Državna poduzeća ne mogu svoju efikasnost mjeriti samo profitom. Osim financijskih rezultata, njihova se uspješnost mora promatrati kroz kvalitetu usluga, dostupnost infrastrukture, društvenu odgovornost te sposobnost odgovora na krizne situacije, istaknuto je na panelu “Može li državno biti efikasno?” održanom u sklopu konferencije ChangeMakers Poslovnog dnevnika.
Efikasnost nije samo dobit
Leon Žulj iz Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu Ministarstva financija istaknuo je kako je kod državnih kompanija potrebno razlikovati njihovu ulogu i razlog zbog kojeg ih država ima u vlasništvu. Dio društava djeluje u javnom interesu, dio na komercijalnim osnovama, dok postoje i kompanije koje istodobno imaju javnu i komercijalnu ulogu.
“Država može imati kompanije koje rade na komercijalnom principu gdje tražimo čistu profitabilnost, ali da ne narušava tržišno natjecanje”, kazao je Žulj, dodajući kako je pritom potrebno jasno razdvojiti javne i komercijalne funkcije unutar kompanija te utvrditi koji se resursi koriste za ostvarivanje pojedinih ciljeva. Pritom je naglasio da se reforma ne odnosi samo na državna poduzeća, već i na pitanje tržišne neutralnosti, odnosno na obvezu države da kao vlasnik i regulator ne narušava tržišne odnose i ne stavlja svoje kompanije u povoljniji položaj u odnosu na druge sudionike na tržištu.
Martina Puljić, predsjednica Uprave Pleter-usluga, upozorila je da pojam efikasnosti nije moguće jednako primijeniti na sva državna poduzeća. Pleter istodobno posluje za državu i na otvorenom tržištu, a njegova je osnovna zadaća pružati ugostiteljske, prehrambene i uslužne djelatnosti za potrebe Oružanih snaga RH i Ministarstva obrane.
“Mi smo doista specifično društvo. Radimo pola za državu, pola za otvoreno tržište. Nismo na državnom proračunu i sve što zaradimo je zahvaljujući vlastitim snagama”, rekla je Puljić.
Posebna vrijednost društva, dodala je, dolazi do izražaja u kriznim situacijama. Pleter je sudjelovao u zbrinjavanju stanovništva tijekom požara i poplava, a njegovi su kapaciteti korišteni i za smještaj i prehranu raseljenih osoba iz Ukrajine.
“Pleter je osnovan s ciljem da bude prvi za obrambeni sustav. Dostupni smo uvijek, kada sve stane u državi”, rekla je Puljić.
Dražen Čović, predsjednik Uprave Fine, poručio je da vlasništvo samo po sebi ne smije biti opravdanje za neučinkovitost.
“Državna firma, kao i svaka druga, mora biti efikasna”, rekao je Čović, ističući da Fina pruža usluge građanima, poduzetnicima i državi, pri čemu dio djelatnosti obavlja u području javnih ovlasti, a dio na tržištu.
Fina ima oko 3500 zaposlenika i 17 različitih djelatnosti, a Čović je kao primjer učinkovitosti naveo velike projekte digitalizacije i infrastrukturne projekte koje je kompanija provela. Istaknuo je da je Fina u deset godina smanjila broj zaposlenih za oko 800, dok su joj prihodi istodobno porasli za 30 posto. Promijenjena je i obrazovna struktura zaposlenih, uz snažnije oslanjanje na razvojna i tehnološka znanja.
“Nama vlasništvo nije ograničavajući faktor u tome jesmo li ili nismo efikasni jer mi to moramo biti”, kazao je Čović.
Veća uloga nadzornih odbora
Govoreći o reformi korporativnog upravljanja državnim poduzećima, Žulj je istaknuo i veću ulogu nadzornih odbora. Planira se da se njihovi članovi biraju putem javnih natječaja, uz očekivanje da više od trećine članova bude neovisno. Nadzorni odbori trebali bi imati snažniju ulogu u nadzoru upravljanja rizicima, unutarnjih kontrola i poslovnih procesa, zajedno s upravama, resornim ministarstvima i Ministarstvom financija.
Jedan od ciljeva reforme je i veća transparentnost poslovnih ciljeva državnih kompanija. Prema Žuljevim riječima, očekivanja građana kao krajnjih vlasnika trebala bi se pretočiti u konkretne ciljeve koje bi zajednički definirali uprava, zaposlenici, nadzorni odbor, resorno ministarstvo i Ministarstvo financija. Ti bi ciljevi trebali obuhvaćati financijske i nefinancijske pokazatelje, ali i održivost. Sudionici panela upozorili su i da se transformacija velikih državnih sustava ne može provesti preko noći.
Čović je naglasio da velike organizacije imaju svoje procedure i da je za strateške promjene potrebno vrijeme. Kao ključan izazov izdvojio je ljude i njihova znanja.
“Potrebno je vrijeme, potrebna je strateška odluka i upornost i znanje menadžmenta da je provede”, rekao je.
Brz razvoj tehnologije i digitalizacije mijenjat će način na koji državne kompanije pružaju usluge, zbog čega će biti potrebno sve više specijalističkih znanja.
Žulj je upozorio da nije moguće jednim kriterijem ocijeniti sva državna poduzeća jer posluju u potpuno različitim područjima – od financija i energetike do prometa i usluga. “Nezgodno je generalno dati ocjenu za 30 kompanija. To bi bilo nepravedno prema onima koji su dobri, onima koji su manje dobri ili nezadovoljavajući”, zaključio je Žulj.
