Bilo da je stvaramo, živimo ili slušamo, glazba je jezik koji svi poznajemo i dijelimo. No, nova pravila digitalnog svijeta, streaming i umjetna inteligencija (AI) otvaraju brojna pitanja o položaju izvođača, autorskim pravima i raspodjeli zarade.
Upravo se o tim izazovima razgovaralo na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji (MAKK), uz poruku da kreativnost nije samo obogaćivanje života, već i važan izvor radnih mjesta, poslovnih prilika i gospodarske vrijednosti.
Izdvojeni milijuni eura
Irena Tušek iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo istaknula je da kulturni i kreativni sektor (KKS) u Europskoj uniji stvara oko četiri posto ukupne dodane vrijednosti i zapošljava osam milijuna ljudi. U Hrvatskoj u tom području djeluje više od 14.700 poduzeća s oko 35 tisuća zaposlenih.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je kroz Nacionalni plan oporavka za kreativne industrije izdvojeno 35 milijuna eura bespovratnih sredstava te najavila nastavak potpore. Govoreći o umjetnoj inteligenciji, upozorila je da ona donosi brojne mogućnosti, ali i ugrožava kreativni rad. Najavila je i izradu posebne strategije kulturnih i kreativnih industrija u kontekstu AI-ja.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta Zagreb, koje je predstavila Tajana Barbić, KKS je 2023. ostvario 2,4 milijarde eura bruto dodane vrijednosti, što odgovara doprinosu gospodarstvu od 3,6 posto. U 2024. ta je grana zapošljavala 63.918 ljudi, što je bilo četiri posto ukupne zaposlenosti. Dotaknula se i podsektora pa rekla kako izdavaštvo, elektronički mediji te muzeji, knjižnice i baština bilježe pad udjela, dok računalni programi, igre, novi mediji, oglašavanje i glazba, izvedbene i vizualne umjetnosti – rastu. Štoviše, ukupna zaposlenost u sektoru porasla je 11,4 posto, u svim podsektorima osim izdavaštva, što opravdava dugotrajnom digitalnom supstitucijom.
Barbić je stoga naglasila potrebu za boljim radnim uvjetima, socijalnom sigurnošću kreativaca, financijskom otpornošću malih poduzeća i dugoročnom potporom kulturnoj infrastrukturi.
“KKS je ekosustav, a ne jedno tržište. Sektor raste brže od ukupnoga gospodarstva, no razvojni obrasci podsektora međusobno se razlikuju. Učinkovitost javnih politika stoga ovisi o tome koliko se te razlike prepoznaju i uvažavaju”, zaključila je.
Na izazove umjetne inteligencije osvrnuo se i Arriën Molema, predsjednik Međunarodnog vijeća glazbenih autora. Istaknuo je da se svake minute na platforme postavlja pet sati nove glazbe, dijelom generirane AI-jem. Upozorio je da glazba tako riskira postati tehnička funkcija umjesto kulturni doživljaj, uz sve manju kulturnu raznolikost. Za zdrav glazbeni ekosustav, smatra, ključni su sloboda stvaranja, raznolik repertoar i poštena naknada autorima.
Posebno je upozorio na streaming servise, na kojima algoritmi odlučuju o vidljivosti izvođača te iznio njemačko istraživanje iz 2022., koje kaže kako autorima odlazi tek 15 posto prihoda od streaminga. Kao važna rješenja istaknuo je snažniji pravni okvir, zaštitu autorskih prava te oformljavanje kolektivnog pravnog menadžmenta koji bi kao organizacija pomagao autorima.
Povezan ekosustav
O budućnosti domaće glazbene industrije govorio je Jakov Kolega iz GreenGreen Advisoryja, predstavljajući istraživanje rađeno za Nacionalnu strategiju razvoja glazbene industrije 2028. – 2032. Naglasio je kako glazbena industrija mora razumjeti da je industrija te da je to povezan sustav stvaranja, prava, poslovanja, distribucije, događanja, monetizacije i razvoja kompetencija.
“Cilj strategije je koordinirana, profesionalno razvijena, gospodarski održiva i međunarodno priznata glazbena industrija”, zaključuje uz dodatak da nas sada čeka najteži dio posla – njezina provedba…