Tržište javnih ponuda dionica (IPO) i ove bi godine moglo biti itekako “živahno”, barem ako je suditi prema najavama koje možemo vidjeti ovih dana, posebno na globalnoj sceni. U svojem recentnom intervjuu za CNBC predsjednik NASDAQ-a Nelson Griggs najavio je da nakon uspješne 2025. očekuje još aktivniju 2026. godinu po pitanju IPO-a.
Slične informacije stižu s Njujorške burze, iz Singapura i iz još mnogo drugih relevantnih svjetskih burzi. Najavljuje se veća kvaliteta i raznolikost novih izdanja. Nakon odlične prošle godine, i Hrvatska očekuje još jednu godinu u kojoj neće izostati nove javne ponude, a slične su najave i u Sloveniji.
Velika očekivanja od AI-ja
U određenom smislu, to je ugodno iznenađenje i na neki način govori o promijenjenim okolnostima na tržištima. Kao logično pitanje možemo postaviti kako je moguće da u razdoblju rastućih geopolitičkih izazova i novih vijesti o sukobima diljem svijeta vidimo ovakav optimizam na burzovnim tržištima? Uobičajena je izjava u financijskom svijetu da je kapital “osjetljiv” i da se povlači u razdobljima krize, neizvjesnosti ili naglih promjena. Sjetimo se samo padova tržišta u trenutku početka Covid krize ili s otpočinjanjem rata u Ukrajini. Trenutačna nas situacija, međutim, opovrgava.
Veliki dio odgovora leži – kako smo mogli i pretpostaviti – u očekivanjima od umjetne inteligencije (AI). Prvi sektor koji je prosperirao od AI-ja onaj je proizvodnje i distribucije električne energije te računalnih kapaciteta. To možemo vidjeti i po dobitnicima zlate i srebrne dionice 2025. godine na Zagrebačkoj burzi – Končaru i Končar D&ST-u. Svijet se ubrzano priprema za izrazito povećanje potreba za električnom energijom potrebnom za održavanja sustava umjetne inteligencije. U Sloveniji i Hrvatskoj aktualne su i sve intenzivnije rasprave o nadogradnji Nuklearne elektrane Krško, što je, u svakom slučaju, mudar potez, s obzirom na to da se procjenjuje da obnovljivi izvori energije jednostavno neće biti dovoljni da zadovolje rastuće potrebe tržišta.
Osim umjetne inteligencije, na povećanje potrošnje energije utječu svakako i klimatske promjene i potreba za hlađenjem, kao i globalno povećanje bogatstva koje podiže potrošnju električne energije među populacijom kojoj je dosad električna energija bila ograničeno dostupna.
Osim tog logičnog sektora direktno vezanog za veću proizvodnju električne energije, ostaje za vidjeti koliko će umjetna inteligencija promijeniti druge sektore. Upravo iz tih očekivanja dolaze prognoze veće raznolikosti kompanija koje će potražiti kapital na burzama širom svijeta u 2026. godini. Kao primjer možemo navesti automatiziranu vožnju – koja bi mogla eliminirati čak 14 milijuna radnih mjesta samo u Sjedinjenim Državama, od čega je deset milijuna samo vozača. To su ljudi koji voze kamione, automobile, vozila u poljoprivredi, taksije… Očekuje se da će ta industrija biti jedna od prvih koja će se promijeniti.
Munjevite promjene
Drugi sektori u kojima se očekuju promjene su financijska industrija, zdravstvo, obrazovanje, maloprodaja, pravne usluge i proizvodnja. Ali, baš kao što prije tri desetljeća nismo mogli predvidjeti na koje će sve načine internet promijeniti naše živote, teško je procijeniti u kojem smjeru će to učiniti umjetna inteligencija. Ono što je, međutim, sigurno, je da će te promjene biti još brže i sveobuhvatnije nego što je to bilo u eri interneta.
I na kraju, pitanje koje se meni nameće je kako će državni sustavi, povijesno vrlo inertni i birokratizirani, odgovoriti na promjene u zdravstvu i obrazovanju. Hoće li upravo ta dva krucijalna sektora radi utjecaja umjetne inteligencije dominantno prijeći u privatne ruke i pružati najbolje prilike onima koji to mogu platiti…
