Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve; do 2050. gospodarstvo bi trebalo postati klimatski neutralno. No, zelena tranzicija više nije samo politički slogan. Sve veći broj domaćih kompanija ulaže u konkretne tehnologije koje smanjuju emisije, troše manje energije i stvaraju zatvorene proizvodne cikluse.
O tome su u posebnom podcastu Poslovnog dnevnika posvećenom zelenom gospodarstvu razgovarali Damir Šimunović, direktor FEAL Hrvatska i Igor Podravac, osnivač i direktor razvoja tvrtke Premifab.
Tvornica u Karlovcu smanjuje potrošnju energije za trećinu
Tvrtka FEAL Hrvatska, dio grupe koja posluje već 25 godina i zapošljava više od 700 ljudi, u Karlovcu je otvorila prvu proizvodnu lokaciju unutar Europske unije. Nova tvornica ima instaliranu prešu i liniju za elektrostatsko bojanje aluminijskih profila te kapacitete za strojnu obradu i površinsku zaštitu.
“Nova tehnologija troši između 28 i 35 posto manje energije u odnosu na prethodne pogone. Uz to, postavili smo i solarnu elektranu koja trenutno pokriva oko 15 posto potreba za energijom”, rekao je Šimunović.
FEAL u sve većoj mjeri koristi sekundarni, odnosno reciklirani aluminij, čiji udio sada čini oko 20 posto ukupne sirovine. “Kvaliteta recikliranog aluminija danas je neusporedivo viša nego prije desetak godina, a trend ide prema zatvorenom proizvodnom ciklusu”, dodao je.
Tvrtka reciklira i vlastiti otpad te posjeduje zelene certifikate za svoje proizvode, koji uključuju sustave za prozore, vrata i fasade s visokom razinom energetske učinkovitosti. “Naš cilj je da svaki proizvod doprinosi smanjenju potrošnje energije u zgradama”, naglasio je Šimunović.
Gotovo potpuna reciklaža otapala
S druge strane, Premifab posluje u segmentu reciklaže organskih otapala, kemikalija koje se koriste u farmaceutskoj, automobilskoj i industriji boja. Tvrtka preuzima otpadne kemikalije, čisti ih i vraća ih u proizvodni proces.
“Više od 95 posto materijala koji uđu u naš proces izlazi kao nova sirovina. Ne odlažemo ništa – sve recikliramo”, objašnjava Igor Podravac.
Tvrtka je, ističe, već sada “negativna po emisijama CO₂“, jer svojim poslovanjem štedi više stakleničkih plinova nego što ih emitira. “Proizvodnja novih kemikalija iz sirovina stvara velike količine CO₂, dok reciklažom taj utjecaj poništavamo.”
Inovacije, ali i administrativne prepreke
Obojica sugovornika upozorila su na sporu administraciju kao najveću prepreku bržem zelenom razvoju. Šimunović navodi primjer izgradnje karlovačke tvornice, gdje je FEAL čekao čak sedam mjeseci na odluku Ministarstva zaštite okoliša, unatoč zakonskom roku od 15 dana.
“Nije problem u zakonima, nego u njihovoj provedbi. Kad tvrtka kasni s rokom, slijede kazne. Kad država kasni, nema posljedica”, istaknuo je.
“Ministarstvo krši zakon bez ikakvih posljedica, a gospodarstvu sedam mjeseci znači jako puno”, poručio je Šimunović, istaknuvši da “poduzetnici moraju poštovati rokove, dok ih država često ignorira”.
“Zakonski rok je 15 dana, a mi smo čekali sedam mjeseci. Da se poštuje zakon, bilo bi u redu”, dodao je.
Podravac se složio da digitalizacija postupaka ipak donosi pomake: “Ministarstvo zaštite okoliša u posljednjih šest mjeseci pokrenulo je digitalne sustave koji bi trebali ubrzati izdavanje dozvola. Još ima prostora za napredak, ali to je pozitivan korak.”
Građevinarstvo i reciklaža kao motor promjena
Oba sugovornika slažu se da su energetska učinkovitost i kružno gospodarstvo temelj zelene tranzicije. FEAL ulaže u razvoj aluminijskih sustava koji doprinose uštedi energije u zgradama, dok Premifab nastoji zatvoriti ciklus kemikalija i smanjiti potrebu za novim sirovinama.
“Reciklaža više nije opcija, nego nužnost. Zadnjih nekoliko godina vidimo ogroman pomak – i u Hrvatskoj i u Europi. Zelene tehnologije više nisu budućnost, nego sadašnjost”, zaključuje Podravac.
