Prije 20 godina u Općini Sveti Martin na Muri bio je registriran samo jedan privatni iznajmljivač – Terme Sveti Martin, a cijela općina godišnje je imala oko 27 tisuća noćenja turista.
Na području tog kraja tada nije bilo organiziranih biciklističkih ni pješačkih staza, nije bilo neke konkretne gastronomske i vinske ponude, kao ni popratnih sadržaja u kojima bi turisti mogli uživati te, posljedično, trošiti svoj novac.
Terme Sveti Martin
Onda je 2009. godine završila rekonstrukcija Termi Sveti Martin (tada Spa & Golf Resort Sveti Martin). S ondašnjom investicijom od 300 milijuna kuna (oko 40.000 eura) bila je to jedna od najvećih greenfield investicija u cijeloj Hrvatskoj koja je toplice s jednim otvorenim bazenom pretvorila u prvi Healthness resort u Europi. Nakon toga uslijedio je nevjerojatni turistički uzlet Općine Sveti Martin, koja je danas, uz Plitvička jezera i Rakovicu, jedna od rijetkih kontinentalnih općina u drugom razredu (od četiri) turističke razvijenosti. Sve ostale su na moru.
Naime, međimurska općina lani je upisala više od 143 tisuće noćenja, što je uvećanje za više od pet puta u odnosu na stanje od prije 20 godina. Od samo jednog privatnog iznajmljivača došli su do toga da ih imaju registriranih čak 73, s time da se razvila ponuda privatnih apartmana, kuća za odmor, ruralnog smještaja, Vinskog kampa Hažić i Glamping resorta Halicanum. Turistima je danas dostupna i bogata gastronomska i vinska ponuda, biciklističke i pješačke staze, Centar za posjetitelje Mlin na Muri, skele na Muri, Staza svetomartinske murske mitologije te brojne manifestacije i događanja tijekom cijele godine.
Kako nam kažu iz Općine, ključnu ulogu u takvom razvoju imaju Terme Sveti Martin, koje su destinaciju pozicionirale na turističkoj karti Hrvatske i šire te omogućile razvoj cjelogodišnjeg wellness, zdravstvenog, sportskog i kongresnog turizma.
Navedeni slučaj najbolje opisuje utjecaj koji moderne toplice imaju na turistički i gospodarski razvoj pojedine regije, a potencijal termalnog turizma na globalnoj razini raste iz godine u godinu zbog starenja stanovništva, veće briga o zdravlju i mentalnom blagostanju te sve snažnije potrebe ljudi za odmorom u prirodi. U Europi je termalni turizam stabilan segment turističke potražnje, pri čemu je važno istaknuti da naš kontinent ostvaruje gotovo polovicu svjetskih prihoda u tom segmentu.
Spomenuti trend pritom je sve izraženiji i u Hrvatskoj, gdje se posljednjih godina intenzivnije istražuje potencijal korištenja geotermalnih resursa.
“Hrvatska je krenula s niže polazne točke. Kada smo 2015. s Hrvatskim geološkim institutom analizirali korištenje geotermalnih voda, zaključili smo da je riječ o stagnaciji. Termalne vode koristile su se na 26 lokacija, uglavnom za rekreaciju i balneoterapiju. U posljednjih desetak godina situacija se mijenja. Postojeći centri se moderniziraju, a razvijaju se i novi projekti, često uz potporu EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, baš kao novootvorene terme Wellovar. Zdravstveni turizam prepoznat je i kao prioritet u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. jer može produljiti sezonu i potaknuti razvoj kontinentalnog turizma”, objašnjava dr. sc. Izidora Marković Vukadin s Instituta za turizam.
Upravo je Bjelovar s novootvorenim Geotermalnim sportsko-rekreacijskim parkom Wellovar sljedeća hrvatska regija koja bi uvelike mogla profitirati s novim toplicama. Riječ je o najvećem bazenskom kompleksu u Hrvatskoj, čija je ukupna vrijednost 41,5 milijuna eura, od čega je oko 17 milijuna eura osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Najmodernije toplice u zemlji prostiru se na oko 13 tisuća četvornih metara i uključuju pet unutarnjih i pet vanjskih bazena (vanjski će biti otvoreni u proljeće iduće godine).
Sport i zabava
Pritom je važno napomenuti da se ovdje radi o mikroregiji koja dosad nije imala tradiciju termalnog turizma, za razliku od susjednog Daruvara koji je danas važno turističko središte Bjelovarsko-bilogorske županije upravo zahvaljujući Daruvarskim toplicama. Trenutačno područje Daruvara ostvaruje više od polovice svih županijskih noćenja i više od tri četvrtine hotelskih noćenja. No, kako stvari stoje, taj odnos snaga uskoro bi se mogao promijeniti, smatra bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
“Kada sam postao gradonačelnik 2017. godine, Bjelovar je imao na godišnjoj razini oko 17 tisuća noćenja. Već prošle godine došli smo do 55 tisuća noćenja na području Turističke zajednice Bilogora – Bjelovar. S Wellovarom vjerujem da možemo doći do 100 tisuća, a s vremenom i do 200 tisuća turista godišnje”, otkriva nam Hrebak, s tim da naglašava kako Wellovar neće biti klasične toplice orijentirane na rehabilitaciju kao one u Daruvaru ili Svetom Martinu na Muri, već će naglasak biti na sportu i obiteljskoj zabavi.
Prva velika diferencijacija je olimpijski bazen izgrađen prema međunarodnim standardima, što je tek treći takav u Hrvatskoj. Zahvaljujući njemu, Bjelovar može ugostiti velika sportska natjecanja na vodi, a prvo je na redu već iduće godine kada u Hrvatsku prvi put dolazi Europsko juniorsko prvenstvo u plivanju.
Nedostaju smještajni kapaciteti
S obzirom na to da se radi o natjecanju koje će u grad dovesti nekoliko tisuća ljudi, potrebno je sve te ljude i negdje smjestiti. Trenutačno Bjelovar nema kapacitet za takav broj turista. Hrebak navodi da im nedostaje minimalno 500 soba za smještaj, no već su krenuli planovi da se ta matematika popravi. Grad i Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar objavili su u rujnu javni poziv vrijedan 1,25 milijuna eura, namijenjen poticanju ulaganja u nove turističke smještajne kapacitete na području destinacije. Osim toga, već sada postoji investitor koji je iskazao interes za gradnjom hotela od 4 zvjezdice s 300 soba, a Hrebak poziva i druge zainteresirane investitore da se jave sa svojim prijedlozima.
Upravo bi dolazak vrhunskog hotela, uz moderno opremljene toplice, mogao promijeniti pravila igre za Bjelovar i njegovu okolicu, kao što je učinio i za Međimursku županiju. Iako smo na početku teksta govorili o turističkom uzletu Općine Sveti Martin na Muri, on se zapravo prelio na cijeli sjever Hrvatske. Međimurska županija je 2006. godine imala oko 50 tisuća noćenja, dok je lani upisala više od 240 tisuća. U tom periodu prvi veliki skok dolazaka i noćenja od čak 60 posto dogodio se 2006. godine kada je počelo poslovati apartmansko naselje u sklopu Termi Sv. Martin, dok je drugi značajni skok od 30 posto zabilježen kada je u pogon pušten hotel u sklopu Termi. Koliko su Terme Sveti Martin imale presudnu ulogu u rastu broja gostiju najbolje očarava podatak da je do 2018. njihov udio u ukupnim dolascima i noćenjima Međimurja bio u prosjeku 70 posto.
“Jedna od najvažnijih prekretnica u razvoju Termi Sveti Martin svakako je otvaranje hotela 2009. godine, čime su stvoreni temelji za razvoj cjelovite turističke ponude i snažnije pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu. Od nekadašnjeg termalnog odredišta, čija se ponuda poglavito povezivala s kupanjem i odmorom, Terme Sveti Martin razvile su se u prvi Healthness resort u Europi, s konceptom koji povezuje zdravlje, dobrobit, aktivan životni stil i kvalitetan odmor. Upravo je takvo pozicioniranje omogućilo obraćanje znatno široj publici, od individualnih gostiju i obitelji do poslovnih gostiju, sportskih ekipa i organiziranih grupa. Time su stvoreni preduvjeti za stabilniju potražnju tijekom cijele godine, a ne samo u tradicionalno najposjećenijim razdobljima”, istaknuli su nam iz Termi Sveti Martin.
Iako smo dosad govorili isključivo o turističkim rezultatima, ne smijemo zanemariti utjecaj termalnog turizma na gospodarstvo. Marković Vukadin s Instituta za turizam ističe da kvalitetan termalni kompleks s hotelom donosi smještaj više kategorije, cjelogodišnji turizam i stabilnija radna mjesta. Istodobno privlači goste koji koriste i druge lokalne sadržaje, poput vinskih cesta, restorana, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, biciklističkih staza i događanja. Koristi ima i lokalno gospodarstvo. Rastu potražnja za hranom i uslugama te potrebe u građevinarstvu i održavanju. Istraživanja geotermalnih projekata pokazuju da neizravna i inducirana zaposlenost mogu biti oko 2,5 puta veće od izravne.
Jeftina bilogorska energija
Da postoji golem potencijal u geotermalnim projektima, pokazuje i Bjelovar, koji uz bušotinu koja opskrbljuje terme Wellovar planiraju upogoniti još jednu koja će u budućnosti grijati jednu od najvećih poduzetničkih zona u Hrvatskoj od 174 hektara.
“Do kraja iduće godine trebao bi biti završen i projekt izgradnje brze ceste, tako da će naša poduzetnička zona, kao i terme, biti na samo 50 minuta od Zagreba. I svi ti objekti – kao i budući hotel, ali i stambeno naselje koje se planira izgraditi u ovom dijelu grada – moći će se grijati jeftinom bilogorskom energijom”, ističe Hrebak i dodaje da je Bjelovar idealan grad za poduzetnike jer ima najmanje poreze u državi, s tim da su ujedno ukinuli i porez na potrošnju, a i u top su tri grada u zemlji kada je u pitanju brzina izdavanja građevinskih dozvola.
No, za uspješnu turističku priču kao u Međimurju, potrebno je da se Wellovar poveže s ostatkom županije kroz turističke pakete koji uključuju vinogorja, Bilogoru, Moslavačku goru, biciklizam i gastronomiju, smatra Marković Vukadin.
“Veliku priliku pruža i sport. Olimpijski bazen omogućuje pripreme sportaša, natjecanja i kampove koji mogu privlačiti goste izvan glavne sezone. Razvoj drugih sportskih sadržaja, poput Arene Bjelovar, nove streljanje, atletske staze, dodatno povećava potrebu za kvalitetnim smještajem. Ako se oko Wellovara razvije kvalitetna i povezana ponuda, Bjelovarsko-bilogorska županija može postati destinacija za kratke odmore tijekom cijele godine, a ne samo za jednodnevne izlete”, navodi Marković Vukadin.
Iz Geotermalnog sportsko-rekreacijskog parka Wellovar poručili su nam da već rade na tome te da su se povezali s lokalnim pružateljima smještaja, kao i s OPG-ovima koji bi svoje proizvode nudili u sklopu termi. Ostaje još samo za vidjeti hoće li se u Bjelovaru dogoditi “međimurski” scenarij, odnosno hoće li Hrvatska dobiti još jednu regiju sa snažnim potencijalom za rast cjelogodišnjeg turizma gdje će važan faktor turističkog rasta biti upravo terme.
