Godina koja upravo završava je nije bila nimalo jednostavna i bila je obilježena uvođenjem eura i visokom inflacijom. Nakon prethodnih, koje su bile obilježene globalnom pandemijom koronavirusa, ratom u Ukrajini i energetskom krizom, ovu godinu je obilježila propast Silicon Valley Bank i Credit Suisse što je uzrokovalo krizu u IT sektoru.
Kako će se razvijati i kakav će efekt imati trenutačni sukob na Bliskom Istoku tek ćemo vidjeti u sljedećim godinama. Europa je ove godine bila na razmeđi stagnacije i recesije, a slična situacija se očekuje i sljedeće godine.
Hrvatsko gospodarstvo zbog iseljavanja i smanjenja broja stanovnika obilježava sve veća nestašica radne snage u turizmu, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima manje složenosti poput dostave i prijevoza, zbog čega se povećava priljev radnika uglavnom iz azijskih zemalja. Možemo očekivati nastavak ovog trenda i u sljedećim godinama.
Hrvatsko gospodarstvo se uglavnom oslanja na turizam i prihode od turizma. Turizam je industrija vrlo male dodane vrijednosti koja ne omogućava ozbiljnije stope rasta BDP-a tako da nije realno očekivati da će Hrvatska u sljedećim godinama smanjivati zaostatak za razvijenim zemljama EU. Za tako nešto bi se strategija razvoja Hrvatske trebala usmjeriti prema visokim tehnologijama i IT-u.
U sljedećoj godini nas očekuju i parlamentarni, predsjednički i EU izbori. Vlada je tijekom ove godine vrlo galantno povećavala plaće u javnim službama što dodatno donosi povećano opterećenje gospodarstvu. Puno javnih projekata se financira iz NPOO-a i pitanje je što će se desiti za godinu ili dvije kad taj izvor financiranja presuši. Na žalost, stvari koje se financiraju u većini slučajeva nemaju veze s privatnim sektorom i budućim stvaranjem nove vrijednosti.
Globalna kriza u IT sektoru se reflektirala i na hrvatsku IT industriju, najviše na kompanije koje su u američkom vlasništvu i na tvrtke koje se bave ‘outsourcingom’ usluga i razvoja softvera. Neke tvrtke su bile prisiljene i otpuštati dio zaposlenika što je u konačnici malo povećalo broj raspoloživih resursa na tržištu i djelomično smanjilo problem nedostatka kadrova. Nastavak tog trenda se očekuje i sljedeće godine, a eventualni oporavak tek 2025.
Poslovna inteligencija može biti vrlo zadovoljna rezultatima i rastom prihoda ostvarenim u 2023. Otprilike pola naših prihoda je iz inozemstva, a druga polovica je ostvarena u Hrvatskoj i regiji u suradnji s velikim korisnicima iz privatnog sektora. Mi nismo bili toliko pogođeni krizom zbog toga što se naši prihodi baziraju na vlastitim rješenjima i dugoročnim odnosima s korisnicima.
U 2024. očekujemo nastavak rasta prihoda i s domaćeg tržišta i sa stranih tržišta. Općenito je poslovno okruženje vrlo nestabilno zbog ratova i kriza, te u svim planovima i procjenama treba biti vrlo oprezan i konzervativan i spreman na brze akcije u slučaju značajnih promjena u okruženju.
