Dubai je ponovno bio mjesto susreta poslovnih lidera, investitora, diplomata, predstavnika vlada i poduzetnika iz više od trideset zemalja. Drugo izdanje EurAsia Balkan Business Foruma, održano 24. rujna, otvorilo je prostor za razgovor o investicijama, trgovini, pristupu tržištima, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. U središtu Foruma bila je ideja povezivanja Balkana, Istočne i Srednje Europe te Srednje Azije sa zemljama Zaljeva, pri čemu UAE želi biti poslovno i investicijsko čvorište između tih regija. Forum su organizirali EurAsia Gulf i UAE-Croatia Business Club, uz potporu Dubai Chambersa.
Percepcija i realnost
Nakon prvog izdanja 2025., ovogodišnji program proširen je na teme međunarodne trgovine, ulaganja, vladinih projekata, tehnologije, umjetne inteligencije i prekograničnog poslovanja. U Dubaiju su se okupili predstavnici veleposlanstava, konzulata, gospodarskih komora, poslovnih vijeća i privatnih kompanija, a kroz panele, predstavljanja i B2B sastanke razgovaralo se o konkretnim mogućnostima suradnje i ulaska na nova tržišta.
Službeni program otvorila je Aliona Zaleskaya, članica Upravnog odbora EurAsia Gulfa, a pozdravne govore održali su Henrik Winther, predsjednik Upravnog odbora EurAsia Gulfa, i Neven Roginić, predsjednik UAE-Croatia Business Cluba. Roginić je istaknuo razvoj poslovne mreže između Hrvatske, UAE-a i šire regije Zaljeva te suradnju s institucijama poput Ministarstva gospodarstva i turizma UAE-a, Dubai Chambersa, Delegacije EU-a u UAE-u, Hrvatske gospodarske komore, MVEP-a, Generalnog konzulata RH u Dubaiju, HAMAG-BICRO-a i Instituta Ruđer Bošković. No, uz poslovne pokazatelje, Roginić posebno ističe i ono što se, kako kaže, najbolje može vidjeti na ulicama Dubaija – svakodnevni život koji se odvija bez većih poremećaja unatoč geopolitičkim krizama koje potresaju širu regiju.
“Iz vlastitog iskustva mogu reći da je svakodnevni život u Dubaiju danas miran i potpuno funkcionalan. Poslovni sastanci, događanja, škole, restorani i hoteli rade normalno i ne postoji osjećaj panike koji se ponekad može steći kada se situacija u cijeloj regiji promatra samo kroz naslove u medijima. Naravno da svi pratimo geopolitička zbivanja, ali realnost na terenu u Dubaiju je bitno drugačija od percepcije koju ljudi ponekad imaju iz Europe”, kaže Roginić.
Prema njegovim riječima, jedan od najvažnijih pokazatelja povjerenja u Dubai jest činjenica da ljudi i dalje dolaze živjeti u grad sa svojim obiteljima.
“Vrlo dobar pokazatelj povjerenja u Dubai je činjenica da ljudi i dalje ovamo sele sa svojim obiteljima. Dubai je na kraju 2025. imao oko 4,58 milijuna stanovnika, čak 332 tisuće više nego godinu ranije, odnosno rast od oko 7,5 posto. Istodobno se obrazovni sustav dodatno širi: samo za školsku godinu 2026./27. otvoreno je sedam novih privatnih škola koje donose gotovo 17 tisuća novih mjesta. To vam dosta govori o tome očekuje li Dubai odlazak stanovništva ili daljnji rast”, kaže Roginić te kao dodatni pokazatelj navodi i podatke o školskom sustavu, odnosno činjenicu da obitelji dugoročno planiraju život u UAE-u.
“Možda je još zanimljiviji podatak da se na početku ove školske godine više od 1,27 milijuna učenika vratilo u škole diljem UAE-a. U Dubaiju je broj učenika u privatnim školama već tijekom 2025. porastao za šest posto, a kapaciteti se i dalje povećavaju. Kada obitelji sele djecu, upisuju ih u škole i planiraju dugoročno ostati, to je za mene jedan od najkonkretnijih pokazatelja povjerenja u stabilnost i budućnost ovog tržišta”.
Nadoknadili pad
Dodaje da je Dubai, prema tim pokazateljima, vrlo brzo nadoknadio demografski pad koji se dogodio tijekom najintenzivnijeg razdoblja sukoba.
“Zanimljivo je da je Dubai demografski vrlo brzo nadoknadio pad koji se dogodio tijekom najintenzivnijeg razdoblja sukoba. U ožujku je broj rezidenata privremeno pao za oko 61 tisuću, dok je već do kraja lipnja bio približno 90 tisuća veći nego na toj najnižoj točki i ponovno iznad razine prije pada. Dakle, ne samo da se stanovništvo vratilo, nego je Dubai nastavio privlačiti i nove rezidente. To je vrlo konkretan pokazatelj povjerenja ljudi u grad i njegovu dugoročnu stabilnost”.
Cilj Foruma, naglasio je Roginić, nije samo organizirati događanja, nego povezivati kompanije, institucije, investitore i donositelje odluka te te veze pretvarati u konkretne poslovne prilike.
Važan dio uvodnog programa bio je govor dr. Abdullaha Belhaifa Al Nuaimija, bivšeg ministra za razvoj infrastrukture UAE-a, bivšeg ministra klimatskih promjena i okoliša te bivšeg predsjednika Savjetodavnog vijeća Šardže. Govorio je o perspektivi UAE-a i razvoju odnosa s Balkanom, Srednjom Azijom i Istočnom Europom, dok su međunarodni karakter Foruma dodatno potvrdili bivši veleposlanici Toni Atanasovski i Victor Haruta te dr. Usama Al Malki iz EurAsia Gulfa.
Posebno je predstavljena uloga Dubai Chambersa u otvaranju tržišta UAE-a europskim i euroazijskim kompanijama. Cosmin Cristal govorio je o mogućnostima pristupa tom tržištu, a tema se nadovezala na poslovni okrugli stol koji su UAE-Croatia Business Club i Hrvatska gospodarska komora nekoliko dana ranije organizirali u Zagrebu. Na njemu je sudjelovalo više od 30 hrvatskih kompanija, uz sastanke s tvrtkama iz tehnologije, digitalnih usluga, proizvodnje, dronova, graditeljstva i prehrambene industrije. Time se pokazalo da aktivnosti Cluba nisu usmjerene samo na promociju UAE-a, nego i na stvaranje konkretnih kontakata između hrvatskih kompanija i potencijalnih međunarodnih partnera.
Za kompanije s Balkana Dubai pritom nije samo tržište od više milijuna stanovnika, nego i svojevrsna ulazna točka prema širem prostoru GCC-a, Bliskom istoku, Africi i Aziji. Upravo zato organizatori naglašavaju važnost lokalnih partnerstava, poznavanja poslovnog okruženja i izravnog kontakta s institucijama koje mogu pomoći kompanijama pri međunarodnom širenju.
Rastuća važnost Uzbekistana
Forum je otvorio prostor i za predstavljanje Uzbekistana te novih tehnoloških trendova. Shahrukh Rakhimov govorio je o rastućoj važnosti Uzbekistana u investicijskom okruženju Srednje Azije, dok je dr. Aleksandra Brankovic predstavila GITEX AI Belgrade, naglašavajući povezanost tehnoloških ekosustava Zaljeva i jugoistočne Europe.
Na prvoj velikoj panel-raspravi, posvećenoj odnosima Balkana i UAE-a, razgovaralo se o ulasku na tržište, lokalnim partnerstvima i privlačenju ulaganja. Sudionici su istaknuli važnost razumijevanja lokalnog poslovnog okruženja, izgradnje povjerenja i suradnje s gospodarskim komorama i poslovnim vijećima. Drugi panel bio je posvećen Srednjoj Aziji i UAE-u, trgovinskim koridorima, ulaganjima i projektima koje predvode vlade. Naglašena je rastuća važnost novih prometnih koridora, infrastrukture i investicijskih tokova koji povezuju Srednju Aziju sa Zaljevom. Forum je uključivao i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju, čime je potvrđena namjera organizatora da grade dugoročne institucionalne odnose.
UAE-Croatia Business Club u protekloj je godini proširio suradnju i s Delegacijom EU-a u Abu Dhabiju, sudjelovao u poslovnom dijalogu EU-GCC i na Poslovnom forumu EU-GCC u Kuvajtu. Suradnja s Institutom Ruđer Bošković dodatno je otvorila prostor za povezivanje znanosti, tehnologije i industrije, posebno u području umjetne inteligencije, energetike i inovacija.
Roginić je posebno istaknuo Hrvoja Bujanovića i Idu Pandur, koji sudjeluju u izgradnji odnosa s hrvatskim institucijama, kompanijama i međunarodnom poslovnom mrežom. Razvoj Foruma rezultat je i suradnje s Nawarom Abdul Wahedom i timom EurAsia Gulfa. Nakon službenog dijela uslijedilo je B2B umrežavanje, za organizatore jedan od najvažnijih dijelova Foruma. Cilj je stvoriti prostor u kojem kompanije, investitori i institucije mogu uspostaviti izravne odnose. Upravo će se kroz sastanke nakon Foruma, nova partnerstva, ulaganja i konkretne projekte vidjeti koliko je ta platforma uspjela povezati različite poslovne zajednice. Drugo izdanje EurAsia Balkan Business Foruma pokazalo je potencijal platforme koja povezuje Balkan, Srednju i Istočnu Europu, Srednju Aziju i zemlje GCC-a, koristeći UAE kao međunarodno poslovno čvorište. Za UAE-Croatia Business Club i EurAsia Gulf sljedeći je korak tu rastuću mrežu pretvoriti u konkretne projekte, ulaganja i dugoročna partnerstva. Jer stvaranje veza tek je početak, a njihova prava vrijednost počinje kada se pretvore u poslovanje.
