Zelena tranzicija za kompanije više nije samo pitanje usklađivanja s regulativom, ali ni jednostavna investicijska računica. Godine ulaganja u energetsku učinkovitost, održivost i ESG upravljanje sada se promatraju kroz konkretne poslovne rezultate, dok promjene regulatornog okvira ponovno otvaraju prostor za preispitivanje dosadašnjih strategija. Upravo o tome bilo je riječi na panelu ‘Platili smo zelenu agendu. Je li se isplatilo?’, na kojem su sudjelovali Karlo Čulo iz Jadranka turizma, Ivana Belić iz REGEA-e, Ante Čikotić iz INOVAPRO-a i Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Niži troškovi
Za tvrtke koje su zadnjih godina ulagale u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i održivo upravljanje resursima, više nije dovoljno govoriti o dugoročnim ciljevima. Investicije moraju pokazati rezultat kroz niže troškove, veću učinkovitost, kvalitetnije uvjete rada i poslovanja, ali i kroz manji utjecaj na okoliš.
“REGEA se može uključiti od samog početka i što prije se REGEA uključi, to bolje. Zato što onda možemo utjecati na samo projektiranje. Možemo predložiti koje su najbolje tehnologije koje se mogu primijeniti za određenu investiciju i za tog investitora”, kazala je Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija u REGEA-i.
Kod javnih i privatnih ulaganja pritom je sve važnije dokazati stvarni učinak projekta. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kod sufinanciranja očekuje mjerljive rezultate, prije svega smanjenje potrošnje energije i emisija.
“Generalno, projekt mora pokazati nekakvu mjerljivu učinkovitost, tj. smanjenje utroška energije, odnosno potrošnje ili isporučene energije, i smanjenje emisija CO2. To se veže tako da kad štedite energiju, štedite i emisije. Svaka tvrtka mora donijeti svoju odluku. No svi znaju da čim štedite energiju, štedite novac”, rekao je Aleksandar Halavanja, voditelj službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Za privatne kompanije povrat ulaganja postaje presudan kriterij. Sudionici panela upozorili su da čekanje na bespovratna sredstva ne bi trebalo biti jedini način razmišljanja o investicijama.
“Ako se kredit digne na 10 godina, a povrat investicije je tri godine, znači vi u startu, taj prvi mjesec, imate tri puta veću uštedu od rate kredita. Odmah zarađujete. Nije dobro što smo se naučili na fondove jer onda stalno razmišljamo koliki je povrat”, rekao je Ante Čikotić, direktor i vlasnik tvrtke INOVAPRO i dodao: “Energetska učinkovitost nije samo pitanje uštede, nego i kvalitete i zdravlja prostora. Ako, primjerice, ugradite ventilaciju u prostor koji je prije nije imao, dobit ćete zdraviju atmosferu, manje bolovanja, a ako je riječ o školi, i bolje uvjete za djecu.”
Naglašeno je da rezultate energetskih obnova treba promatrati šire od same financijske računice. Karlo Čulo, član Uprave u poduzeću Jadranka turizam, upitan je postoji li neki podatak o potrošnji energije i vode koji prate te je li im takav podatak u nekom trenutku promijenio neku odluku ili smjer upravljanja.
Konkretni rezultati
“Kada sam prije 10 godina počeo raditi u turizmu, vrlo brzo smo vidjeli koliko energija utječe na poslovanje. Nakon prvog računa postane vam jasno gdje trošite i što možete napraviti. Danas je, pogotovo s ovim cijenama energije, ulaganje u smanjenje potrošnje jednostavno ‘must’, a neke se stvari, poput solarnih elektrana, mogu isplatiti i bez čekanja na fondove i potpore. Isto je i s drugim mjerama. Primjerice, kolega mi je rekao da su mu komposteri donijeli tisuće eura godišnje uštede jer su smanjili troškove. S druge strane, imao sam jednom u prošlosti i iskustvo s komposterom postavljenim blizu hotela koji je stvarao neugodne mirise, iako je obećanje bilo da će to biti svojevrsno malo rješenje za zbrinjavanje otpada. Dakle, svega tu ima, ali zelena agenda ima vrlo širok spektar mjera i, kada se dobro osmisli i provede, može donijeti vrlo konkretne rezultate”, izjavio je Čulo.
U konačnici, poruka panela bila je vrlo praktična: energetska tranzicija više nije samo pitanje dugoročnih ciljeva ili regulatornih obveza. Za kompanije ona postaje pitanje konkurentnosti, upravljanja troškovima i povrata kapitala. A najbolji trenutak za početak, zaključeno je, nije kada se pojavi problem, nego puno ranije – već u fazi planiranja investicije.
