Poslovni ljudi sve više vremena provode sjedeći, pod pritiskom rokova i svakodnevnih obveza, dok briga o vlastitome zdravlju često ostaje na posljednjemu mjestu. Kineziolog Stefan Knežević i poduzetnik Danijel Štajerec u Zagrebu su otvorili SK PREHAB Recovery Wellness Centar, koji povezuje kineziterapiju, prevenciju, regeneraciju i wellness. Njihova je ideja promijeniti način na koji razmišljamo o vlastitome tijelu i kvaliteti života.
Osam ili deset sati za računalom, poslovni sastanci, prometne gužve, stres i neprestana dostupnost postali su svakodnevica velikog broja zaposlenih, poduzetnika i menadžera. Kada radni dan napokon završi, za tjelesnu aktivnost često više nema ni vremena ni energije.
Posebno dolaskom hladnijih dana, kada se manje krećemo i više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, posljedice takvog načina života postaju sve izraženije. Bolovi u leđima i vratu, ukočenost, smanjena pokretljivost, umor i problemi sa spavanjem samo su neki od znakova da našem tijelu nedostaju kretanje i kvalitetan oporavak.
Istodobno, dok kompanije ulažu u nove tehnologije, razvoj poslovanja i produktivnost zaposlenika, ulaganje u zdravlje još se uvijek prečesto promatra kao osobni trošak ili luksuz. Upravo takav način razmišljanja želi promijeniti Stefan Knežević, magistar kineziologije s bogatim međunarodnim iskustvom, koji je s poduzetnikom Danijelom Štajetecem na zagrebačkoj Samoborskoj cesti 227 otvorio SK PREHAB Recovery Wellness Centar.
Ma proći će…
Riječ je o centru koji na jednom mjestu objedinjuje kineziterapiju, individualne i poluindividualne treninge, zdravstveno usmjereno vježbanje, masaže, manualne tretmane, finsku saunu i posebnu sobu za regeneraciju s terapijom crvenim svjetlom. Njegova je posebnost povezivanje sadržaja koji se međusobno nadopunjuju, uz individualan pristup svakom korisniku.
“Kada kupimo novi automobil i negdje ga ogrebemo, odmah zovemo majstora i spremni smo platiti popravak, a kad osjetimo da nas nešto boli ili nam smeta, najčešće kažemo – ma proći će. Upravo bismo taj odnos prema vlastitom zdravlju trebali promijeniti”, upozorava Stefan Knežević.
Smatra da suvremeni poslovni ritam često ne ostavlja dovoljno prostora ni za prepoznavanje stresa kojem smo svakodnevno izloženi. Posljedice se pritom ne odražavaju samo na fizičko stanje, nego mogu utjecati i na koncentraciju, mentalnu svježinu te radnu učinkovitost.
“Živimo u neprestanoj jurnjavi i često i ne primjećujemo koliko smo zapravo pod stresom. Svatko pronalazi neki svoj ispušni ventil, ali on ne mora uvijek biti dobar za zdravlje. Tjelesno i mentalno zdravlje međusobno su povezani, a kada zanemarimo jedno, posljedice se mogu odraziti i na drugo, pa tako i na poslovne rezultate”, objašnjava Knežević.
Problem nije samo u nedostatku treninga. Dugotrajno zadržavanje u istom položaju, premalo svakodnevnog kretanja i zanemarivanje odmora mogu postupno utjecati na funkcionalnost tijela. Zato je važno osvijestiti da briga o zdravlju ne mora početi intenzivnim treninzima ili velikim promjenama životnih navika. Ponekad je prvi korak naučiti ponovno pravilno koristiti vlastito tijelo. Upravo je kineziterapija jedan od temelja novog centra. Riječ je o terapiji pokretom koja se koristi za poboljšanje funkcionalnosti lokomotornog sustava, prevenciju ozljeda i oporavak. Iako se često povezuje s rehabilitacijom nakon sportskih ozljeda, njezina primjena znatno je šira.
Iskustvo iz vrhunskog sporta
Za poslovne ljude koji velik dio dana provode sjedeći posebno je važna mogućnost individualnog rada na pokretljivosti, mišićnoj snazi, stabilnosti i pravilnim obrascima kretanja. Cilj nije samo ublažiti postojeće tegobe, nego i smanjiti mogućnost njihova ponavljanja.
“Kineziterapija je svojevrsna reedukacija pokreta. Cilj je naučiti tijelo da svakodnevne aktivnosti obavlja lakše, kvalitetnije i uz manje nepotrebnog napora. Za to nisu uvijek potrebni treninzi visokog intenziteta. Pravodobna prevencija može pomoći kod velikog broja teškoća, a posebno je važno da ljudi shvate kako kineziterapija nije rezervirana samo za one koji su već ozlijeđeni”, ističe Knežević.
U SK PREHAB centru svaki kineziterapijski program počinje razgovorom s korisnikom, procjenom njegovih potreba i funkcionalnog stanja te prepoznavanjem mogućih mišićnih disbalansa i nepravilnih obrazaca kretanja. Na temelju toga oblikuje se individualni program. Takav pristup posebno je važan za osobe koje se nakon dugog razdoblja neaktivnosti žele ponovno početi baviti sportom. Nagli povratak intenzivnim treninzima, bez odgovarajuće pripreme i stručnog nadzora, može povećati rizik od ozljeda. Zato je postupnost jednako važna kao i motivacija.
Knežević je svoje profesionalno iskustvo gradio u sportskom okruženju. Nakon završetka Kineziološkog fakulteta u Zagrebu radio je s hrvatskom ženskom reprezentacijom u sjedećoj odbojci, a potom kao terapeut i kondicijski trener slovenskih reprezentacija u istom sportu. Sudjelovao je u uspjesima koji uključuju četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu 2022., srebro na Europskom prvenstvu 2023. te nastup na Paraolimpijskim igrama u Parizu 2024. godine. Iskustvo je stjecao i u nogometnim klubovima, među kojima su NK Jarun, NK Rudeš i NK Vrapče te radeći s biciklistima, rekreativcima, djecom i starijim osobama.
Upravo mu je rad s različitim skupinama pokazao koliko se potrebe pojedinaca razlikuju i zašto ne postoji univerzalni program koji svima odgovara. Dok profesionalni sportaši imaju jasno definirane trenažne cikluse i planirani oporavak, rekreativci i poslovni ljudi često pokušavaju nadoknaditi nedostatak kretanja povremenim intenzivnim treninzima. No, tijelu je potrebna ravnoteža između aktivnosti i odmora.
“Ako želite dugovječnost u bilo kojoj branši, morate paziti na sve aspekte. Ljudsko tijelo ima svoje granice. Kada ih prijeđemo, stvari se mogu vrlo brzo promijeniti”, naglašava Knežević.
Osim kineziterapije i vježbanja, SK PREHAB veliku pozornost posvećuje regeneraciji. U centru je dostupna finska sauna za četiri osobe, koju je moguće koristiti i privatno, kao i posebno opremljena soba za regeneraciju s terapijom crvenim svjetlom. Sauna je u brojnim europskim zemljama već desetljećima dio kulture opuštanja i brige o zdravlju, dok se u Hrvatskoj još uvijek često doživljava kao povremeni luksuz. Pravilno korištenje saune može pridonijeti opuštanju mišića, smanjenju osjećaja stresa i kvalitetnijem snu, a istraživanja upućuju i na moguće dobrobiti za kardiovaskularno zdravlje.
“O saunama se govori već desetljećima i dio su mnogih kultura, ali imam osjećaj da kod nas još uvijek nisu dovoljno zastupljene. Redovito i pravilno korištenje saune može imati brojne dobrobiti, posebno kada govorimo o opuštanju, kvaliteti sna i smanjenju stresa, što bi danas bilo korisno gotovo svima”, objašnjava Knežević.
Od ideje do vlastitog projekta
Pritom naglašava da je važno korištenje prilagoditi zdravstvenom stanju i mogućnostima pojedinca jer sauna nije prikladna za svakoga. U planu je i proširenje wellness ponude biološkom saunom s crvenim svjetlom, parnom kupelji i hladnom kupkom. Posebnost centra je i mogućnost kombiniranja različitih usluga. Korisnici mogu odabrati pojedinačne tretmane ili ih povezati u programe koji uključuju kretanje, manualne tretmane i opuštanje. Takav koncept omogućuje da se briga o tijelu prilagodi životnim navikama i raspoloživom vremenu, što je posebno važno zaposlenim ljudima.
Otvaranje SK PREHAB centra bilo je i ozbiljan poduzetnički izazov. Knežević i njegov partner Danijel Štajetec zajednički su razvijali koncept, tražili odgovarajući prostor i planirali realizaciju projekta. Najviše vremena i sredstava zahtijevali su sanacija i uređenje prostora, zbog čega je otvorenje nekoliko puta odgađano.
“Bilo je zahtjevno, ali srećom, nisam bio sam u tome. Od početka smo imali jasnu ideju što želimo napraviti. Naravno, pojavili su se financijski, organizacijski i drugi izazovi, a najviše nas je usporilo uređenje prostora. Ipak, uspjeli smo realizirati ono što smo zamislili i zadovoljni smo rezultatom”, kaže Knežević.
Cilj im nije bio otvoriti još jedan klasičan fitness ili wellness centar, nego povezati stručan rad na tijelu s oporavkom i opuštanjem. Sam naziv PREHAB proizlazi iz pojma prehabilitacije, odnosno pristupa koji naglašava važnost prevencije i pripreme tijela, a ne samo reagiranja kada se problem već pojavi. Centar je otvoren za profesionalne sportaše, rekreativce, osobe s invaliditetom, starije građane, ali i sve one koji žele poboljšati kvalitetu života. Naglasak je na stručnom radu, individualnom pristupu i dugoročnom povjerenju korisnika.
Razvoj wellness industrije i sve veća pozornost koju kompanije u svijetu posvećuju dobrobiti zaposlenika otvaraju pitanje koliko hrvatski poslovni sektor prepoznaje važnost takvih ulaganja. Knežević smatra da se svijest postupno mijenja, ali nedovoljno brzo. Dok se u razvijenijim poslovnim sredinama programi zdravlja i dobrobiti zaposlenika sve češće uključuju u organizacijsku kulturu, u Hrvatskoj je takva praksa još uvijek ograničena.
“U svijetu je taj trend počeo prije nekoliko godina i nastavlja rasti, dok Hrvatska u tom pogledu još uvijek kasni. Postoje kompanije koje prepoznaju važnost ulaganja u zdravlje zaposlenika, ali smatram da ih nema dovoljno. Vjerujem da postoji prostor za napredak i buduću suradnju s poslovnim sektorom”, ističe. Iako ne isključuje razvoj posebnih programa za kompanije i njihove zaposlenike, trenutačni prioritet ostaje kvaliteta usluge i pozicioniranje centra na zagrebačkom tržištu.
“Imamo ideja i planova za proširenje usluga, ali želimo ići korak po korak. Prvi nam je cilj etablirati se na sadašnjoj lokaciji, pružiti korisnicima najbolju moguću uslugu i zadobiti njihovo povjerenje”, kaže Knežević. Na pitanje što bi savjetovao poduzetniku ili menadžeru koji radi deset sati dnevno, loše spava, nema vremena za trening i stalno je pod stresom, Knežević izdvaja tri temeljna stupa zdravlja: kvalitetan san, uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Smatra da briga o zdravlju ne mora podrazumijevati radikalne promjene, ali zahtijeva svijest o vlastitim prioritetima i spremnost da se svakodnevne navike postupno mijenjaju. “Svatko od nas pronalazi vrijeme za ono što smatra važnim, a zdravlje bi svima trebalo biti među najvećim prioritetima. Ljudi previše toga odgađaju za neka bolja, sretnija i mirnija vremena. Poručio bih svima da žive danas, ne samo za posao ili neko bolje sutra, nego i za ljude koji su im važni. Ako nam je stalo do njih, onda bi nam i briga o vlastitome zdravlju trebala biti jedan od prioriteta”, zaključuje Stefan Knežević.
