Sport ima svoju bogatu povijest, što i nije čudno zna li se da je zapravo star koliko i čovječanstvo. Smisao sporta, kao i pogledi na njega, kroz vrijeme su imali svoje promjene, a i sadržaj sportskih aktivnosti. Ovisno o stupnju civilizacije, znanstvenih saznanja i društveno ekonomskih uvjeta, pojavljivali su se novi sportovi, a pojam sporta prilagođavan je potrebama.
Temeljna institucija
Danas je sport predmet interesa različitih vrsta znanstvenika, poput psihologa, kineziologa, sociologa, ekonomista, medicinskih djelatnika, komunikologa i mnogih drugih. Ljudi su za sport zainteresirani na različite načine. Neki se aktivno bave njime, postoje rekreativci, oni koji ih treniraju, oni koji prate sportske događaje, suci, članovi sportskih organizacija itd. Ako to uzmemo u obzir, lako dolazimo do zaključka kako je vrlo mali postotak ljudi koji ni na koji način nisu povezani sa sportom.
Sport je temeljna društvena institucija. Nemoguće ga je odvojiti od strukture institucija obitelji i društva, gospodarstva, politike, medija, religije, obrazovanja… Sastavni je dio života i svakodnevna aktivnost ljudi širom svijeta. Postoje brojni sportski događaji koji privlače pozornost milijuna ljudi širom svijeta, neovisno o životnoj dobi, spolu, socijalnom statusu ili rasi. Takvi događaji su zimske i ljetne Olimpijske igre, biciklističke utrke Tour de France, Svjetsko nogometno prvenstvo, teniski turnir Australian Open…
Ne postoji jedinstvena definicija sporta. Sport je institucionalizirana natjecateljska aktivnost koja se temelji na standardiziranim, odnosno unaprijed određenim pravilima. Uključuje veliki tjelesni napor ili korištenje kompleksnih tjelesnih vještina. Sudjelovanje u sportskim natjecanjima motivirano je osobnim zadovoljstvom i vanjskim nagradama. Sport je aktivnost u slobodno vrijeme kojom se, kroz rad i igru istodobno tjelesno jača.
Sport je i sociobiološka pojava, gdje se na temelju ustaljenih pravila natjecanja izražava sila i brzina kroz savladavanje tehnike ili upravljajući njome u skladu sa zahtjevima sporta. Na kraju, sport podrazumijeva sve oblike tjelovježbe koji putem organiziranog ili neobaveznog sudjelovanja imaju za cilj izraziti ili poboljšati tjelesne sposobnosti i mentalno blagostanje, sklopiti društvene veze ili ostvariti rezultate na svim razinama natjecanja. Sport je ogledalo modernog društva. Upravo je stoga važno kritički promišljati o njemu i promjenama koje se u njemu događaju jer je zapravo “znanje o sportu ustvari znanje o društvu”. Bavljenje sportom u manjoj ili većoj mjeri utječe na stvaranje identiteta i stila života. Sport je izuzetno važan dio čovjekova društvenog života, koji ima utjecaj i značenje koji su mnogo značajniji od statistike rezultata i izvedbe.
Budući da ima pozitivan utjecaj na zdravlje, a i odgojnu funkciju, u javnosti ima izuzetno pozitivan imidž i smatra se važnom društvenom institucijom. Sport je i predmet “nacionalnog ponosa”. To znači da se pojedinci kao pripadnici nacije identificiraju sa sportašima koji predstavljaju tu državu i ostvaruju rezultate. Očekivanja iz okruženja često utječu i na sportaše tako da se oni mlađi lako socijaliziraju po uzoru na uspješne sportaše.
Sport je univerzalan. Poznat je i razumljiv većini svjetskih kultura, njime se utječe na djecu, mlade, ali i cijelo društvo. Sudjelovanje u timu, promoviranje načela poput poštivanja pravila igre, poštene igre, poštivanja drugih ljudi, discipline, solidarnosti i organizacija sporta koje se temelje na volontiranju i neprofitnim klubovima ima veliki utjecaj u izgradnji boljeg društva. Sport je način da se mladi uključe u društvo i može imati pozitivan utjecaj na otklanjanje od društveno neprihvatljivih vrsta ponašanja.
Dakako da ne može riješiti ni ukloniti problem kaznenih dijela i antisocijalnog ponašanja, ali ima veliku ulogu u smanjenju i prevenciji društveno neprihvatljivog ponašanja među djecom i mladim, poput nasilja, kriminala, konzumacije alkohola i drugih opijata. Iako ne postoji čvrst znanstveni dokaz kojim bi se potvrdila uzročno-posljedična veza između smanjenja kriminalnih aktivnosti ili drugih vrsta nedoličnog ponašanja i bavljenja sportom, postoji veliki broj iskustvenih dokaza da sport ima značajnu ulogu.
Sport na mlade ima izuzetno pozitivan utjecaj. Za njih sport je avantura i izazov, a to im daje osjećaj smisla u životu. U slučaju pobjeda i natjecateljski rezultati nisu jedini razlog da se mladi bave sportom, i u slučaju gdje se sport bazira na etičkim vrijednostima, dolazi do podizanja samopoštovanja i samopouzdanja kod mladih te se razvija niz socijalnih vrijednosti kojima se smanjuje količina društveno neprihvatljivih oblika ponašanja. Nacionalno vijeće za sport smatra da sport treba biti jedan od osnovnih činitelja odgoja i socijalizacije mladih.
Jedna od temeljnih uloga sporta je odgojna i obrazovna. Osnovni odgojni ciljevi sporta i obrazovanja su, primjerice, razvijanje svijesti o toleranciji, solidarnosti, uzajamnom poštovanju koje je izravno povezano s poštenom igrom (fair play), obogaćivanje čovjekova života sportom i tjelesnim aktivnostima, koji su uz kulturu, cjeloživotno iskustvo, poticanje poštovanja, međusobnog razumijevanja, poštovanja različitih kultura, mira, zaštite okoliša i poštovanje temeljnih ljudskih prava i vrijednosti.
Ne treba zaboraviti ni poticanje na izvrsnost i postizanje vrhunskih rezultata u skladu s temeljnim olimpijskim idejama. Sport nas uči zdravim vrijednostima i vrlo je važno i prakticirati te vrijednosti. Kada sportaš natjecanje doživljava kao način da provjeri i potvrdi kvalitetu i razinu vlastitih ostvarenih sposobnosti i humanih vrijednosti, u suparniku ne vidi prepreku za ostvarenje svojih ciljeva, nego mu je protivnik mjerilo pomoću kojeg će procijeniti vlastita dostignuća.
Dva nova zanimanja
Sportaš koji tako doživljava sport i sportsko natjecanje pobjedi se raduje zato što je dobio nova saznanja o svojim mogućnostima, otkrio nove vrijednosti – kako tehničke, tako i etičke naravi. Sport izgrađuje karakter, a najvrjedniji doprinos sporta izgradnji karaktera je da se nauči prihvaćanje poraza. Kada se prihvati poraz, uči se i kako se u nositi s problemima i rješavati ih i u drugim segmentima života.
Upravo radi svega navedenoga udruženje sportskih klubova HGK tako konzistentno pokušava djelovati na sustav i razvoj sporta te na opstojnost sportskih klubova kao baze. Nakon rada na izmjenama poreznih zakona i pravilnika, krenuli smo u novu akciju koja ima za cilj poboljšanje upravljanja u sustavu sporta gdje smo predložili dva nova zanimanja u Nacionalni kvalifikacijski okvir zanimanja, i to “Upravljač u sportskim organizacijama” i “Sportski administrator” s krajnjom intencijom i idejom licenciranja osoba ovlaštenih za zastupanje u sportskim klubovima i lokalnim sportskim organizacijama.
Osim navedenog, cilj je lance opskrbe u sportu što više približiti klubovima te je i to jedna od tema u bliskoj budućnosti kojom ćemo se baviti s krajnjom ciljem svojevrsne klasterizacije svih koji izravno i neizravno funkcioniraju u industriji sporta i imaju izravan utjecaj na nacionalnu ekonomiju i društvo u cjelini.
