EN DE

Može li klasična glazba postati novi lifestyle? Zaboravite sve što mislite da znate o odlasku na koncert. Zagreb ima novi petak u gradu!

Autor: Poslovni dnevnik
20. studeni 2026. u 13:44
Podijeli članak —
Koncept „Moj novi lifestyle“ nije pokušaj pretvaranja klasične glazbe u prolazni trend, nego namjera njezina pozicioniranja kao relevantnog i vrijednog dijela suvremenog života/Sandra Šimunović/PIXSELL

Kako institucija s više od 150 godina umjetničke tradicije može osvojiti pažnju novih generacija, a pritom ostati vjerna svojoj umjetničkoj izvrsnosti? Zagrebačka filharmonija odgovor traži u drukčijem pristupu komunikaciji i konceptu „Moj novi lifestyle“, kojim odlazak na koncert želi pozicionirati kao poželjan dio suvremenog gradskog života. Od medijskog odjeka u tradicionalnim medijima do 10.600 lajkova na samo jednoj Instagram objavi, prvi rezultati pokazuju potencijal povezivanja vrhunske umjetnosti s novim komunikacijskim kanalima.

Može li koncert klasične glazbe postati jednako poželjan dio gradskog života kao večera u omiljenom restoranu, odlazak u kino ili druženje petkom navečer? I može li institucija koja već više od stoljeća i pol njeguje umjetničku izvrsnost privući novu publiku, a da pritom ne mijenja ono zbog čega postoji – vrhunsku glazbu?

U vremenu kada se za pažnju publike natječu streaming platforme, društvene mreže, sportski događaji i gotovo neograničena ponuda sadržaja, upravo ta pitanja postaju jedan od ključnih izazova suvremenog kulturnog marketinga.

Zagrebačka filharmonija u sezoni 2026./2027. na njih odgovara konceptom „Zagrebačka filharmonija – moj novi lifestyle“, uz komunikacijsku poruku „Novi petak u gradu“.

Ambicija nije mijenjati klasičnu glazbu, nego mijenjati njezinu percepciju. Odlazak na koncert ne mora biti povremeni kulturni događaj rezerviran za posebne prilike. Može postati osobni ritual, mjesto susreta, iskustvo kojem se veselimo cijeli tjedan i navika koja obogaćuje svakodnevicu.

Drugim riječima, izazov koji si je marketinški tim Zagrebačke filharmonije postavio više nije samo kako prodati ulaznicu za pojedini koncert, nego kako izgraditi dugoročan odnos s publikom koja će se poželjeti vratiti. Kako postati novi lifestyle Zagrepčana?

Ivana Poljak, voditeljica marketinga, promocije i odnosa s javnošću Zagrebačke filharmonije/Sandra Šimunović/PIXSELL

Umjetnička izvrsnost ostaje ista. Mijenja se način na koji o njoj govorimo.

U središtu takvog pristupa nalazi se jednostavna, ali važna razlika između umjetničkog sadržaja i njegove komunikacije.

Dok vrhunska izvedba, umjetnički integritet i tradicija ostaju temelj identiteta Zagrebačke filharmonije, načini na koje publika otkriva kulturne sadržaje i donosi odluke o provođenju slobodnog vremena značajno su se promijenili.

„Ne mislim da umjetnost treba mijenjati kako bi se prilagodila publici. Upravo suprotno. Umjetnička izvrsnost ostaje temelj svega što radimo. Ali način na koji o toj izvrsnosti govorimo, kako je predstavljamo i kako pozivamo ljude da je dožive mora pratiti vrijeme u kojem živimo. Ne možemo ignorirati nove komunikacijske kanale i činjenicu da se promijenio način na koji publika dolazi do informacija o koncertima“, ističe Ivana Poljak, voditeljica marketinga, promocije i odnosa s javnošću Zagrebačke filharmonije.

Koncept „Moj novi lifestyle“ zato nije pokušaj pretvaranja klasične glazbe u prolazni trend, nego namjera njezina pozicioniranja kao relevantnog i vrijednog dijela suvremenog života.

„Želimo da odlazak na koncert postane nešto čemu se ljudi vesele tijekom tjedna. Vrijeme koje izdvajaju za sebe, iskustvo koje dijele s drugima i kojem se žele vratiti. Da petak navečer u Lisinskom bude njihov izbor, njihov ritual, njihov novi petak u gradu“, objašnjava Poljak.

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Kada 150 godina tradicije susretne suvremeni lifestyle

Kako takvu ideju pretočiti u komunikaciju koja će privući pozornost i onih koji se dosad nisu prepoznavali kao publika klasične glazbe?

Jedan od primjera bilo je predstavljanje nove koncertne sezone u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, gdje je Zagrebačka filharmonija umjesto tradicionalne konferencije za novinare organizirala gala večer koja je okupila predstavnike vodećih hrvatskih medija, umjetnike, partnere, opinion makere i influencere.

Koncept su osmislili Ivana Poljak i komunikacijski stručnjak Hrvoje Ratkić, polazeći od ideje da predstavljanje koncertne sezone ne bude samo prijenos informacija, nego događaj koji već sam po sebi komunicira vrijednosti i identitet institucije I koji je sam po sebi sadržaj za komunikaciju.

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

„Željeli smo stvoriti iskustvo koje će prenijeti atmosferu nove sezone i koje će ljudi poželjeti podijeliti. Informacije o koncertima danas su svima dostupne. Ono što ostaje u sjećanju, što se prepričava i dijeli, jest iskustvo koje su uzvanici doživjeli“, kaže Poljak.

Odabir Esplanade, jednog od prepoznatljivih simbola zagrebačke elegancije i tradicije, dodatno je naglasio povezanost umjetničke izvrsnosti i suvremenog životnog stila. Čak je i gastronomski dio večeri bio inspiriran glazbom, uz Vivaldijev proljetni rižoto, Mozartovu malu gurmansku muziku i Morriconeov slatki finale.

Na taj je način identitet Zagrebačke filharmonije predstavljen kroz cjelovito iskustvo u kojem se glazba povezala s gastronomijom, društvenim životom i kulturnom tradicijom grada.

Influenceri i klasična glazba? Upravo u toj suprotnosti krije se prilika.

Na prvi pogled, svijet influencera i svijet klasične glazbe nemaju mnogo zajedničkog. Jedan se povezuje s brzinom, digitalnim trendovima i kratkim formatima, a drugi s tradicijom, umjetničkom disciplinom i djelima koja nadživljavaju generacije.

No upravo se u toj razlici otvara zanimljivo pitanje: mora li netko već poznavati i voljeti klasičnu glazbu da bi poželio doći na koncert?

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Zagrebačka filharmonija odlučila je proširiti komunikaciju i prema publici koja tradicionalno ne prati kulturne rubrike ni koncertne najave. Uključivanje influencera i osoba s prepoznatljivim javnim profilima nije pritom bilo zamjena za tradicionalne medije, nego način da se umjetnički sadržaj predstavi kroz osobno iskustvo i preporuku.

Rezultati su pokazali potencijal takvog pristupa. Jedna Instagram objava s gala večeri prikupila je više od 10.600 lajkova, 345 komentara, 242 slanja i 14 repostova, dok je događaj ostvario medijski odjek na više od 25 hrvatskih online portala, uključujući informativne, društvene i lifestyle medije.

No možda je još zanimljiviji rezultat bila spontana reakcija jedne od uzvanica koja je nakon večeri javno poručila da će postati pretplatnica Zagrebačke filharmonije i da je petak odsad dan za Lisinski. Drugi su uzvanici dijelili dojmove o glazbi, atmosferi i iskustvu koje ih je, prema vlastitim riječima, oplemenilo.

„Deset tisuća lajkova svakako je zanimljiv komunikacijski rezultat, ali za mene je još važnija poruka da petak postaje dan za Lisinski. Upravo je to ono što želimo postići. Ne samo da ljudi čuju za Zagrebačku filharmoniju, nego da požele dolaziti, vraćati se i uključiti naše koncerte u svoj život“, ističe Poljak.

Takve reakcije ilustriraju razliku između komunikacije koja samo informira i one koja potiče osobni odnos prema kulturnom sadržaju.

„Ne vidim novinare i influencere kao suprotstavljene svjetove. Novinari donose kontekst, analizu i vjerodostojnost, a influenceri osobni doživljaj i emociju. Njihova publika možda neće reagirati na klasičnu koncertnu najavu, ali može reagirati na nečije iskreno oduševljenje koncertom. Upravo tu nastaje prilika za razvoj nove publike.“

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Od koncertnog programa do dugoročnog odnosa s publikom

Suvremena komunikacija u kulturi ne završava vidljivošću na društvenim mrežama. Njezin je stvarni izazov pretvoriti početni interes u dolazak na koncert, a prvi posjet u dugoročnu naviku.

Zagrebačka filharmonija zato u aktualnoj sezoni povezuje vrhunski simfonijski repertoar s programima koji otvaraju prostor različitim generacijama i interesima publike.

Od rasprodanog projekta Golden Age Symphony – The Greatest Hits of ABBA i mjuzikla Vlak u snijegu, za čiju je premijeru u samo desetak dana prodano gotovo 5.000 ulaznica, do filmskog spektakla Amadeus Live i koncerata s međunarodno priznatim umjetnicima, cilj je ponuditi različite ulazne točke u svijet orkestralne glazbe.

Istodobno, komunikacija sve više izlazi izvan formalnih koncertnih najava. Kratki videoformati, spontani razgovori s dirigentima i solistima, trenuci s proba i sadržaji iza pozornice približavaju publici umjetnike i proces nastanka glazbe.

„Ponekad nekoliko minuta spontanog razgovora s dirigentom nakon probe otkrije više o glazbi i umjetniku nego formalno predstavljanje programa. Takvi trenuci imaju posebnu vrijednost jer publici približavaju ljude koji stvaraju glazbu. A kada upoznate osobu iza umjetnosti, i sam koncert doživljavate drukčije“, kaže Poljak.

Upravo je u tome i bit razvoja publike: ne pojednostavljivati umjetnost, nego uklanjati komunikacijske barijere koje ljude od nje udaljavaju.

Novi petak u gradu: 150 godina tradicije i pogled usmjeren prema budućnosti

Znači li sve to da tradicionalni mediji, konferencije za novinare i klasični oblici promocije postaju stvar prošlosti?

„Nipošto. Tradicionalni mediji i dalje imaju važnu ulogu jer donose kontekst, analizu i vjerodostojnost. Influenceri otvaraju prostor za osobni doživljaj i preporuku, a društvene mreže omogućuju nam izravnu  komunikaciju s publikom. Snaga suvremene komunikacije upravo je u povezivanju tih svjetova. Ne želimo samo govoriti o koncertima. Želimo potaknuti ljude da ih dožive“, ističe Poljak.

I upravo tu počinje nova priča Zagrebačke filharmonije.

Priča o instituciji koja svoju tradiciju ne doživljava kao granicu, nego kao snagu. O orkestru koji već 150 godina stvara vrhunsku umjetnost, ali ne prestaje tražiti nove načine da ona dopre do ljudi. O glazbi koja pripada velikim koncertnim pozornicama, ali jednako tako može pripadati i svakodnevnom životu grada.

Jer budućnost klasične glazbe nije samo u očuvanju njezine veličanstvene prošlosti. Ona je i u stvaranju novih generacija publike, novih iskustava i novih razloga zbog kojih će ljudi poželjeti biti dio njezina svijeta.

Autor: Poslovni dnevnik
20. studeni 2026. u 13:44
Podijeli članak —

Moglo bi vas Zanimati