‘Mnogi projekti i tvrtke ugroženi su zbog rasta cijene materijala’

Autor: PD VL native tim , 12. listopad 2021. u 08:30
Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika/PD

Plaće u Radniku su prošle godine značajno porasle, što je, zajedno s ostalim mjerama, omogućilo pozitivne rezultate.

Od osnutka 1948. godine pa sve do danas, građevinska tvrtka Radnik iz Križevaca prisutna je na tržištima u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Od 1969. djeluje i u Njemačkoj, u izvođenju svih vrsta radova visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i drugih dijelova građevinarstva, primjenjujući pritom najsuvremenija dostignuća graditeljske tehnologije.

Tvrtka od osnutka posluje s pozitivnim poslovnim rezultatom. O današnjem poslovnom trenutku, R&D-u u građevinarstvu te krizi koju, zbog enormnih poskupljenja materijala i radova, danas taj sektor gospodarstva prolazi, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Radnika i predsjednikom HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirkom Habijanecom.

Tvrtka Radnik postoji od 1948. godine prošloga stoljeća. Kako se uspjela održati do danas?

Odmah nakon pretvorbe društvenog poduzeća, učinkovito smo promijenili pristup poslovanju zasnovanom na tržišnim zakonima.

S obzirom na to da smo već 50 godina prisutni u Njemačkoj, velik dio tehnologije i organizacije građenja smo transferirali i primijenili u Hrvatskoj. U razdoblju recesije smo proveli restrukturiranje svih dijelova tvrtke, sukladno novim tržišnim uvjetima, uveli sveobuhvatni kontroling troškova i ustrojili praćenje poslovnih rezultata po organizacijskim jedinicama kako bismo što dublje mogli pratiti ostvarene prihode i rashode, a koristimo i integrirane informatičke softvere koji bolje prate učinkovitost poslovanja kroz širinu i dubinu organizacijske strukture.

Što se tiče naših radnika, nagrađujemo ih i stimuliramo za postignute rezultate, a puno ulažemo i u njihovu edukaciju te kreditiramo rješavanje njihovih stambenih potreba. Istodobno stipendiramo učenike i studente.

Danas ste jedna od najvećih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji. Kako biste opisali sadašnji poslovni trenutak?

Ponosimo se svojom tradicijom od 73 godine uspješnog poslovanja. U 2020. godini ostvarili smo prihod od 730 milijuna kuna, a Grupa Radnik ostvarila je ukupni prihod od 1,1, miijardu kuna, od čega 95 % u Hrvatskoj, a 5 % u inozemstvu. Dijelom je to rezultat i brojnih organizacijskih pomaka i povećanja efikasnosti rada na gradilištima, te širenje poslovanja akvizicijom manjih građevinskih poduzeća; Bistra d.o.o. Đurđevac, Hidroing d.d. Varaždin, Vodogradnja d.d. Varaždin, Hidroregulacija d.d. Bjelovar.   Grupa Radnik zapošljava 750 radnika.

Plaće radnika su prošle godine značajno porasle, što je, zajedno s ostalim mjerama, omogućilo navedene pozitivne rezultate. Ponosni smo na ostvareno tijekom proteklih 30 godina poslovanja u okvirima hrvatskog gospodarstva, jer smo vrijednost Društva višestruko povećali. Priliku za održavanje uspješnog poslovanja vidimo u dostignutom stupnju ekonomske i stručno tehničke sposobnosti Društva, te vjerujemo u nastavak uspješnog poslovanja u budućnosti. Naravno, ima i izazova.

Primjerice, neprimjereno realnom riziku je da banke kao kolateral za izdavanje garancija traže od gospodarskih subjekata zadužnice, odnosno ovršne isprave koje se mogu naplatiti bez navođenja razloga. Povećani su i troškovi na prilagodbu uvjeta rada u svim segmentima poslovanja, uslijed mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa i pratećeg rasta troškova građevinskih materijala, kao i drugih troškova poslovanja.

Plaće u Radniku su prošle godine značajno porasle, što je, zajedno s ostalim mjerama, omogućilo pozitivne rezultate/PD

U posljednje vrijeme je u fokusu R&D. Koliko su, prema vašem mišljenju, istraživanje i razvoj, odnosno inovacije, zastupljeni u hrvatskoj građevinskoj industriji?

Pretpostavka za ulaganja u istraživanje i razvoj tehnologije je velika vrijednost radova koji se izvode u projektima na nacionalnoj razini. Hrvatsko tržište ne omogućava ozbiljna ulaganja u takve namjene, tim više što velike projekte, poput mostova i pruga, sve češće dobivaju strane kompanije. Trenutno je spomenuta aktivnost svedena na pojedinačne napore gospodarskih subjekata, te, eventualno, visokoškolskih ustanova.

Dakako da se prati razvoj tehnologije i analiziraju potrebe investitora, no itekako bi dobro došao sistemski pristup istraživanju i razvoju u graditeljstvu, a sustav visokog obrazovanja trebao bi biti nositelj tih procesa.

Predsjednik ste HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu. Troškovi u graditeljstvu i građevinskog materijala enormno su porasli. Što je razlog tom enormnom porastu?

Pred graditeljskim sektorom otvorio se problem velikog povećanja cijena građevinskih materijala, koje je nastupilo krajem 2020. godine, a nastavlja se i u 2021. godini. To je problem koji prijeti poremećajem u sektoru graditeljstva, a time ugrožava i realizaciju brojnih investicijskih projekata u Republici Hrvatskoj, poput aglomeracija i drugih infrastrukturnih objekata. Rast cijena pojedinih građevinskih materijala je takvih razmjera da to nitko nije mogao predvidjeti i ta nova situacija zahtjeva intervencije kod potpisanih ugovora za izvođenje građevinskih radova pozitivnom primjenom važećeg Zakona o obveznim odnosima, kao i potrebne nove mjere za buduće ugovore.

Građevinske tvrtke sklapale su s javnim naručiteljima ugovore s nepromjenjivim cijenama koje se protežu na rokove od više godina, jer su bili stabilni uvjeti poslovanja. U međuvremenu su nastupila brojna povećanja cijena građevinskih materijala, koje građevinske tvrtke ne mogu podnijeti. Zato smo, preko HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, pokrenuli inicijative prema državnim tijelima i javnim naručiteljima.

Kako se to odražava na hrvatski građevinski sektor i projekte koji su u tijeku?

Kao posljedica nerješavanja pitanja primjene Zakona o obveznim odnosima u uvjetima enormnog rasta cijena građevinskog materijala, mogući je bankrot pojedinih građevinskih tvrtki i gubitak radnih mjesta, obustave radova ili raskidi ugovora u kojima izvođači ne mogu preuzeti rizik rasta troškova od 10 % ukupne vrijednosti radova, te u konačnici novi zastoj u realizaciji projekata financiranih iz EU. Problem je prisutan u mnogim državama EU i prepoznat je kao zajednički, te je u više zemalja, s pozicija državne vlasti došlo do intervencija koje su ublažile problem.

Hoćete li zatražiti pomoć od države, ima li država uopće mogućnosti da intervenira, s obzirom na to da ne može utjecati na cijene na tržištu, zbog načela tržišne ekonomije?

U intenzivnoj smo komunikaciji s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom prostornog uređenja i graditeljstva, pri čemu ukazujemo na prijeteće ekonomskih i političkih posljedica nemogućnosti ispunjenja brojnih ugovora o građenju na projektima izgradnje koji se većim dijelom financiraju iz Operativnog programa „Koherentnost i kohezija 2014-2020.”, kao i drugim projektima koji se grade u sklopu javne nabave.

Moram istaknuti da od ministra gospodarstva i ministra graditeljstva imamo razumijevanje i podršku, te vjerujemo da će se izdati Uredba – uputa Vlade u kojoj će stajati ono najvažnije, a to je da se prizna povećanje cijena građevinskih materijala po jediničnim stavkama ugovornih troškovnika iznad 10 %, da se kao baza za povećanje uzimaju cijene iz rujna 2020. godine, i da se uredba počne primjenjivati od listopada 2021. godine.

Smatramo da će povećanje troškova materijala rezultirati povećanjem ukupnih cijena već ugovorenih radova za oko 5-6 posto. Kad bi rizik izvođača bio do 10 posto povećanja ukupnih troškova, kalkulacije izvođača radova bile bi špekulativne i to bi značilo velikom dijelom uništenje građevinskih poduzeća, jer je prosječna dobit građevinskih tvrtki, prema podacima FINE, oko 3 posto.

Ovo rješenje koje predlažemo, a za koje se ministar obvezao da će se založiti, je jedan kompromis izvođača, države i naručitelja, u cilju nesmetanog nastavka investicijskih radova, sigurnosti i intenziviranja građevinskih aktivnosti, a time i investicija.

Pred objavom su i nove Posebne uzance o građenju, za koje je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo izdavanje prethodne suglasnosti, a nakon višegodišnjih rasprava sa sudionicima izrade Uzanci, što ocjenjujemo vrlo pozitivnim.

Što se tiče regulative koja negativno utječe na investicije i graditeljstvo potrebno je dopuniti Zakon o javnoj nabavi, Zakon o građenju, izmijeniti i dopuniti Zakon o obveznim odnosima, te učiniti druge promjene kojima će se, po uzoru na njemački VOB, regulirati građevinska djelatnost.

Ako se stanje s cijenama ne stabilizira, hoćemo li imati realan problem s potresnom obnovom u Zagrebu i na Banovini?

Stanje s cijenama materijala ovisi o globalnoj ekonomiji i uvjetima u kojima moramo poslovati. Zato je važno da se hrvatska građevinska regulativa afirmativno primjenjuje, uvažavajući takve okolnosti, čime će se omogućiti normalno odvijanje građevinskih radova, na svim projektima investitora, pa tako i radova na obnovi građevina oštećenih uslijed potresa u Zagrebu i Banovini. Hrvatska građevinska operativa je sposobna izvesti sve potrebne investicijske građevinske radove u Hrvatskoj.

* Sadržaj omogućio Radnik d.d.

New Report

Close