Energetska učinkovitost okosnica je energetske politike Europske unije: pridonosi sigurnijoj opskrbi, konkurentnijem gospodarstvu, smanjenju emisija stakleničkih plinova i kvalitetnijim uvjetima života. Njezinu je važnost dodatno naglasila Direktiva (EU) 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti, koja državama članicama postavlja veće zahtjeve za smanjenje potrošnje i ostvarivanje ušteda energije. U hrvatski regulatorni okvir Direktiva je prenesena novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine br. 155/25), koji je na snazi od 1. siječnja 2026. godine.
Hrvatska svoje obveze ostvarivanja ušteda energije ispunjava kroz dva povezana pristupa. Jedan čine alternativne mjere politike, poput programa sufinanciranja energetske obnove zgrada, a drugi je sustav obveze energetske učinkovitosti, u kojem su opskrbljivači energijom dužni ostvarivati uštede kod krajnjih kupaca energije. Iako su brojne mjere već provedene, mogućnosti za učinkovitije korištenje energije još nisu dovoljno iskorištene pa je za ostvarivanje sve zahtjevnijih ciljeva potrebno potaknuti što više projekata i olakšati ulaganja u njih.
S tim ciljem, Zakon uvodi novi mehanizam poticanja energetske učinkovitosti – organizirano tržište ušteda energije. Uspostava i organiziranje tržišta povjereni su Hrvatskom operatoru tržišta energije d.o.o. (HROTE). Ovaj tržišni mehanizam otvara prostor da ulaganja u energetsku učinkovitost dobiju dodatnu vrijednost, koja poduzeća i građane može potaknuti da projekte koje razmatraju doista i provedu.
Kako ušteda postaje predmet trgovanja?
Organizirano tržište ušteda energije temelji se na prenosivom i utrživom elektroničkom dokumentu, koji se naziva bijeli certifikat, a predstavlja verificiranu uštedu energije ostvarenu konkretnom mjerom – primjerice, učinkovitijim rashladnim sustavom u trgovini, boljim upravljanjem grijanjem u hotelu ili zamjenom energetski intenzivne opreme u tvornici. Poduzeća i građani koji provode takve mjere imaju korist od manje potrošnje energije, a dodatni prihod mogu ostvariti izdavanjem bijelih certifikata za prihvatljive uštede i njihovom prodajom na tržištu.
Zašto bi netko kupovao tuđu uštedu?
Opskrbljivači energije u Hrvatskoj imaju zakonsku obvezu ostvarivanja ušteda kod krajnjih kupaca energije. Ušteda im se propisuje na godišnjoj razini, ali su obvezni ostvariti i kumulativne uštede energije u cijelom razdoblju koje traje od 2021. do 2030. godine. Obvezu mogu ostvariti vlastitim aktivnostima, no Zakon im omogućava i kupovinu ušteda. Organizirano tržište bijelih certifikata upravo treba olakšati susret te potražnje s ponudom ušteda iz provedenih projekata energetske učinkovitosti. Kupac bijelog certifikata (stranka obveznica) tako dobiva mogućnost ispunjavanja svoje obveze, a prodavatelj dodatnu vrijednost odnosno dodatni prihod od svojeg projekta energetske učinkovitosti. Kolika će ta vrijednost biti, ovisit će o ponudi i potražnji te pravilima priznavanja ušteda.
Koja je uloga HROTE-a?
Za razvoj ovakvog tržišta potrebna su jasna pravila i povjerenje u ono čime se trguje. HROTE u ovaj posao ulazi s iskustvom organiziranja energetskih tržišta i vođenja sustava jamstava podrijetla energije. Prvi korak je izraditi i, uz prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva, donijeti pravilnik kojim će se urediti sudjelovanje na tržištu, registar bijelih certifikata i način trgovanja. Registar će omogućiti praćenje certifikata i njihova statusa, a trgovačka platforma prodaju i kupnju prema zajedničkim pravilima. Zakon predviđa da platformu vodi HROTE ili, u njegovo ime, Hrvatska burza električne energije – CROPEX.
Važan dio pripreme bit će povezivanje budućeg registra s postojećim sustavom praćenja, mjerenja i verifikacije ušteda energije (SMIV), kojega vodi Ministarstvo gospodarstva i u kojem se verificiraju uštede energije. Razmjena usklađenih podataka između SMIV-a i registra omogućit će praćenje podrijetla ušteda i sprječavanje njihova višestrukog korištenja.
Kako će tržište bijelih certifikata pomoći ostvarenju nacionalnih ciljeva?
U energetsku učinkovitost u Hrvatskoj već se ulaže, ali uštede iz tih projekata nisu uvijek evidentirane. Mogućnost prodaje bijelih certifikata može potaknuti poduzeća i građane da uštede dokumentiraju i verificiraju. Time bi se, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, u praćenje nacionalnih ciljeva uključile i uštede koje su dosad ostale izvan evidencije. Kod novih ulaganja prihod od certifikata može biti dodatna stavka u procjeni isplativosti projekta. Uz korist od manje potrošnje energije, mogućnost prodaje ušteda može olakšati odluku o ulaganju. Tržište tako može pomoći da se postojeće uštede bolje evidentiraju, a buduće lakše ostvare.
Opskrbljivačima, kao strankama obveznicama, organizirano tržište donosi širi izbor opcija kojima mogu ostvariti svoju obvezu. To im može omogućiti da te obveze ispune uz niži trošak, što će ovisiti o raspoloživoj ponudi i cijenama certifikata.
