Konferencija “Izazovi promjena” u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava okupila je petstotinjak sudionika, ali ovaj put kontekst rasprava o trendovima, problemima i perspektivama je ponešto drukčiji jer kao nikad dosad tržište kapitala je i u fokusu Vlade i njezinih politika.
“Razvoj tržišta kapitala danas je “uz bok” nekoliko ključnih procesa i prioriteta Vlade, kao što su npr. digitalna transformacija ili demografska revitalizacija”, poručio je u svom obraćanju putem video poruke ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac (koji je u isto vrijeme u Saboru branio rebalans proračuna). To nije samo pitanje trgovanja, kaže, već i financiranja razvoja gospodarstva, podsjećajući da je donošenjem strateškog okvira razvoja tržišta kapitala do 2030. (u ožujku) te prvog akcijskog plana njegove provedbe za 2025. i 2026. prvi put napravljen strukturirani dokument za postizanje emerging maket statusa, čime se povećava atraktivnost tržišta i širi baza investitora te općenito pristup kapitalu.
Važan dio tog plana je inicijativa povezivanja regionalnih burza iz sedam država Srednje i istočne Europe u okviru koje se do kraja ove godine očekuje i iskorak prema usklađivanju regulatornih praksi. Iduće godine, pak, krenut će se i s pripremama drugog akcijskog plana. No, ministar je posebno apostrofirao i ostvarenja u pogledu iskoraka vezanog uz sudjelovanje građana u izdanjima državnog duga (obveznica i trezorskih zapisa). Podsjetio je tako na ukupan iznos kojim su mali ulagatelji participirali u dosadašnjih 16 tzv. narodnih izdanja (kumulativno više od 11 milijardi eura), na činjenicu da je u njihovim rukama danas oko 8,5 posto javnog duga Hrvatske, ali i na to da je mogućnost ulaganja u državne papire rezultirala s više od 52 tisuće otvorenih (novih) računa pri Središnjem depozitarno klirinškom društvu.
Apostrofirao je i važan doprinos koji je tome dala uspostava ulagačkih plaftormi e-riznica i m-riznica. Benefiti e-rizinice stavljeni su, kaže, na raspolaganje i za ulaganja u vrijednosne papire privatnih izdavatelja, što će se iskoristiti već u predstojećoj provedbi inicijalne javne ponude dionica Tokić grupe, inače već trećeg IPO-a u ovoj godini.
Kad je riječ o malim ulagateljima, dio planova predviđenih strateškim okvirom razvoja tržišta kapitala je i uvođenje modela tzv. investicijskih računa, ali Primorac je s tim u vezi zasad samo naznačio da su i te aktivnosti “na horizontu”. Riječ je o konceptu koji građanima administrativno i porezno pojednostavljuje i rasterećuje ulaganja na tržištu i kapitala. Njihovo veće participiranje važno je i s aspekta povećanja likvidnosti tržišta.
To je u svom izlaganju naglasila i zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić, ističući s tim u vezi kako su takvi računi sigurni, jednostavni i dostupni svakome. A s obzirom na razinu depozita hrvatskih građana u bankama, čak i kad se uzme u obzir njihova struktura (kod više od 50 posto računa radi se o iznosima manjim od tisuću eura) evidentno je da tu leži velik potencijal i da se veliki iznosi štednje mogu bolje iskoristiti. To se svakako pokazalo i na primjeri “narodnih izdanja”, slijedom kojih je malim ulagateljima srenuto oko 300 milijuna eura kamata.
U Europi imjera različitih modela investicijskih računa u smislu njihova strukturiranja, kaže Staničić, ali ako je suditi prema nekoliko iznesenih, u Hanfi su, čini se, mišljenja da bi za nas najpogodniji mogao biti skandinavski. Finci, primjerice, imaju model prema kojemu je praktično sve što se ulaže unutar definiranih gabarita investicijskog računa (a kod njih je granica postavljena na 100.000 eura) neoporezivo. Sve se “netira”, uključujući i dividende.
“Hrvatsko tržište kapitala nalazi pred prekretnicom da od fragmentiranog sustava postaje moderno, digitalno i uključivo tržište koje pridonosi rastu gospodarstva“, poručila je Staničić.
Na istom tragu je pak i nova inicijativa Hanfe i Ministarstva financija – pokretanje regulatornog “sandboxa” PutNaTržište – koja će poduzetnicima omogućiti simulaciju izlaska na tržište kapitala bez rizika, bez troškova i uz potpunu edukativnu podršku Hanfe i partnera. Isto tako, rakon regulatornih rasterećenja u sferi investiicjskih fondova, uskoro predstoje izmjene zakona o tržištu kapitala koje uz usklađenja s pravilima EU za pružanje investicijskih usluga (MiFID) i u zoni nadležnosti ZTK-a predviđa daljnju optimizaciju i određena rasterećenja regulatornog okvira.
Sve u svemu, na konferenciji u Rovinju ne manjka optimizma, a na tom tragu su i podaci koje je iznijela predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić govoreći o snažnom rastu prometa i cijena, ali i broja transakcija, i to na oba tržišta kojima Zagrebačka burza upravlja (ZSE plus Ljubljanska burza). U prvih devet mjeseci ZSE bilježi rast prometa od 97,2 posto, a Ljubljanska od 70 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, pritom je udjel nekoliko najaktivnijih dionica i dalje prevelik, što samo znači da prostora za razvoj efikasnog i likvidnog tržišta ima još mnogo.
