U proteklih pet godina udio malih investitorima u prometima Zagrebačke burze porastao je za deset postotnih bodova i to je velika vijest. Ako promotrimo podatke, njihov je udio počeo rasti tek 2022. godine i otada je ostvario zaista značajan rast. O razlozima bi trebalo povesti ozbiljnije istraživanje, ali svakako uz moje godine iskustva na burzi mogu pretpostaviti bitne faktore za ovakvu promjenu.
Kao prvo, na investitori na raspolaganju imaju veći izbor instrumenata za investiranje. Na burzi su se pojavili prvi ETF-ovi, godine 2022. uvrštene su dionice SPAN-a, a već iduće godine državne obveznice namijenjene građanima. Ne treba zanemariti niti utjecaj porasta bogatstva hrvatskih građana. U 2023. godini BDP je prvi put je prešao magičnu granicu od 20 tisuća eura po stanovniku i nastavlja rast. Štednja hrvatskih građana kontinuirano raste i trenutačno iznos oko 40 milijardi eura, usprkos činjenici da nakon samo dvije i pol godine od lansiranja prvih državnih obveznica i poslije trezorskih zapisa, domaće stanovništvo sada financira oko deset posto državnog duga.
Mnoge su kompanije dosegle zrelost za prelazak na iduću generaciju obzirom na to da su i SPAN i ING-GRAD i ŽITO osnovani kasnih 1980-ih ili 1990-ih godina. Uspješni primjeri javnih ponuda dionica te tri kompanije daju dodatni poticaj da i druge kompanije u sličnoj fazi razmotre tržište kapitala kao alternativu u idućem razdoblju. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina (a i danas) jedna od najbrže rastućih ekonomija na teritoriju Europske unije, također je i politički vrlo stabilna, sa zdravim ekonomskim fundamentima, uvela je euro i ušla u schengenski prostor. U tijeku je i priprema za ulazak u OECD, za koju ne sumnjam da će biti uspješna. S obzirom na to da pamtim i neka druga vremena, znam da je prije samo deset ili 15 godina ovaj scenarij bio gotovo nedostižan, i osjećam veliki ponos što živim u državi koja je postigla takve pomake u raznim segmentima života građana i poslovanja tvrtki.
Kako bi ovi postoci u budućnosti izgledali još bolje, imam nekoliko prijedloga. Valjalo bi implementirati i pažljivo dizajnirati investicijske račune, čije je uvođenje dio Strategije razvoja tržišta kapitala koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske, i to tako da štednja hrvatskih građana na najbolji način podržava domaći rast, investicije i inovativnost Nimalo manje važno nije ni inzistiranje na povećanju razine korporativnog upravljanja i efikasnosti tvrtki u državnom vlasništvu te njihovo postupno listanje na Zagrebačku burzu, sve u cilju povećanja dugoročne konkurentnosti Hrvatske. Moramo zadržati maksimalni fokus na deregulaciju i digitalizaciju, koje su se već pokazale kao uspješne mjere povećanja efikasnosti, dostupnosti i atraktivnosti tržišta.
Zagrebačka burza zaista proživljava dobru godinu, a ispunjavanje ovih preduvjeta donijet će brojne koristi za sve sudionike tržišta. Put od slabo likvidnog tržišta, s velikim brojem uvrštenja kompanija kojima možda i nije bilo mjesto na tržištu kapitala, do onoga što imamo danas, a što je solidan potencijal za budućnost, zahtijeva uključenost svih relevantnih faktora: burze, brokera, izdavatelja, države, mirovinskih i investicijskih fondova, osiguravatelja. Ono što je pokrenuto izradom studije CFA udruge, nastavljeno izradom strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala, predstavlja solidne temelje za tržište s iznimnim potencijalom koje će u punoj mjeri pružati opcije financiranja za brzorastuću ekonomiju kakva jesmo i kakva želimo ostati u budućnosti.
