U sklopu dekarbonizacije poslovanja HEP-a do 2050. godine, važnu ulogu imaju obnovljivi izvori te projekti spremanja energije i jačanja mreže. Međutim, unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine hidroelektrane ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a
Rekonstrukcija HE Varaždin
Sredinom siječnja HEP Proizvodnja i KONČAR sklopili su ugovor o rekonstrukciji proizvodnih jedinica u Hidroelektrani Varaždin, vrijedan 95,2 milijuna eura, koji obuhvaća izradu tehničke dokumentacije, proizvodnju i isporuku primarne opreme i pripadajućih sustava dviju novih proizvodnih jedinica (agregata) HE Varaždin. Završetkom rekonstrukcije, povećat će se protok vode, snaga agregata i efikasnosti rada turbina, što će uz povećanje ukupne snage hidroelektrane sa sadašnjih 94 na 110 megavata, doprinijeti i povećanju prosječne godišnje proizvodnje za 6 posto u odnosu na sadašnjih 450 gigavatsati (GWh). Nakon što je prošle godine obilježeno pola stoljeća uspješnog rada HE Varaždin, završetkom rekonstrukcije njen će se životni vijek produljiti za idućih najmanje 50 godina.
Rekonstrukcija HE Varaždin nastavak je kontinuiranih aktivnosti HEP-a na rekonstrukciji, dogradnji i revitalizaciji hidroelektrana. Uz HE Varaždin, trenutačno je u tijeku rekonstrukcija HE Senj, a u različitim su fazama pripreme rekonstrukcija HE Vinodol, HE Rijeka, HE Orlovac i HE Ozalj 2. U zahvate koje će omogućiti povećanje proizvodnje postojećih hidroelektrana spada i izgradnja Retencija Drežničko polje, koja će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje hidroelektrana Gojak i Lešće za oko 20 milijuna kilovatsati godišnje. Radovi na realizaciji projekta ukupne vrijednosti gotovo 30 milijuna eura počeli su prošle godine. Osim energetske koristi, ovaj će projekt doprinijeti obrani od poplave u nizvodnom područja od brane Sabljaci, na području Grada Ogulina i općine Josipdol.
Novi kapaciteti
U tijeku i planovima je i izgradnja novih hidroelektrana. Najveći je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, kojom će se povećati snaga postojećeg sustava za 412 megavata, a godišnja proizvodnja električne energije za 320 milijuna kilovatsati. U tijeku su radovi na prvom od dva podprojekta – Hidroenergetskom sustavu Kosinj. Prošle je godine probijen tunel Bakovac-Lika te će se iduće godine završiti izgradnja čitavog hidrotehničkog podsustava tunela i kanala Bakovac – Lika.
U stambenu zgradu „Kosinjku“ u Perušiću, izgrađenu u svrhu zbrinjavanja dijela stanovništva s područja obuhvata projekta, useljeni su prvi stanari. Sredinom siječnja potpisan je ugovor za rekonstrukciju tzv. Ceste spasa, na dionici Krš – Donji Kosinj. Cesta će se prilagoditi uvjetima stalnog prometa i potrebama lokalnog stanovništva nakon izgradnje akumulacije Kosinj, kada će preuzeti cjelokupan promet prema naseljima Kosinj Most i Bakovac. Investitor je Općina Perušić, a izgradnju u ukupnom iznosu financira HEP.
U Lici je jedan projekt pri kraju. U probnom je radu mala hidroelektrana Otočac, snage 1,5 megavata i očekivane godišnje proizvodnje 7 milijuna kilovatsati, izgrađena u suradnji s s Končarom, koji je na elektrani primijenio vlastito tehnološko rješenje s potopljenim agregatima za niske padove voda. Druga mala hidroelektrana, snage 2,55 megavata, gradi se neposredno uz hidroelektranu Peruća, koja je u pogonu od 1960. godine. MHE Peruća će omogućiti fleksibilniji rad glavnih proizvodnih jedinica u HE Peruća i optimalno korištenje vode iz akumulacije. Zahvaljujući novom pogonu, očekuje se da će se godišnja proizvodnja HE Peruća povećati za približno 15,7 milijuna kilovatsati.
HEP nastavlja djelo prvih graditelja hidroelektrana
U idućem razdoblju posebna će se pozornost posvetiti razvoju projekata reverzibilnih hidroelektrana, koje će dati vrijedan doprinos sposobnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava da primi povećanu proizvodnju električne energije iz elektrana koje koriste nestalne obnovljive izvora, poput sunca i vjetra. Radi se o projektima reverzibilnih hidroelektrana Vinodol, snage 150 MW i Blaca, snage približno 500 megavata te očekivane godišnje proizvodnje od čak milijardu kilovatsati.
Izgradnjom novih i odgovornim održavanjem postojećih kapaciteta hidroelektrana, HEP će na najbolji način nastaviti djelo graditelja prvih hidroelektrana na području Hrvatske, poput čuvene HE Krka iz 1895. godine ili hidroelektrane Miljacka, članice međunarodne kuće slavnih hidroelektrana (Hydro Hall od Fame), koja ove godine slavi 120 godina rada.
