Do dolaska smartphonea ljudi su mobitele imali samo za komuniciranje, a kada je došao smartphone otvorio je neki sasvim novi svijet. Tako je i sada s automobilima, oni više nisu samo prijevozno sredstvo, otvaraju novi svijet”, riječi su to Tomislava Ivanetića, glavnog direktora za rast i razvoj u Qelu koji se okrenuo e-budućnosti.
Kompanija je to koja pruža usluge elektro-mobilnost u Hrvatskoj, odnosno bavi se punjačima za električne automobile. S obzirom na to da se Hrvatska, Europa pa i svijet okreću prema prefiksu “e”, s Ivanetićem smo popričali o ovoj temi koja je sve popularnija i na našim cestama.
Jednostavnije i jeftinije
Podaci govore kako je u Hrvatskoj više od 12 tisuća električnih automobila, posljednji smo u Europskoj uniji po tom pitanju, ali stvari se mijenjaju. Prognoze europskih statistika kažu da bi već sljedeće godine moglo biti 40 tisuća, a 2030. čak 200 tisuća e-vozila. S obzirom na te brojke punionice neće biti luksuz, već nužnost, a tu u priču ulazi Qelo. Problem Hrvatske je činjenica da je “omjer broja punionica na broj automobila zavaravajući podatak jer je većina punjača iz takvih statistika starije generacije, nepouzdana i postavljena rasterski, a ne tamo gdje su najpotrebniji”, kaže Ivanetić pa dodaje kako je Qelo prepoznao te probleme i počeo sa strateškom izgradnjom.
No, prije samih punjača potrebni su automobili pa ga pitamo kako ljude uopće privući na elektro-mobilnost?
“Za to je temelj infrastruktura, a subvencioniranje kupnje vozila nije se pokazalo uspješnim. Subvencionirati se mogu i punionice, a njihova bi izgradnja možda potaknula kupnju vozila. No, vrijeme je i za neke indirektne načine poticanja, odnosno davanja nečega za korištenje auta. To bi, primjerice, bile besplatne ili smanjene cestarine, besplatno parkiranje…”, kaže sugovornik pa iznosi tri prednosti e-automobila nad onim klasičnim.
“U prvom redu, to je jednostavnost korištenja i potpuni osjećaj lakoće u vožnji. Tu je i tehnička superiornost u odnosu na klasični jer nema ‘drndanja’ motora, kvačila, mijenjana brzina… Kao drugu prednost istaknuo bih ukupni trošak posjedovanja i trošenja automobila jer servisi su minorni, a treće je ušteda koju svi potenciraju kod punjenja.”
S obzirom na to, pitamo koliko onda prosječan električni automobil koji vozi prosječni Hrvat, troši?
“Ja trošim 20 kilovatsati na 100 kilometara, ali neka uobičajena potrošnja bliža je 15 kilovatsati i s tim se može napraviti 300-tinjak kilometara. Za većinu ljudi to je dovoljno. Ono što mnoge muči je sljedeće – što kada jednom godišnje odu na more i moraju se puniti, a odgovor je jednostavan – staneš gdje je punjač, napuniš i ideš dalje. Slično kao i s gorivom. Ako se punite doma i imate solare, trošak punjenja je praktički nula. Ako nemate solare, a punite po noćnoj tarifi, onda je malo skuplje od nule, ali i dalje u odnosu na gorivo minorno.”
Qelo trenutačno ima 20-ak punionica sa 60-ak mjesta za punjenje, a pokriva teritorij od Vukovara do Vodica (koje su pred otvaranjem). No, planiraju se nova značajna ulaganja u širenje mreže ultra-brzih punionica. U ovoj godini predviđena je instalacija 90 novih priključaka na 20 novih lokacija, s ukupnim ulaganjima od 7,3 milijuna eura. Za 2027. godinu planira se dodatnih 100 ultra-brzih priključaka na 22 lokacije, uz ukupna ulaganja od 8,3 milijuna eura. S obzirom na to da su pozicionirani na strateške pravce kretanja njihove lokacije uvelike ovise o turizmu, pitamo ih kakva je vizija za budućnost ultrabrzih punjača u Hrvatskoj kada su u pitanju gradovi?
“Ultrabrzi punjači u gradovima su izazov, kako za infrastrukturu, tako i za prostor. Sigurno će u nekom trenutku postati dio pametnih gradova, ali trenutačno ne postoji uključenost javnih i lokalnih uprava. Qelo je kroz plasman korporativne obveznice dokazao interes ulagača i zato ćemo nastaviti graditi u okviru privatnih ulaganja, a javna će infrastruktura ovisiti o volji onih koji svoje odluke opravdavaju izbornim legitimitetom, a ne koristi građana.”
Punionice nove generacije
Kada govorimo o financijama vezanima uz postavljanje/održavanje e-punjača, o kojim se tu iznosima radi?
“Priključak na mrežu najskuplji je u Zagrebu, ostatak zemlje je nominalno isti, ali ovisi o razvoju mreže operatora distribucije. Kako su autoceste nedostupne, a gradovi ne daju vlastite površine za gradnju punionica, ne zamaramo se trenutačno tim troškom. Od nas se vjerojatno očekuje financijska stabilnost naftnih kompanija sa stogodišnjom povijesti poslovanja, što očito nije slučaj. Zato punjača na autocestama i u gradovima nema, a razvijaju se kroz privatna partnerstva. Investicije u moderne punionice su milijunske, zato je nevjerojatno da je država odlučila ne vidjeti nas”, kaže pa nastavlja priču o samom održavanju punjača:
“Imamo dobru suradnju s finskim dobavljačem koji nam izlazi u susret pa je održavanje prihvatljivo razvojnom ciklusu tvrtke, dok je nabava opreme kapitalno ulaganje uz akviziciju potrebnog kapaciteta priključenja na mrežu. Gotovo polovica ulaganja u jednu lokaciju odnosi se na opremu, a gotovo cijela druga polovica na priključak nacionalnom operatoru. Qelo je kroz plasman korporativne obveznice prikupio nešto više od tri milijuna eura koje će u cijelosti uložiti u infrastrukturu na lokacijama.”
Kada smo kod obveznica, recimo da ih je Qelo izdao prošle godine, a krajem 2025. izlistane su na Zagrebačkoj burzi.
“Obveznica je super priča jer smo prvi put sami u Hrvatskoj izdali obveznicu kao startup. Svi financijski savjetnici govorili su da je to nemoguće jer nemamo pozadinu, s čime možemo garantirati. Poanta je bila razbiti standardne obrasce. Prvih pola milijuna zaradili smo na priču i PowerPoint prezentaciju, zatim je došla obveznica kao rezultat našeg prvog pilot-projekta, punjača u Avenue Mallu. Dobili smo kapital koji smo stavili u infrastrukturu. Sada priča ide dalje, sljedeća je runda uvijek veća i razgovaramo o šest do 12 milijuna eura koje bismo morali prikupiti, a to bi nam zatvorilo ciklus od sljedeće dvije godine. Ovo je potentna industrija i kapitalno intenzivna. To nisu jeftine stvari, ali ugovori su dugoročni – što s lokacijama, što s amortizacijom opreme”, kaže Ivanetić koji je svjestan da Hrvatska diše s turizmom, o njemu mnogo toga ovisi pa i lokacije.
“Puno prometa donosi roaming, odnosno strani turisti. Prošle godine bili su 50 posto prometa.”
Upravo je u toj priči Istra isplivala kao dragulj. “Istra je ključna jer radi više od dva turistička mjeseca. Tamo se došlo do modela da se radi deset mjeseci turistički, a samo dva se ne radi i to se vidi na našim punjačima. Prometna povezanost tamo dodatno potencira potrebu za jakom mrežom pouzdanih i brzih punjača. Prepoznali smo to i trenutačno raspolažemo s najvećom priključnom snagom na mrežu i još ćemo graditi. To će u sljedećim sezonama jako utjecati na turističke ocjene, a lokalna ekonomija već sada može vidjeti gdje se električni automobili okupljaju i koliko troše.”
Tvrtka je nedavno na predstavljanju svojih rezultata i planova istaknula kako planira širenje na ostatak Hrvatske pa i Dalmaciju koja sada nije zastupljena, a označene su i tri strateške države u koje bi se moglo širiti poslovanje – Sloveniju, Srbiju i Rumunjsku.
No, prije širenja ključno je pitanje stvarnog zelenog punjenja, stoga pitamo kako se u sve to integriraju obnovljivi izvori energije? “Oni su duboko uključeni u elektromobilnost. S obzirom na to da su prostori punionica relativno mali površinom, fotonaponski paneli nalaze se na krovovima trgovačkih centara uz koje su punionice. Najbolji primjer prakse je suradnja s CPI Hrvatska, odnosno retail parkovima StopShop. Tako je gotovo sva energija za punionice iz obnovljivih izvora. Imamo planove i za neke konkretne integracije, ali to će doći u drugoj fazi razvoja tržišta, najvjerojatnije u sklopu s baterijskim sustavima pohrane energije.”
Udruga eMobilnost
Kakvi su uopće trendovi u tehnologiji ultrabrzih punjača koji se uvode u Hrvatskoj? “Aktualni je trend izgradnja ultrabrzih punionica s punjačima snage 150 i više kilovata. Punionice nove generacije imaju više mjesta za punjenje, automatski su pouzdanije, a zbog brzine i više priključaka nema čekanja za punjenje. Također, komercijalni operatori grade i energetsku infrastrukturu, što im omogućava veće izlazne snage pa više nisu ograničeni osim u vrhuncu sezone”, kaže Ivanetić, a za kraj smo se dotaknuli i novoosnovane udruge eMobilnost koja će se fokusirati na edukaciju.
“Vidjeli smo medijsku rupu u edukativnom smislu, ljudi ne znaju čemu služi električno vozilo, koje su mu prednosti… i to je temelj rada udruge. Pokušat ćemo se nametnuti kao strukovno rješenje kod kreiranja nekih pravila, akata… htjeli bismo biti barem sugovornik, ako ne i kreator politika koje bi država zauzela u sljedećim godinama”, zaključio je Ivanetić, koji je svjestan da je električno – budućnost koja nas sve čeka.
