Povećanje sigurnosti opskrbe.
Provedbom projekta “Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba” do 2023. revitalizirat će se jedna trećina, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže.
U 2022. godini radovi na zamjeni vrelovoda odvijali su se u naseljima: Sigečica, Kruge, Vrbik, Cvjetno, Trešnjevka, Središće, Gajevo, Staglišće, Savica, Folnegovićevo, Martinovka, Donji grad, Sopot, Utrine, Travno, Dugave, Siget i Trnsko. Radovi u 2023. godini započinju odmah po završetku ogrjevne sezone.
Provedbom projekta “Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba” do 2023. revitalizirat će se jedna trećina, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže.
U 2022. godini radovi na zamjeni vrelovoda odvijali su se u naseljima: Sigečica, Kruge, Vrbik, Cvjetno, Trešnjevka, Središće, Gajevo, Staglišće, Savica, Folnegovićevo, Martinovka, Donji grad, Sopot, Utrine, Travno, Dugave, Siget i Trnsko. Radovi u 2023. godini započinju odmah po završetku ogrjevne sezone.
Foto: PD
U revitalizaciji vrelovodne mreže koristi se moderna tehnologija beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime se povećava pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba.
Najveći dio postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinskog sustava grada Zagreba izgrađen je danas zastarjelom tehnologijom klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu.
Tako položene vrelovodne cijevi podložne su vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda, mogućih propuštanja cijevi i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, puknuća cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom.
Foto: PD
Projekt će tako omogućiti smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto, gubitaka nadopune pogonske vode za približno 47 posto te broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto.
Ukupna vrijednost ovog kapitalnog projekta je 700 milijuna kuna, od čega se 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što je dosad najveći iznos koji je HEP-u dodijeljen iz EU fondova. Više o projektu možete pronaći na internetskoj stranici projekta www.vrelovod-zagreb.hr.
