Hrvatska je godinama prepoznata kao jedna od vodećih europskih festivalskih destinacija, no domaća kreativna industrija sve snažnije pokazuje da može biti i ozbiljan izvozni proizvod. Jedan od najzanimljivijih primjera upravo je BSH Events, hrvatski glazbeni brend koji je iz Zagreba krenuo u međunarodnu ekspanziju i danas uspješno razvija projekte na šest tržišta – u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Austriji i Mađarskoj. Iza BSH-a je najintenzivnije razdoblje međunarodnog širenja dosad.
Rasprodani nastup Black Coffeeja na impresivnom Buda Castleu u Budimpešti, projekti u Beogradu i Sarajevu, kontinuirano poslovanje u Sloveniji te razvoj novih festivalskih koncepata i Ski Beata u austrijskom Nassfeldu potvrđuju da hrvatski brend može uspješno konkurirati na europskom tržištu. Njegov rast prate i suradnje s vodećim imenima svjetske elektroničke glazbe, među kojima su Carl Cox, Solomun, Marco Carola, Jamie Jones i Amelie Lens.
No, iza velikih pozornica, rasprodanih ulaznica i tisuća posjetitelja nalazi se sve složeniji poslovni sustav. Međunarodna partnerstva, pregovori sa svjetskim agentima, ulaganja u produkciju, upravljanje troškovima i razvoj novih tržišta postali su svakodnevica brenda koji sve više nadilazi klasičnu organizaciju glazbenih događanja.
Istodobno, BSH nastavlja razvijati i domaću scenu, što je potvrdio 30. listopada 2026. na Zagrebačkom velesajmu, gdje je u Paviljonu 9 održan veliki Halloween spektakl Día de los Muertos uz Klangkuenstlera, jednog od najtraženijih izvođača svjetske hard techno scene, čiji projekt OUTWORLD rasprodaje velike međunarodne arene.
Može li hrvatska kreativna industrija od festivalske destinacije prerasti u izvoznika vlastitih međunarodnih entertainment koncepata? O poslovnoj strategiji, izazovima širenja, rastućim troškovima, vrijednosti izgrađenog brenda i ambiciji da BSH postane prepoznatljivo europsko ime za Poslovni dnevnik govore Drago Vukelić i Edvin Hodžić iz BSH Eventsa. Njihov je cilj jasan – iz Hrvatske graditi međunarodnu kompaniju čiji će projekti i poslovni model biti konkurentni na najzahtjevnijim europskim tržištima.
BSH je krenuo kao zagrebačka priča, a danas sve ozbiljnije posluje izvan Hrvatske. Kada ste prvi put shvatili da možete postati regionalni, pa i međunarodni event brend?
To se nije dogodilo preko noći niti smo jednog jutra odlučili da sada idemo osvajati regiju. BSH je rastao organski. Kako su rasli naši eventi u Hrvatskoj, tako smo primjećivali da na njih dolazi sve više ljudi iz Slovenije, Srbije, BiH i drugih zemalja. U jednom trenutku postalo nam je logično napraviti obrnuti korak – ako publika dolazi k nama, zašto mi ne bismo došli do nje? Slovenija nam je tu bila posebno važna jer smo dokazali da BSH može kontinuirano funkcionirati izvan Hrvatske. Danas više ne razmišljamo o granicama na isti način. Razmišljamo o gradovima, lokacijama, publici i iskustvu koje tamo možemo napraviti.
Black Coffee u Mađarskoj, Amelie Lens u Beogradu, Sarajevo, kontinuirana prisutnost u Sloveniji, u rujnu je bila premijera Fort X festivala, a sada nas očekuje Ski Beat u austrijskom Nassfeldu. Je li ovo najveće međunarodno širenje BSH-a dosad?
Definitivno. Nikada nismo imali toliko međunarodnih projekata u tako kratkom razdoblju. Posebno nam je važno što se ne radi o jednom gostovanju ili jednom tržištu. Imamo kontinuitet u Sloveniji, projekte u Srbiji i BiH, Ski Beat u Austriji, koji ide već drugu godinu, a sada smo prvi put ušli i u Mađarsku. Black Coffee u Budimpešti bio je rasprodan već na našem prvom eventu u toj zemlji. To nam pokazuje da koncept funkcionira i kada izađemo iz tržišta na kojima nas publika tradicionalno bolje poznaje. Fort X je opet druga priča jer tamo gradimo potpuno novi festivalski koncept. Sve zajedno pokazuje da je BSH danas u potpuno novoj fazi razvoja.
Zašto baš BSH? Regija ima mnogo promotora i organizatora s dugogodišnjim iskustvom, ali rijetki su uspjeli vlastiti brend prenijeti preko granica i izgraditi publiku u više država. Što ste napravili drukčije?
Nikada nismo željeli biti samo organizatori koncerata ili partyja. Od početka nam je bilo važno da ljudi znaju što znači kada na plakatu vide BSH. Izvođač je izuzetno važan, ali jednako su nam važni lokacija, produkcija, vizualni identitet, atmosfera i način na koji se odnosimo prema publici. Gradili smo zajednicu, a ne samo kalendar događaja. Vjerojatno je upravo to razlog što danas BSH možemo prenijeti iz jednoga grada u drugi, a da brend i dalje ima svoj identitet.
Postoji li danas nešto što biste mogli nazvati ‘BSH modelom’?
Postoji, iako ga nikada nismo formalno tako nazvali. To je kombinacija dobre glazbe, neočekivane ili posebne lokacije, ozbiljne produkcije i osjećaja da svaki event mora biti iskustvo. Ne želimo da netko dođe, posluša DJ-a i ode kući. Želimo da pamti gdje je bio, s kim je bio i kakvu je energiju doživio. BSH se upravo na tome gradio.
Koliko je teško hrvatski event brend učiniti relevantnim publici u Ljubljani, Beogradu, Sarajevu ili Budimpešti? Dolazi li publika samo zbog izvođača ili i zato što vjeruje BSH potpisu?
Na početku novog tržišta veliko ime sigurno pomaže. Ali, dugoročno izvođač nije dovoljan. Ako želite ostati na tržištu, publika mora početi vjerovati organizatoru. Slovenija nam je najbolji primjer. Tamo smo tijekom vremena radili različite koncepte i lokacije – od Ljubljane i Maribora do Celja i Vurberka, i više ne govorimo o jednom gostovanju. Izgradili smo kontinuitet. Cilj nam je da se isto dogodi i na drugim tržištima.
Velik broj vaših događaja rasproda se unaprijed. Koliko je povjerenje publike najveći kapital BSH-a?
Vjerojatno najveći. Sold out je odličan poslovni rezultat, ali nama još više znači činjenica da se ljudi vraćaju. Povjerenje se gradi godinama, a može se izgubiti jednim lošim eventom. Zato rast ne smije biti sam sebi svrha. Bez obzira na to radimo li Zagreb, Ljubljanu, Budimpeštu ili Nassfeld, publika mora dobiti razinu kvalitete koju povezuje s BSH-om.
Postoji li publika koja putuje za BSH-om iz države u državu?
Da, i to je nešto što sve više primjećujemo. Ljudi danas puno lakše spoje event s vikendom u drugom gradu, skijanjem ili putovanjem. Upravo zato vjerujemo u destination evente. Ski Beat je odličan primjer jer ljudi ne kupuju samo ulaznicu za party – kupuju nekoliko dana iskustva, putovanje, skijanje, druženja i glazbe.
Je li Slovenija postala drugo domaće tržište BSH-a?
Slovenija nam je danas jedno od ključnih tržišta izvan Hrvatske. Tamo smo napravili niz različitih projekata i publika nas dobro poznaje. Ljubljana, Maribor, Celje, Vurberk i drugi projekti pokazali su nam da možemo graditi BSH izvan jednoga grada. Zato je i Fort X bio logičan sljedeći korak, više ne dolazimo samo s pojedinačnim eventom, nego stvaramo novi festivalski koncept.
Što vam znači ulazak u Mađarsku s Black Coffeejem?
Budimpešta nam je bila vrlo važna jer je to novi korak. Prvi BSH event u Mađarskoj, Black Coffee, Buda Castle i odmah sold out. Teško možete poželjeti bolji ulazak na novo tržište. Ali, sada dolazi teži dio – jedan spektakularan event možete napraviti, pravi uspjeh je stvoriti kontinuitet. Mađarska nam je pokazala da BSH može imati potencijal i šire od tržišta na kojima postoji prirodna regionalna povezanost publike.
Ski Beat se vraća u Nassfeld drugu godinu zaredom. Jesu li destination eventi budućnost BSH-a?
Definitivno su jedan od smjerova koji nas jako zanimaju. Ski Beat je pokazao koliko dobro mogu funkcionirati glazba, sport, turizam i lifestyle kada ih spojite u jedan proizvod. Prvo izdanje bilo je rasprodano i zato se vraćamo. Takvi projekti stvaraju puno dublju vezu s publikom jer s nama provode nekoliko dana, a ne nekoliko sati.
Kako izgleda poslovni model međunarodnog širenja?
Ne vjerujemo u model u kojem dođete u drugu državu i ponašate se kao da sve znate. Lokalni partneri izuzetno su važni jer poznaju tržište, publiku, regulativu i način poslovanja. BSH donosi svoj brend, iskustvo, kontakte, produkcijske standarde i komunikaciju, a dobar lokalni partner donosi znanje tržišta. Ta kombinacija pokazala nam se najboljom.
Što analizirate prije ulaska na novo tržište?
Sve, od publike i konkurencije do lokacije, cijena ulaznica, partnera i izvođača. U event industriji možete imati odličan lineup i svejedno napraviti pogrešku ako ste odabrali pogrešan termin ili lokaciju. Što eventi postaju veći, pogreške postaju skuplje. Zato iza onoga što publici izgleda kao jedna noć zabave stoje mjeseci planiranja i ozbiljne poslovne odluke.
Je li danas teže napraviti profitabilan veliki event nego prije pet godina?
Troškovi su definitivno veći. Honorari izvođača, putovanja, hoteli, tehnička produkcija, radna snaga – praktički je sve poskupjelo. Istodobno ne možete beskonačno dizati cijenu ulaznice. Zato je danas još važnije dobro planiranje, pravovremena prodaja i izgradnja brenda kojem publika vjeruje.
Koliko vam reputacija i sold-out događaji pomažu u pregovorima s međunarodnim agentima?
Puno. U ovom poslu reputacija se ne može kupiti preko noći. Agenti gledaju što ste radili, s kim ste radili, kakva vam je produkcija, kako tretirate izvođača i kakva je reakcija publike. Svaki uspješan projekt olakšava sljedeći. Danas sigurno razgovaramo s međunarodnom industrijom iz puno snažnije pozicije nego prije nekoliko godina.
Javljaju li se danas izvođači, partneri i lokacije vama?
Da, sve češće dolaze i upiti prema nama, što nam je možda jedan od najboljih pokazatelja da je brend sazrio.
Koliko se BSH morao profesionalizirati da biste paralelno radili nekoliko država?
Ogromno. Publika vidi nekoliko sati eventa, ali iza toga postoji produkcija, booking, marketing, ticketing, partneri, logistika, sigurnost, putovanja i niz ljudi. Međunarodni rast nije moguć ako cijela organizacija ne raste zajedno s brendom.
Možemo li BSH promatrati kao hrvatski izvozni proizvod?
Apsolutno. Mi možda ne izvozimo fizički proizvod, ali izvozimo hrvatski know-how, kreativnost, produkciju, kontakte i koncept koji je nastao ovdje. Kada hrvatski brend napravi uspješan događaj u Budimpešti, Ljubljani, Beogradu ili Nassfeldu, to je također oblik izvoza. Kreativna industrija može biti ozbiljan izvozni proizvod Hrvatske.
Hrvatska je poznata po festivalima, ali mnogi veliki projekti kod nas su strani. Može li BSH pokazati da je moguć i obrnuti smjer?
To nam je posebno zanimljivo. Hrvatska je godinama destinacija na koju dolaze veliki strani festivalski brendovi. Mi želimo pokazati da znanje i iskustvo koje se ovdje razvilo može ići u drugom smjeru. Zašto hrvatski brend ne bi stvarao festivale i događaje u drugim europskim državama? Mislim da upravo sada dokazujemo da je to moguće.
Prepoznaju li gradovi i turističke zajednice dovoljno vrijednost event turizma?
Sve više, ali prostora za napredak sigurno ima. Posjetitelj eventa ne kupuje samo ulaznicu. On putuje, spava u hotelu, jede u restoranu, koristi prijevoz i često ostaje nekoliko dana. Ski Beat to vrlo jasno pokazuje, ali isto vrijedi za velike gradske evente. Kvalitetan događaj može biti ozbiljan turistički motiv dolaska.
Postoji li granica rasta?
Mora postojati. Ne želimo napraviti sto događaja samo zato što možemo. BSH mora ostati poseban. Ako rast počne ugrožavati kvalitetu ili iskustvo publike, takav rast nema smisla. Radije ćemo napraviti manje projekata koji imaju razlog postojanja nego biti prisutni svugdje po svaku cijenu.
Koja je ključna poslovna odluka BSH dovela od Zagreba do nekoliko međunarodnih tržišta?
Možda se ipak može reći da je jedna od ključnih odluka bila prestati razmišljati o BSH-u kao o seriji pojedinačnih evenata i početi ga graditi kao brend. Kada imate brend, možete ga odnijeti u drugi grad i drugu državu.
Nakon Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH, Austrije i Mađarske – koja je sljedeća država?
Mogu samo reći da razgovori postoje i da sigurno ne planiramo stati na tržištima na kojima smo danas.
Gdje vidite BSH za pet godina?
Želimo da BSH bude prepoznat kao ozbiljan europski event i entertainment brend koji je nastao u Hrvatskoj. Ne želimo izgubiti ono zbog čega smo nastali niti Zagreb kao našu bazu, ali želimo imati vlastite projekte i festivalske koncepte na više europskih tržišta. Ako za pet godina publika u nekoliko europskih gradova vidi BSH logo i zna kakvu kvalitetu i iskustvo može očekivati, napravili smo ono što smo željeli.
Može li iz Hrvatske nastati velika međunarodna entertainment kompanija i imate li ambiciju da upravo BSH to postane?
Zašto ne? Hrvatska je već dokazala da može biti jedna od najzanimljivijih europskih festivalskih destinacija. Imamo ljude, znanje, kreativnost i iskustvo. Ne vidimo razlog zašto bismo uvijek morali uvoziti velike entertainment koncepte. Vrijeme je da ih počnemo i izvoziti. BSH je krenuo iz Zagreba i to će uvijek biti dio našeg identiteta, ali ambicija je puno veća. Ne želimo biti veliki samo u Hrvatskoj. Želimo iz Hrvatske graditi brend koji može biti relevantan na europskoj sceni.
