Na najstarijem ribnjačarstvu u Hrvatskoj, u Končanici pokraj Daruvara, priprema se jedan od najvećih energetskih projekata u unutrašnjosti – plutajuća sunčana elektrana snage oko 400 megavata, uz modernizaciju ribogojstva uvođenjem intenzivnog uzgoja u recirkulacijskim sustavima. Projekt razvija i financira zagrebačka tvrtka EnergoVizija, koja je 2022. preuzela Ribnjačarstvo Končanica, a ukupna vrijednost razvojnog ciklusa procjenjuje se na oko 550 milijuna eura.
Dvije nove trafostanice
Projekt Ribnjačarstva Končanica predviđa postavljanje plutajućih fotonaponskih panela na tri od 24 ribnjaka. Prema studiji utjecaja na okoliš, elektrana bi godišnje mogla proizvesti oko 440 gigavatsati struje. Dio bi trošio vlastiti sustav, prije svega novi intenzivni uzgoj ribe, a višak bi se isporučivao u mrežu. S obzirom na to da zahvat obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku i Požeško-slavonsku županiju, projekt uključuje i izgradnju spojnog dalekovoda te dviju novih trafostanica.
Ključni pokretač nije samo energetska tranzicija, već sve teža opskrba ribnjaka vodom. Prema podacima Građevinskog fakulteta u Zagrebu, razina vode ovoga je ljeta pala za 64 centimetra, nakon prošlogodišnjeg pada od 77 centimetara, uz temperature iznad 30 stupnjeva Celzijevih. Projekcije pokazuju da bi se do 2070. protok rijeke Ilove mogao smanjiti za 18 posto, vodostaj ribnjaka za 24 posto, a volumen vode za 39 posto, i to tijekom cijele godine. Plutajući paneli trebali bi ublažiti te pritiske: smanjenjem sunčeva zračenja na površinu vode ograničit će se zagrijavanje i isparavanje, čime se produljuje razdoblje funkcionalne razine vode. Time se štiti i proizvodnju i staništa brojnih vrsta.
Zelena modernizacija
Na oko 20 posto ribnjaka planira se intenzivni uzgoj u recirkulacijskim sustavima, čime bi se proizvodnja povećala na 1500 – 2000 tona godišnje. Taj način uzgoja zahtijeva neprekidnu opskrbu strujom, koju osigurava elektrana. Na preostalih 80 posto zadržava se tradicionalni uzgoj. Ribnjaci su dio mreže Natura 2000 pa je zbog zaštite crvenog mukača i barske kornjače prvotni odmak panela od 30 metara povećan na 100 metara od obalne vegetacije. Prve procjene pokazuju da uz predviđene mjere zahvat neće ugroziti ciljeve očuvanja, dok će se nakon izgradnje provoditi redovito praćenje stanja prirode.
Projekt bi, ako bude realiziran u planiranom opsegu, bio jedan od rijetkih primjera u Europi gdje se veliki sunčani kapaciteti grade izravno na ribnjačkim površinama, uz istodobno jačanje poljoprivredne proizvodnje i prilagodbu klimatskim promjenama.
