“Trebamo neku vrstu europske burze kako uspješne tvrtke poput biotehnoloških tvrtki iz Njemačke ne bi morale ići na njujoršku burzu. Našim tvrtkama treba dovoljno široko i duboko tržište kapitala kako bi se mogle bolje i, ponajprije, brže financirati.” Izjavio je to njemački kancelar Friedrich Merz, oživjevši ponovo staru ideju o integraciji svih europskih burzi u jednu, paneuropsku.
Fragmentirano tržište kapitala EU, s desecima primarnih burzi, prepreka je rastu i inovacijama – ulaganja zaostaju za SAD-om i Kinom. Posljednjih godina velike su se kompanije preselile na američke burze zbog veće likvidnosti i cijena dionica: u S&P 500 dionice se trguju po cijeni 15 puta većoj od cijene Stoxx Europe 600.
Fotelje manje značajne
Merzov apel dolazi u jeku procesa integracije regionalnih burzi koju inicira i predvodi Ministarstvo financija RH i čemu prethodi promjena vlasničke strukture Zagrebačke burze. Otkud (inače vrlo logična i samorazumljiva) ideja i kako teče njezina realizacija? Već dulje vrijeme postoji određeno nezadovoljstvo dioničara Zagrebačke burze koje ne iznenađuje jer je dionica konstantno gubila na vrijednosti i bila nelikvidna. Struktura dioničara bila je dovoljno rascjepkana da se ne može oduprijeti pojavi partikularnih interesa i trebalo je nešto poduzeti. Iako je Zagrebačka burza još 2015. kupila Ljubljansku, ta se “integracija” provela samo deklarativno, ali ne i suštinski. Stvari se mijenjaju inicijativnom ministra financija Marka Primorca.
U trenutku njegove najave skupine koje zastupaju upravo te spomenute partikularne interese nastoje problematizirati Finino preuzimanje Zagrebačke burze iako upravo ono jamči da će integracija nesmetano teći i sa strane ZSE. Nastoje pobuditi visoka očekivanja o cijeni preuzimanja dojučerašnje robe koja se trgovala kao da je na rasprodaji na Temuu. Prethodno čak i šefica ZSE Ivana Gažić u javnim istupima poručuje da je regionalna integracija nemoguća misija jer se niti jedan nacionalni regulator ne želi odreći nadzora nad lokalnim tržištem. U najnovijem istupu čelnik Ljubljanske burze Marko Bombač poručuje da je za državu vrlo važno i pozitivno imati svoju lokalnu burzu jer to pozitivno utječe na gospodarstvo i dobrobit lokalnog stanovništva.
Sve to u trenutku kad Odbor za financije slovenskog parlamenta prihvaća prijedlog da se preispita davanje odobrenja Fini za preuzimanje Zagrebačke burze, vlasnice Ljubljanske burze jer bi trebalo preispitati utjecaj eventualnog novog neizravnog vlasnika na tržište kapitala. Spominje se čak i ugrožavanje nacionalnih interesa. Da, čini se da se ni jedan čelnik burze ne želi odreći čelnog mjesta na lokalnoj burzi i za to se bori rukama i nogama, iako integracija ne ukida nužno sve fotelje šefova burzi, ali im značajno smanjuje ovlasti pa nije svakome draga. No, u međuvremenu je ovo ljeto odaslan poziv “Premijeri svih (osam regionalnih) zemalja, ujedinite se.”
Jeftiniji pristup investitorima
“Ako samo naše burze razgovaraju i naši klirinško-depozitarni sustavi, odnosno naši neovisni regulatori, a bez političke potpore, takvi procesi uvijek kaskaju, uvijek su otežani – mi smo danas potpisali Memorandum kao političku inicijativu na najvišoj razini. Vjerujemo da će snažna politička potpora i akcijski plan koji ćemo uskoro izraditi rezultirati snažnijim i bržim integracijskim procesima”, izjavio je ministar Primorac na dan potpisivanja Memoranduma o razumijevanju u vezi sa suradnjom usmjerenom na razvoj tržišta kapitala kojim se politika obvezala ubrzati integraciju burzi osam država.
Memorandum je potpisan između ministara financija i drugih visokih dužnosnika osam zemalja: Slovenije, Slovačke, Poljske, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. Prethodno je već krajem 2024. potpisan i Memorandum o razumijevanju između burzi u Bratislavi, Bukureštu, Budimpešti, Ljubljani, Skopju, Sofiji, Varšavi i Zagrebu, s ciljem jačanja suradnje i integracije tržišta kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi, uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
“Burze su učinile već značajan korak potpisavši međusobni memorandum o razumijevanju, gdje su pokazale da i s razine čelnika burzi, dakle infrastrukture, postoji snažna namjera i odlučnost da se u što većoj mjeri procesi harmoniziraju. S obzirom na to da je potrebno koordinirati te aktivnosti, ispostavila se potreba za uspostavljanjem posebne kompanije koja će imati sjedište u Hrvatskoj, ali će u jednakim udjelima na isti način ravnopravno sudjelovati sve druge burze koje su članice inicijative”, najavio je tada Primorac te istaknuo kako je inicijativa otvorena i za druge države ako se budu htjele priključiti, kako članice EU, tako i izvan nje.
“Tu govorimo naravno o našim jugoistočnim susjedima, da im pomognemo u njihovom putu prema eurointegracijama”, poručio je. A što je cilj? Harmonizirati zakonodavstvo, pravila trgovanja i pristup infrastrukturi te postupke licenciranja, čime će se tržišta učiniti integriranijima, tako da se ‘de facto’ pristup jednom od tržišta u konačnici, kada tržišta budu u potpunosti funkcionalna, smatra pristupom bilo kojem od njih.
Kada postoji više malih tržišta, rascjepkanih, čija su pravila različita, svakom investitoru koji želi kupiti dvije tri ozbiljne, likvidne dionice na nekom od tih tržišta značajan je trošak ući na svako od njih, proučavati regulativu i uvjete. Sad je takvu poruku na europskoj razini poslao Merz. Komentira se da će se vjerojatno suočiti sa značajnim političkim i tehničkim preprekama. Može se dodati – i interesima.
