Na konferenciji Izazov promjene u Rovinju u listopadu 2025. vrlo zanimljivo predavanje održao je Nestanlin Garcia, Managing Director iz tvrtke Blackstone, najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom, iz New Yorka. Ovo je predavanje, između ostaloga, govorilo o transformaciji koju će sve grane ekonomije proći pojavom umjetne inteligencije (UI). Ono što me zaintrigiralo pitanje jest pitanje resursa koji će u budućnosti biti potrebni da podrže ovu modernu “industrijsku” revoluciju.
Naime, da bi umjetna inteligencija mogla rasti i početi se primjenjivati u svim tržišnim granama, što je svakako očekivano, bit će potrebni čipovi, data centri i električna energija. Čini se da smo u fazi kreiranja fizičke infrastrukture potrebne da bi UI uopće mogla početi ubrzano rasti. Europa u sva tri elementa potrebne infrastrukture još zaostaje pa je očekivano da će investicije baš u njih eksponencijalno rasti u idućem razdoblju.
Dodatne investicije
Očekuje se da će potrošnja električne energije u Europi porasti u rasponu između 25 i 50 posto u idućih deset godina, a u Americi 40 posto. Pitanje proizvodnje električne energije izuzetno je kompleksno, a podsektori koji će imati najviše koristi od megatrenda elektrifikacije su: novi kapaciteti u proizvodnji iz obnovljivih izvora, baterije, izgradnja prijenosnih kapaciteta, inženjerstvo u području podizanja efikasnosti proizvodnje energije uz zaštitu okoliša, te softver i tehnologija vezana uz energiju.
Kako je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, rekao u svojem jedan na jedan razgovoru s dr. Stjepanom Oreškovićem na konferenciji CROMA-e u Opatiji, do relativno nedavno imali smo svega nekoliko proizvođača električne energije u svakoj državi, dok je danas praktički svako kućanstvo trenutačni ili potencijalni proizvođač. Uz proizvodnju električne energije iz solarnih izvora, proizvodnja iz vjetra stavlja pred infrastrukturu za proizvodnju i distribuciju električne energije ogromne izazove i zahtjeve za dodatnim investicijama.
Istodobno, prema podacima iz posljednjeg HUP-ova Fokusa tjedna, Hrvatska ima više od 13 gigavat sati projekata obnovljivih izvora u razvoju, no mreža ih ne može prihvatiti bez ubrzanih ulaganja. Iako su dostupna gotovo četiri gigavata slobodnog kapaciteta, većina se nalazi u područjima s niskim investicijskim interesom, dok trafostanice u priobalju i Dalmaciji imaju opterećenje više od 90 posto kapaciteta. Ulaganja u mrežu niža su od 20 eura po kupcu godišnje, upola niža nego u Sloveniji i Austriji, a ulaganja u mrežnu infrastrukturu čine tek 18 posto ukupnih investicija u energetiku.
Za usporedbu, u Europskoj uniji u prosjeku čak je 33 posto investicija plasirano u mrežnu infrastrukturu. Takva potkapacitiranost naše infrastrukture za električnu energiju veliki je rizik za naš budući ekonomski rast, a kako sam na početku spomenula, bez električne energije nema ni ogromnih efikasnosti koje se očekuju od korištenje UI-ja za unaprjeđenje raznih segmenata našeg gospodarstva.
Sektor industrije bolji od CROBEX-a
Kada sve to pogledamo, nije uopće čudno što se u prvih devet mjeseci na Zagrebačkoj burzi najviše trgovalo dionicom Končara i njezinih sastavnica Končar DIST i Dalekovod. Od ukupnog prometa, gotovo dvostruko većeg od prošlogodišnjeg, samo je dionica Končara donijela četvrtinu prometa u prvih devet mjeseci. Velika likvidnost popraćena je i snažnim porastom cijena – iako je CROBEX narastao u godinu dana impresivnih 29,26 posto, CROBEX Industrija (u kojem se nalaze KOEI i KODT) je i tako snažan skok nadmašio porastom od 46,25 posto u istom razdoblju.
Možemo tako zaključiti da je rast Zagrebačke burze u proteklih godinu dana bio “inspiriran” energijom – onom električnom i onom osnivača kompanija koje su se prvi put uvrstile na Zagrebačku burzu. Po tome možemo vidjeti da je tržište kapitala zaista usko povezano s općim smjernicama budućnosti koje su trenutačno najaktualnije. Pitanje proizvodnje, distribucije i potrošnje električne energije zaokupljat će sva gospodarstva i njihova tržišta kapitala u idućem razdoblju.
Možemo biti sretni što imamo igrača za tu utrku, a porastom prometa i atraktivnosti tržišta možda dobijemo i igrače u drugim segmentima na kojima se bazira utrka za široku primjenu umjetne inteligencije.
