Prije financijske krize hrvatski su investitori, zajedno sa slovenskim, bili jedni od glavnih igrača na tržištu.
Zagrebačka burza snažnijim ulaskom u makedonsko tržište kapitala zakoračila je na jednu od najdinamičnijih tržišta u regiji.
Nedavna vijest da je financijski regulator Sjeverne makedonije odobrio Zagrebačkoj burzi povećanje udjela u Makedonskoj burzi sa 5,3 na 15,19 posto opet je svjetla medijskih reflektora usmjerio na burzu u Skoplju. Podsjetimo, prije dvije godine Zagrebačka burza je postala dioničar Makedonske burze.
Zagrebačka burza snažnijim ulaskom u makedonsko tržište kapitala zakoračila je na jednu od najdinamičnijih tržišta u regiji.
Nedavna vijest da je financijski regulator Sjeverne makedonije odobrio Zagrebačkoj burzi povećanje udjela u Makedonskoj burzi sa 5,3 na 15,19 posto opet je svjetla medijskih reflektora usmjerio na burzu u Skoplju. Podsjetimo, prije dvije godine Zagrebačka burza je postala dioničar Makedonske burze.
Intenziviranje aktivnosti
“Na temelju najnovijeg podnesenog zahtjeva za stjecanjem većeg udjela, može se zaključiti da je Zagrebačka burza kao naš dioničar očito zadovoljna organizacijom, funkcioniranjem i potencijalom Makedonske burze”, komentirao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Ivan Šteriev.
“Ako se to realizira, logično je očekivati da će se u budućnosti postojeće zajedničke aktivnosti dodatno intenzivirati, ali i pokrenuti novi projekti. Iz naše perspektive, jedna od pozitivnih posljedica ovog vlasničkog povezivanja trebao bi biti i povratak hrvatskih investitora na makedonsko tržište, kao prije velike svjetske financijske krize kada su oni, zajedno sa slovenskim investitorima, bili jedan od glavnih igrača na makedonskom tržištu”, naglašava Šteriev.
Koliki je potencijal makedonskog tržišta dovoljno govore podaci za prošlu, pandemijsku godinu koje nam je pružila Makedonska burza. Ukupni burzovni promet lani je iznosio 132,8 milijuna eura što je 6 posto više nego 2019. godine. Najvažniji statistički pokazatelj – promet dionicama bez blokova u trgovinskom sustavu BEST iznosio je preko 92 milijuna eura što je 48 posto više na godišnjoj razini.
No, važnije je istaknuti kako je to najviši promet u posljednjem desetljeću. Indeks MBI10 prošlu je godinu zaključio s blagim rastom od 1,2 posto što je, s obzirom na pad na tržištima u okruženju, odličan rezultat. Što se tiče ove godine, zaključno do 18. ožujka, promet iznosi 41 milijun eura i veći je za 0,9 posto na godišnjoj razini. Indeks makedonskih dionica u plusu je više od 4 posto.
Dobar rezultat što se tiče prometa obećava i solidan poslovni rezultat makedonske burze. Šteriev ističe kako finacijsko izvješće još nije javno objavljeno, pa ne može otkrivati rezultate. No, dodaje kako je prošlogodišnji promet za njihove prilike bio izvrstan, a odatle potječe i osnovni prihod burze.
Snažnije približivanje Sjeverne Makedonije euroatlantskim integracijama u posljednje dvije-tri godine snažno je povećalo interes tamošnjih građana za ulaganje u dionice.
Na pitanje je li taj interes i dalje na visini, Ivan Šteriev kaže kako u posljednjih nekoliko godina na makedonskom tržištu nema neto priljeva stranih portfeljnih ulagača.
“Takvo stanje stvari, naravno, značilo je povećanje relativnog udjela u burzovnom prometu domaćih investitora, pri čemu je očit trend rasta udjela domaćih fizičkih osoba u odnosu na domaće pravne osobe.
Tako se, primjerice, udjel fizičkih osoba na kupovnoj strani prometa povećao s 28,3 posto u 2015. na 57,7 posto u 2020., a udjel pravnih osoba kao kupaca na burzi smanjio se sa 64 posto na 41 posto.
Stoga se može zaključiti da postoji jasan trend povećanja udjela u trgovini makedonskih građana, što je prije svega posljedica dobrih rezultata glavnih uvrštenih kompanija, politike dividendi koju vode najlikvidnija društva na tržištu, neoporezivanja kapitalnih dobiti, kao i učinak kontinuiranog smanjenja kamatnih stopa što dionice čini privlačnijima”, tumači Šteriev.
Logičan razvojni put
Na Zagrebačkoj burzi nisu mogli detaljnije komentirati najavljeno povećanje udjela, poput koja je poslovna logika ovog poteza, hoće li u budućnosti doći do dodatnog povećanja udjela te kolika je vrijednost ovog ulaganja.
Predsjednica Uprave Ivana Gažić samo je istaknula da je međusobno povezivanje tržišta kapitala logičan razvojni put, ne samo u regionalnim već u globalnim okvirima jer tržišta – osobito manja – trebaju veću vidljivost, a ulagatelji traže efikasniju i ekonomičniju uslugu.
“Iskustva koja smo stekli nakon akvizicije Ljubljanske burze vrlo su pozitivna te vjerujemo da ćemo neka od njih uspješno implementirati i kao manjinski dioničari Makedonske burze.
Kroz iskustvo u Hrvatskoj i Sloveniji svjesni smo da svaka regionalna ekonomija treba snažno nacionalno tržište kapitala i u tom smislu pomoći ćemo osnaživanju uloge Makedonske burze u lokalnoj ekonomiji.
Vjerujemo da ova burza ima značajni potencijal raste i širenja palete proizvoda i cilj nam je aktivno sudjelovati u njegovom razvoju, osobito u svjetlu prilagodbi makedonskog zakonodavstva europskom, u čemu imamo značajno iskustvo”, zaključila je Gažić.
