Ulaganje u tehnologiju upravi je lako obrazložiti dok se govori o očekivanjima: bržem radu, nižim troškovima i većim prihodima. Pravi test dolazi kada treba pokazati što je od toga ostvareno. Jesu li odluke kvalitetnije, procesi učinkovitiji, a kompanija konkurentnija? Upravo između kupljenog rješenja i ostvarenog rezultata otvara se pitanje koje za poslovne lidere postaje sve važnije: zašto neka tehnološka ulaganja mijenjaju poslovanje, dok druga samo povećavaju troškove?
Kompanije danas raspolažu s više podataka, poslovnih sustava i mogućnosti automatizacije nego ikad prije. No uprave i dalje mogu čekati izvještaje, odjeli raditi s neusuglašenim informacijama, a zaposlenici ručno povezivati ono što su sustavi trebali objediniti. Tehnološka opremljenost tako ne govori dovoljno o sposobnosti organizacije da brže reagira, prepozna priliku ili pravodobno zaustavi gubitak.
Očekivanja i rezultati
Primjena umjetne inteligencije posebno jasno pokazuje da široka primjena tehnologije i poslovni učinak ne dolaze nužno istim tempom. AI sve brže ulazi u svakodnevno poslovanje, ali za mnoge kompanije pitanje njegove konkretne vrijednosti još ostaje otvoreno.
Prema PwC-ovu globalnom istraživanju među 4454 izvršna direktora iz 95 zemalja i teritorija, objavljenom u siječnju 2026., njih 56 posto u prethodnih godinu dana nije ostvarilo ni rast prihoda ni smanjenje troškova zahvaljujući AI-ju. Obje koristi prijavljuje tek 12 posto ispitanika.
McKinseyjevo istraživanje iz 2025. dodatno pokazuje razmjere tog raskoraka. Redovitu upotrebu AI-ja u barem jednoj poslovnoj funkciji navodi 88 posto ispitanika, dok njegov utjecaj na dobit prije kamata i poreza, odnosno EBIT, na razini kompanije prijavljuje 39 posto. Ipak, dio kompanija pokazuje da se taj raskorak može smanjiti. Oko šest posto ispitanika pripada skupini najuspješnijih, koji AI-ju pripisuju najmanje pet posto EBIT-a i značajnu ostvarenu vrijednost. Pritom se među njihovim obilježjima ističe temeljito preoblikovanje radnih procesa. Razlika, dakle, nije samo u primjeni AI-ja, nego u tome koliko je organizacija spremna prilagoditi način rada njegovim mogućnostima.
Jer brže obavljen zadatak ne znači mnogo ako poslovni proces i dalje zapinje. Ponuda može biti gotova za nekoliko minuta, ali će kupac čekati ako prodaja nema pouzdan podatak o zalihama ili ako odobrenje prolazi kroz previše koraka. Učinak automatizacije tada ostaje ograničen na dio posla, bez značajnijeg pomaka u rezultatu kompanije.
Pouzdana poslovna slika
Jedan od preduvjeta takvog pomaka jest pouzdana slika poslovanja. Podatke o kupcima, narudžbama, troškovima i zalihama često je teško povezati. Kada odjeli različito definiraju pokazatelje ili ih ažuriraju različitim ritmom, uprava više vremena troši na provjeru brojki nego na procjenu sljedećeg poteza.
Zato uređivanje podataka traži dogovor o njihovoj kvaliteti, dostupnosti i odgovornosti za održavanje. Jednako vrijedi za organizacijsko znanje: procedure, poslovna pravila i iskustva koja često ostaju kod pojedinih zaposlenika. To je osobito važno za uključivanje AI-ja u rad.
Na povezivanju tehnologije s procesima, podacima, ljudima i poslovnim ciljevima temelji se pristup BE-terne. Iskustvo iz ERP, CRM, BI te podatkovnih i AI projekata služi razumijevanju problema i promjena potrebnih za mjerljiv rezultat.
Previsoke zalihe, primjerice, zahtijevaju sagledavanje načina na koji se planiraju potražnja i nabava. Propuštene prodajne prilike otvaraju pitanje praćenja kupaca i razmjene informacija. Sporo izvještavanje traži pregled podataka i koraka njihove obrade. Odgovarajuće rješenje može se odabrati tek kada je jasno što treba unaprijediti i kako će se uspjeh mjeriti.
Promjena načina rada
Jednako je važno što organizacija napravi nakon uvođenja sustava. Ako zaposlenici nastave voditi paralelne tablice, rukovoditelji zadrže stare procedure, a uprava ne prati rezultate, dio potencijala ostaje neiskorišten. Tehnološki projekt zato uključuje i odluke o odgovornostima, suradnji među odjelima te znanjima potrebnima za drukčiji način rada.
Microsoftov Work Trend Index za 2026., koji uključuje anketu među 20.000 zaposlenih korisnika AI-ja u deset zemalja, pokazuje važnost tog okruženja. Organizacijski čimbenici, poput kulture, podrške rukovoditelja i razvoja zaposlenika, u analizi su snažnije povezani s prijavljenim koristima od AI-ja nego individualni čimbenici.
Za uprave to znači postaviti jasne ciljeve i pratiti učinak na poslovanje: vrijeme obrade narudžbe, trošak procesa, točnost planiranja ili prodajni rezultat. BE-terna u tom procesu pomaže povezati poslovne izazove s tehnološkim rješenjima i organizacijskim promjenama potrebnima za ostvarenje ciljeva.
Upravo će odnos tehnologije, organizacije i sposobnosti prilagodbe biti u fokusu BE-ternine godišnje konferencije Confidence in Change, koja će se održati 15. listopada 2026. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Više od 150 poslovnih lidera i stručnjaka će kroz predavanja, razgovore i iskustva iz prakse otvoriti pitanja vodstva u neizvjesnosti, organizacijske prilagodljivosti, kvalitetnijeg odlučivanja uz tehnologiju i stvaranja konkurentske prednosti. Program će pritom zahvatiti i širi kontekst u kojem kompanije danas posluju – od geopolitičkih promjena, ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i transformacije društva i rada do pitanja kako razlikovati promjene koje će dugoročno oblikovati poslovanje od prolazne buke.
Kroz različite perspektive konferencija će tako otvoriti jedno pitanje kako u okruženju stalnih promjena zadržati jasan poslovni smjer, prepoznati gdje tehnologija stvara vrijednost te izgraditi organizaciju sposobnu pretvoriti promjene u poslovne prilike i konkurentsku prednost. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu prijavu i ograničen broj mjesta. Informacije i prijave dostupne su na stranici konferencije.
*Sadržaj omogućila BE Terna
