Hrvatska ima geografski položaj koji joj može osigurati ulogu jednog od ključnih prometnih i logističkih čvorišta Europe, no bez modernizirane željeznice, snažnijih veza s europskim koridorima i izdašnijeg financiranja taj će potencijal ostati nedovoljno iskorišten. Dok se u Bruxellesu pregovara o novom europskom proračunu, a predloženi rezovi prijete ulaganjima u infrastrukturu, Hrvatska nastoji izboriti svoje mjesto na budućoj prometnoj karti Europe.
Među ključnim projektima je Jadransko-jonski željeznički koridor, koji bi povezao sedam država i otvorio nove mogućnosti za hrvatske luke i gospodarstvo. O tim izazovima, modelima financiranja i prioritetima prometnog razvoja govorila je Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu i izvjestiteljica EPP-a za Instrument za povezivanje Europe, na konferenciji Poslovnog dnevnika “Transport i logistika – novi tokovi rasta”.
Prometni sektor sudjeluje s približno pet posto u hrvatskom BDP-u, a njegov značaj potvrđuju i podaci o prijevozu robe. Željeznicom je 2025. prevezeno oko 12 milijuna tona robe, dok je kroz hrvatske luke prošao 21 milijun tona, odnosno približno 20 posto ukupne količine prevezene robe u Hrvatskoj. Nakon velikih ulaganja u cestovnu, pomorsku i zračnu infrastrukturu, Brnjac smatra da je vrijeme za odlučniji iskorak u modernizaciji željeznice, razvoju multimodalnih kapaciteta i povezivanju s međunarodnim prometnim pravcima.
“Naš cilj mora biti da Hrvatska nije tranzitna zemlja i prostor kroz koji prolazi samo roba, već prometno-logističko čvorište u kojem stvaramo dodanu gospodarsku vrijednost”, poručila je. Vlada Andreja Plenkovića trenutačno provodi željezničke projekte vrijedne oko 1,7 milijardi eura, dok su planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu približno šest milijardi eura. Među najvažnijim izdvajaju se pruga Dugo Selo – Novska, vrijedna gotovo 900 milijuna eura, dionica Dugo Selo – Križevci – Koprivnica – mađarska granica, duga 81 kilometar i vrijedna više od pola milijarde eura, te pruga Hrvatski Leskovac – Karlovac, za koju je ugovor potpisan u travnju, a vrijedna je gotovo 300 milijuna eura.
Nova prilika za luke
Posebno mjesto u budućem razvoju željezničke mreže ima Luka Rijeka, čiji je potencijal dodatno povećan otvaranjem novog kontejnerskog terminala. Daljnja ulaganja u nizinsku prugu trebala bi dodatno ojačati vezu luke s unutrašnjošću zemlje i europskim tržištima. Jedan od projekata koji bi mogao promijeniti prometni položaj hrvatske obale jest Jadransko-jonski željeznički koridor. Inicijativa koju je Brnjac pokrenula s regionalnim partnerima predviđa povezivanje Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke. Time bi se povezali prometni pravci duž Jadrana i Jonskog mora te iskoristili gospodarski, logistički i turistički potencijali primorskih područja.
“Želimo da hrvatski Jadran ne bude završetak europske željezničke mreže, nego jedan od najvažnijih prometnih pravaca upravo kroz Jadransko-jonski koridor”, istaknula je Brnjac.
Nakon potpisivanja inicijative sa šest primorskih župana i ministrom, sljedeći je korak predstavljanje prijedloga europskom povjereniku Apostolosu Tzitzikostasu u Bruxellesu. Cilj je stvoriti uvjete za uključivanje koridora u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) do 2034. godine, a moguće i ranije ako budu ispunjeni potrebni uvjeti. Koridor bi otvorio dodatne mogućnosti za Rijeku i Ploče, ali i za luke Split, Zadar i Šibenik. Njegova važnost ne bi se ogledala samo u prijevozu robe nego i u snažnijem povezivanju obalnih područja, razvoju logistike i stvaranju novih mogućnosti za gospodarstvo i turizam.
Koliko geopolitičke promjene utječu na razvoj prometnih pravaca, Brnjac je ilustrirala primjerom Grenlanda, koji je posjetila tijekom službenog posjeta u organizaciji Europskog parlamenta. Upozorila je na sve veći interes za arktičke prometne pravce, među ostalim i zbog klimatskih promjena, te istaknula da Europska unija već ulaže više od 500 milijuna eura u značajne projekte na Grenlandu. Zbog zahtjevnih vremenskih uvjeta ondje nisu razvijene željeznička i cestovna infrastruktura, pa važnu ulogu imaju pomorski i zračni promet. Promjene u globalnim prometnim pravcima, smatra Brnjac, dodatno naglašavaju potrebu da Hrvatska ojača vlastitu infrastrukturu i bolje iskoristi potencijal svojih luka, posebice Rijeke i Ploča. Njihovo kvalitetnije povezivanje s europskim zaleđem moglo bi pridonijeti jačanju hrvatske uloge u međunarodnim logističkim tokovima.
EU novac pod pritiskom
Za realizaciju takvih projekata, međutim, nije dovoljna samo dobra prometna strategija. Ključno je pitanje hoće li Hrvatska i druge članice Europske unije u sljedećem financijskom razdoblju imati na raspolaganju dovoljno sredstava za razvoj infrastrukture.
Brnjac je upozorila na prijedloge smanjenja izdvajanja za promet, istraživanje i konkurentnost u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Prema njezinim riječima, za Hrvatsku je zasad predviđeno 16,8 milijardi eura, dok prijedlog irskog predsjedništva donosi pozitivne pomake za koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku, ali istodobno predviđa smanjenja ulaganja u ključne razvojne sektore.
Prema iznesenim podacima, za oko 27 milijardi eura smanjila bi se sredstva u odnosu na raniji prijedlog, dok bi program Obzor Europa raspolagao s približno 15 milijardi eura manje, a Instrument za povezivanje Europe (CEF) s oko 10 milijardi eura manje.
Brnjac, koja u Europskom parlamentu radi na tom instrumentu, zalaže se za snažnije financiranje prometne infrastrukture i jednostavnije postupke provedbe projekata. Upozorila je i da kašnjenja u razvoju transeuropske prometne mreže nisu problem samo Hrvatske, nego i drugih država članica. “Hrvatskoj su potrebni snažna kohezijska politika, ali i snažan Instrument za povezivanje Europe”, poručila je.
Uz europske fondove, dodatnu ulogu u financiranju infrastrukture mogu imati razvojne banke i drugi izvori kapitala. Brnjac je pritom istaknula model blending, odnosno kombiniranje bespovratnih sredstava s povoljnim kreditima razvojnih banaka i drugim oblicima financiranja. Takav pristup mogao bi olakšati financiranje velikih željezničkih koridora, luka i logističkih terminala. Među institucijama koje mogu sudjelovati u takvim modelima izdvojila je Europsku investicijsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj te Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.
Kombinacija različitih izvora
“Blending koristimo kao nadopunu, a ne zamjenu za EU sredstva”, naglasila je Brnjac.
Kao primjer mobilizacije dodatnog kapitala navela je inicijativu Triju mora, u sklopu koje je ove godine formalizirano pokretanje novog infrastrukturnog fonda uz sudjelovanje Europskog investicijskog fonda i razvojnih banaka, uključujući HBOR. Poruka je da se za ostvarenje velikih infrastrukturnih ciljeva moraju kombinirati različiti izvori financiranja, ali bez odustajanja od snažnog europskog sufinanciranja.
Brnjac je govorila i o razvoju europske mreže brzih željeznica. Prema procjenama Europske komisije, za dovršetak planirane mreže do 2040. potrebno je oko 345 milijardi eura ulaganja. Pritom je, smatra, jednako važno povezati brze pruge s regionalnim i lokalnim linijama kako bi koristi od ulaganja osjetili i putnici izvan najvećih gradova.
Budućnost prometa vidi u povezivanju željeznica, cesta, luka i terminala u jedinstven sustav, uz primjenu umjetne inteligencije i sustava ERTMS (European Rail Traffic Management System) za učinkovitije upravljanje prometom, veću sigurnost i interoperabilnost željezničkih mreža. Upozorila je i na potrebu zaštite infrastrukture od kibernetičkih i hibridnih prijetnji.
Okosnica za turizam
“Prometna povezanost danas nije samo gospodarsko pitanje, već i pitanje europske sigurnosti i europske otpornosti”, istaknula je, podsjetivši na rat u Ukrajini i poremećaje globalnih opskrbnih lanaca koji su pokazali koliko su važni pouzdani prometni pravci i infrastruktura dvojne namjene. Bolja prometna povezanost važna je i za hrvatski turizam. Kao bivša ministrica turizma, Brnjac je naglasila da se o održivosti turističkih destinacija ne može govoriti bez održivog prometa, zbog čega su modernizacija željeznice, snažnije regionalne linije i razvoj novih koridora važni i za ravnomjerniji regionalni razvoj.
Zaključujući izlaganje, izdvojila je tri prioriteta: bolje iskoristiti geografski položaj Hrvatske modernizacijom željezničkih koridora i povezivanjem luka s europskim zaleđem, osigurati snažnije europsko financiranje kroz kohezijsku politiku, ambiciozan CEF i inovativne modele financiranja te graditi pametniji, sigurniji i otporniji prometni sustav.
“Hrvatska mora postati država koja ne samo da koristi svoj položaj na europskim prometnim pravcima, nego aktivno oblikuje buduću europsku prometnu mrežu”, zaključila je Brnjac.
