sponi i padovi obilježili su rujan na financijskim tržištima, najviše uspona u Sjedinjenim Američkim Državama, a najviše padova u Europi. SPX je manje-više ostao isti, sa +0,38 posto a Nasdaq je porastao za +2,30 posto. S druge strane, STOXX 600 je pao za 2,29 posto, DAX za čak 3,87 posto. Situacija u Kini nije ništa bolja s Hang Seng indeksom u padu za 3,73 posto, dok su Japan i Koreja otprilike isti sa +0,38 posto.
Inflacija i energenti
Rujan je donio izražen pritisak na europska financijska tržišta. Nastavak restriktivne monetarne politike Europske središnje banke, rastuće cijene energenata te pogoršanje makroekonomskih pokazatelja u vodećim gospodarstvima Europske unije stvorili su iznimno izazovno okruženje za ulagače i regulatorne institucije.
Europska središnja banka poduzela je odlučujuće poteze kako bi obuzdala usporavanje pada inflacije. Sredinom rujna ECB je podigao ključnu kamatnu stope za 25 baznih bodova, čime je stopa porasla na 2,5 posto. Zbog rastućih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i novih poremećaja na energetskom tržištu, stručnjaci ECB-a korigirali su prognoze inflacije naviše. Prosječna stopa ukupne inflacije u europodručju sada se procjenjuje na tri posto u 2026. godini te na 2,5 posto u 2027. godini.
Istodobno, cijene sirove nafte i prirodnog plina naglo su skočile, potaknute geopolitičkim nestabilnostima, ponajviše ratom u Iranu, pa je godišnja stopa energetske inflacije u europodručju ponovno premašila 14 posto, kao što se može vidjeti i na našim benzinskim pumpama. Kako bi ublažile pritisak na energetski sektor, financijske institucije reagirale su znatnim sredstvima. Europska investicijska banka i BNP Paribas potpisali su krajem rujna ugovor o podjeli rizika vrijedan 700 milijuna eura u sklopu programa InvestEU. Ta inicijativa osigurava bankarska jamstva proizvođačima opreme za električnu mrežu, s ciljem mobilizacije do 2,8 milijardi eura realnih investicija te ubrzanja energetske tranzicije Europske unije. Stopa inflacije i gospodarski rast unutar članica pokazuju sve veći raskorak. Države južne Europe našle su se pod jačim inflacijskim pritiskom, pri čemu je Španjolska zabilježila skok godišnje inflacije na razinu od 4,5 do 4,6 posto, dok je u Italiji ona dosegnula 3,2 posto. S druge strane, u Njemačkoj je inflacija porasla na 2,9 posto, popraćena padom potrošačkog povjerenja i blagim porastom nezaposlenosti, dok se u Francuskoj stopa inflacije zadržala u rasponu od 2,6 do 2,7 posto.
Financijska tržišta reagirala su očekivano negativno na ovakve makroekonomske okolnosti. Europske burze zabilježile su pad, pa je opći europski indeks STOXX 600 ostvario mjesečni gubitak od oko dva posto. Zbog visokih troškova uvoza energenata i rastućeg prinosa na američke državne obveznice euro se, u odnosu na američki dolar, tijekom rujna našao pod dodatnim prodajnim pritiskom. Iako je tržište bježalo od eura i okrenulo se prema dolaru, situacija na američkom tržištu nije baš bajna. Naime, rujan je donio snažan i rasprostranjen val prodaje državnih obveznica na američkim i globalnim tržištima, uzrokujući oštar pad njihovih cijena te posljedični skok prinosa razine koje nisu bile viđene u više od 20 godina. Glavni pokretači tog preokreta bili su konstantni inflacijski pritisci, ponovno rastuće cijene sirove nafte zbog geopolitičkih napetosti, visoka razina izdavanja državnog i korporativnog duga te čvrste gospodarske aktivnosti koje su navele ulagače na uračunavanje duljeg razdoblja visokih kamatnih stopa središnjih banaka.
Na američkom tržištu kapitala prinos na 30-godišnje državne obveznice premašio je 5,46 posto, što je najviša razina zabilježena još od 2004. godine, dok se prinos na referentne 10-godišnje obveznice kretao iznad 5,18 posto. Do tog je skoka došlo i zbog masovnog korporativnog zaduživanja – posebice za financiranje opsežne infrastrukture umjetne inteligencije – koje je, u kombinaciji s rastućim državnim deficitima, preplavilo tržište novim izdavanjima dugovanja. Istodobno, realne kamatne stope u SAD-u dosegnule su oko 2,9 posto, čime su ulagači počeli zahtijevati znatno višu premiju na rizik za držanje dugoročnog duga.
Kompanijski rezultati
Unatoč tom oštrom padu cijena obveznica i rastu prinosa, poslovni rezultati i dobit korporacija pokazali su iznimnu otpornost, što je ključni razlog što američke dionice i dalje ostvaruju razmjerno dobre rezultate. Pritisak rasprodaje obveznica brzo se proširio i na druga globalna tržišta, uzrokujući da prinosi na japanske i europske državne obveznice također dotaknu višegodišnje vrhunce. Unatoč kratkoročnim gubicima na tržištu fiksnog prinosa, analitičari ističu kako je ovaj val usklađivanja cijena stvorio višu osnovicu za buduće prinose, čime su postavljeni čvršći temelji za dugoročni povrat obvezničkih portfelja.
Dodatno, unatoč povišenim troškovima zaduživanja, najnoviji makroekonomski podaci u SAD-u upućuju na nastavak snažne osobne potrošnje. Prema izvješću Ministarstva trgovine, bazni indeks cijena osobne potrošnje (Core PCE) u kolovozu je porastao za 0,2 posto na mjesečnoj razini, dok je skok ukupne potrošnje kućanstava od 0,9 posto potvrdio da potrošačka potražnja ostaje snažan motor američkoga gospodarstva, unatoč tome što inflacija još uvijek ostaje iznad ciljanih razina.
Aktualni rast prinosa ne treba promatrati kao katastrofičan signal ili znak predstojeće recesije, već kao trajni strukturni zaokret prema novom ekonomskom standardu (novo normalno). Razdoblje ultra niskih, pa i negativnih kamatnih stopa koje je obilježilo desetljeće nakon globalne financijske krize bila je povijesna anomalija potaknuta masovnim intervencijama monetarnih vlasti, dok se današnje tržište vraća na svoje dugoročne povijesne prosjeke. Do porasta prinosa primarno dolazi nakon viših realnih kamatnih stopa i veće premije na rok (term premium) koju ulagači zahtijevaju zbog opsežnih državnih zaduživanja i strukturnih potreba za kapitalom, a ne zbog sloma povjerenja u gospodarski sustav. U takvom okruženju kapital ponovno dobiva svoju realnu cijenu, što investitore prisiljava na pažljiviju alokaciju sredstava i strože vrednovanje rizične imovine. Tržišta dionica i korporativni sektor već ubrzano prilagođavaju svoje poslovne modele ovoj novoj realnosti, u kojoj više kamatne stope odražavaju opću otpornost gospodarstva i stabilnu potražnju za kapitalom, umjesto kriznog scenarija.
