Broj dionica na Ljubljanskoj burzi (LJSE) smanjio se od 2007. godine s gotovo 90 na manje od 20. To ne znači samo sužavanje izbora investicijskih prilika, već i dugotrajno razdoblje povlačenja kapitala i gubitka povjerenja. Vzajemna će nakon dugog niza sušnih godina biti prvo veće novo uvrštenje na LJSE, posebno značajno zbog potencijalno vrlo širokog kruga novih dioničara.
Upravo zato nameće se ključno pitanje: radi li se o jednokratnom događaju ili o naznaci boljih vremena koja bi investitorima mogla donijeti više prilika za ulaganje?
Izgubljenih 15 godina?
Pucanje domaćeg i šireg regionalnog burzovnog balona 2007. godine poklopilo se s globalnom financijskom krizom. Uslijedile su europska dužnička kriza i sanacija slovenskog bankarskog sustava. Slučajevi poput Nove KBM, Mercatora i Istrabenza ostavili su duboke “rane” kod investitora, koje su dijelom prisutne i danas. Tržište kapitala godinama je nosilo etiketu dežurnog krivca za šire gospodarske izazove.
Iako su cijene dionica dosegnule dno već 2013. godine, strukturni izazovi nastavili su se sve do 2023. godine, kada je Ljubljanska burza, prema više pokazatelja, ponovno dotaknula dno. Broj članova na burzi pao je s gotovo 30 na samo osam, broj dionica s gotovo 90 na manje od 20, dok se promet tržišne kapitalizacije – vjerojatno najvažniji pokazatelj razvijenosti tržišta kapitala – smanjio s više od deset posto na manje od četiri posto.
Za razliku od nekih drugih razvijenijih tržišta, Slovenija pritom nema snažne domaće institucionalne investitore, poput hrvatskih mirovinskih fondova. To je značilo ograničen raspoloživ kapital na domaćem tržištu, što se posljedično odrazilo i na nizak broj novih uvrštenja i javnih ponuda. Slovenija je od 2020. godine imala tek dvije javne ponude dionice. Usporedbe radi, Hrvatska ih je u tom razdoblju imala čak 13, Mađarska 36, Bugarska velikih 39, a Poljska gotovo nestvarnih 150.
Jačanje potražnje
Nakon 2023. uslijedio je preokret – dijelom zbog dobrog poslovanja kompanija, dijelom zbog povoljnijih valuacija, a donekle i zahvaljujući aktivnostima iz strategije razvoja slovenskog tržišta kapitala, čiji je cilj do 2030. godine postići status “emerging marketa”. Povjerenje i potražnja postupno jačaju.
Narodne obveznice pokazale su da interes građana postoji. Šestog ožujka uvode se individualni investicijski računi koji će omogućiti jednostavnije i porezno učinkovitije dugoročno ulaganje, što je posebno važno u okruženju u kojem domaći institucionalni kapital ostaje ograničen.
Važan faktor za javne ponude dionica su i valuacije. Donedavno su bile toliko niske, odnosno trošak vlasničkog kapitala toliko visok, da se poduzetnicima jednostavno nije isplatilo tražiti kapital na burzi. Više cijene mogli su postići drugdje, primjerice, kod fondova privatnog kapitala. To je svojevrsni paradoks: burza nudi likvidnost, transparentno formiranje cijene i širi pristup kapitalu, ali tržište te prednosti nije nagrađivalo – barem donedavno. Nakon normalizacije valuacija IPO-i ponovno postaju ekonomski razumna alternativa. Pitanje je hoće li kompanije tu priliku prepoznati.
Vzajemna je zdravstveno osiguravajuće društvo koje je poslovalo kao društvo za uzajamno osiguranje – što znači da su osiguranici ujedno bili i članovi društva. Takav je oblik u prošlosti bio češći, dok danas prevladavaju dionička društva. Na temelju zakona Vzajemna se preoblikovala u dioničko društvo. Pravo na udio dobili su osiguranici odnosno članovi. Oni s udjelom većim od 120 eura primili su dionice, dok je članovima s manjim udjelom isplaćen novac, osim ako su izričito zatražili dionice.
Uvrštenje dionica Vzajemne u Standardnu kotaciju Ljubljanske burze predviđeno je za 4. ožujka ove godine. Od tog dana dionicama će se moći slobodno trgovati u kontinuiranom sustavu trgovanja Ljubljanske burze.
Iako se ne radi o klasičnom IPO-u u smislu prikupljanja novog kapitala, učinak na tržište kapitala može biti vrlo konkretan. Danas oko 90 tisuća Slovenaca posjeduje slovenske financijske instrumente. S Vzajemnom bi gotovo 25 posto cjelokupnog stanovništva moglo postati dioničarima, što znači da će veliki dio stanovništva u praksi naučiti što znači vlasništvo, što znači biti dioničar i što znači tržište kapitala. Stoga je ovo izvrsna prilika za jačanje financijske pismenosti kroz pametnu i transparentnu komunikaciju – slično kao u slučaju narodnih obveznica – te da se tako potakne novi val dugoročnih malih ulagača.
Optimizam se na slovensko tržište kapitala postupno vraća već nekoliko godina. Domaći instrumenti prošle su godine postali dostupni putem najvećeg online diskontnog brokera Interactive Brokers, što znači veću međunarodnu vidljivost i lakši pristup stranim ulagateljima. Uskoro će se pridružiti i novi izravni član burze iz Hrvatske, što dodatno jača regionalnu povezanost.
Trend tržišne kapitalizacije postupno se poboljšava. Financijska pismenost je intenzivnija nego ikad prije. Uvrštavanje Vzajemne na Ljubljansku burzu nova je prilika za dodatno ubrzanje.
Kako dalje?
Međutim, ako dugoročno želimo razvijenije i dublje tržište kapitala s većim brojem instrumenata, nužan dio buduće rasprave među slovenskim donositeljima odluka bit će i razmatranje automatskog uključivanja u drugi mirovinski stup. Na taj bi način i Slovenija – slijedeći primjer Švedske, Hrvatske, Rumunjske i drugih zemalja – dobila snažne lokalne institucionalne investitore, koji predstavljaju stabilan i dugoročan izvor kapitala te su jedan od ključnih temelja za uspješne inicijalne javne ponude dionica.
* Autor je predsjednik Uprave Ljubljanske burze
