na tržištu kvalitetna pa kupci trebaju biti pažljivi. Kvaliteta znači visoku efikasnost, dugi rok trajanja, mogućnost servisiranja, pozitivan utjecaj na sigurnost i zdravlje ljudi.

Spomenuli ste logistiku i 70 zemalja. Priznanje ste dobili u jeku korone 2020., pretpostavljam da stvarno nije bilo jednostavno poslovati u tim uvjetima. Koliko u ovom trenutku osjetite utjecaje svih tih logističkih problema na poslovanje, je li, više-manje, vaša proizvodnja europska, ili ste još uvijek ovisni o nekom interkontinentalnom uvozu?
Sve su velike tvrtke ovisne o uvozu, jer, iako imamo tvornice u mnogim europskim zemljama, puno se materijala ili komponenti uvozi. Korona je značajno utjecala na nas, kao i na sve ostale proizvođače rasvjete.

Prošle godine su cijene materijala i usporeni logistički procesi bili vidljivi u poslovanju, ali se ove godine situacija ipak stabilizira. Vidi se posljedica na cijene proizvoda svih proizvođača, nažalost, ali rekla bih da taj učinak nije ni blizu povećanju cijena struje. Tako da su ove priče o energetskoj efikasnosti i održivosti još uvijek izuzetno jake, puno jače nego što su bile prije par godina.

S rastom cijene energenata, pretpostavljam da će se pametna rasvjeta s tog aspekta uštede sve više tražiti?
Apsolutno. Ono što je odlično kod rasvjete jest što ne traži nekakve velike kapitalne investicije, jednostavno ju je promijeniti, tako da čak i oni koji misle da sad nemaju vremena, prostora i znanja za velike rekonstrukcije svojih prostora, vanjskih ili unutarnjih, mogu napraviti, vrlo jednostavno, promjenu u rasvjeti.

Pametna rasvjeta ima veze i sa zdravljem ljudi?
Rasvjeta mora biti kvalitetna, jer, u protivnom, šteti zdravlju ljudi. Kad kupujete lošu rasvjetu, to je kao kad kupujete lošu hranu. Da, vi ćete se privremeno nahraniti, ali što će se dugoročno dogoditi vašem tijelu je upitno.

Rasvjeta mora imati kvalitetan spektar boja i što bolje imitirati svjetlo dana kako bi pozitivno utjecala na vid i cjelokupno zdravlje. Kad govorimo o pametnoj rasvjeti, ona, osim utjecaja na zdravlje, može utjecati i na zadovoljstvo čovjeka, pogotovo na zadovoljstvo zaposlenika u uredima.

Danas znamo koliko je teško privući zaposlenike, pogotovo mlade, u ured nakon COVID-a. Ugodan ambijent koji rasvjeta može omogućiti pomaže da se zaposlenici osjećaju bolje u uredima, a digitalizacija rasvjete omogućuje interaktivnost ureda i prilagodbu potrebama pojedinaca i timova. 

New Report

Close