Analiza hrvatskih izvoznih tržišta pokazuje da su ukupne brojke o robnoj razmjeni u 2025. dosegnule povijesni rekord i zabilježile ohrabrujući rast, no pogled u strukturu vodećih 100 izvoznih igrača otkriva i krupan zaokret u samoj prirodi domaćeg izvoza. Za razliku od prijašnjih vremena, kada su ljestvicu najvećih izvoznika tradicionalno i neprikosnoveno predvodili industrijski i prerađivački divovi s vlastitom proizvodnjom robe, današnji rekordi primarno su pogonjeni transformacijom Hrvatske u regionalni energetski “hot-spot” za tranzit nafte i plina.
Geopolitičko repozicioniranje Europe i maksimalno iskorištavanje domaće strateške infrastrukture pretvorili su nas u ključno logističko čvorište za Srednju i Jugoistočnu Europu. Kao izravna posljedica tog procesa, najveći hrvatski izvoznici danas dolaze upravo iz energetskog biznisa, gdje se kroz prekograničnu, zakup kapaciteta i trgovinsku arbitražu ostvaruju milijardni prometi koji uvelike mijenjaju krvnu sliku i stabilnost hrvatske vanjske trgovine.
Takvu evoluciju omogućila je strateška infrastruktura, koju se država trudi dodatno ojačati, poglavito LNG terminal na Krku, sustav Janafa te plinski interkonektori. Zbog toga ljestvice domaćeg izvoza već godinama drže energetski veletrgovci i arbitražni igrači, poput Prvog plinarskog društva (PPD) te D Tradinga, MVM CEEnergyja i Petrola.
PPD se lani, nakon kraće stanke u 2024. godine, ponovno vratio na izvoznički tron, s rezultatom od 1,74 milijarde eura izvoza. Ipak, taj rezultat i dalje kaska za rekordnom 2022. kada je tvrtka Pavla Vujnovca realizirala čak 2,99 milijardi eura. Razlog leži ponajprije u cijeni plina koja je u odnosu na tu kriznu godinu stabilizirala i prepolovila, iako su povećani volumeni trgovanja u 2025. donekle ublažili taj pad vrijednosti izvoza.
PPD: Prihodi variraju
U PPD-u objašnjavaju da struktura prihoda i izvoza PPD-a prirodno varira iz godine u godinu, ovisno o tržišnim okolnostima, dostupnosti pojedinih izvora opskrbe i odnosima s globalnim dobavljačima. Osim toga, tvrtka dio međunarodnog trgovanja i dalje realizira u Hrvatskoj.
“Rast poslovnih prihoda u prošloj godini stoga je rezultat kombinacije više čimbenika, uključujući promjene u dinamici trgovanja i djelomično fizičkim volumenima, ali i tržišnog okruženja koje ponovno obilježava izraženija cjenovna volatilnost. Naime, u posljednje vrijeme vidljiva je povećana neizvjesnost na energetskim burzama. Tržište vrlo brzo reagira na geopolitičke rizike i moguće poremećaje ključnih dobavnih pravaca, dok su se očekivanja o razvoju i trajanju pojedinih kriznih žarišta, u prvome redu onoga na Bliskom istoku, tijekom godine više puta mijenjala.
Iako se u pojedinim razdobljima očekivalo brzo smirivanje situacije, čini se da tržište i dalje u cijene ugrađuje premiju geopolitičkog rizika”, ističu u PPD-u, koji je time povratio titulu najvećeg domaćeg izvoznika, nakon što ju je u 2024. privremeno preuzela Ina. Za razliku od prijašnjih desetljeća, kada su joj se na vrhu približavali isključivo jaki industrijski igrači poput Plive i velike brodogradnje, njezini glavni konkurenti danas dolaze iz dinamičnog sektora privatnih energetskih veletrgovaca.
Za razliku od ostalih vodećih izvoznika iz energetskog sektora koji se bave isključivo veletrgovinom i burzovnom arbitražom, Ina svoj izvoz stvara kroz preradu sirove nafte i plina. U njezinu slučaju, uz promjene cijena na tržištu, nešto slabiji izvozni rezultat u proteklom razdoblju vezan je i uz golemi projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka. Ta je velika investicija konačno završena i rafinerija je puštena u puni pogon pa bi rezultati – s obzirom na to da je plasman derivata iz Rijeke primarno predviđen za susjedna tržišta, u prvom redu BiH – trebali biti vidljivi već u ovogodišnjoj izvoznoj slici.
D. Trading, tvrtka iz grupacije DTEK u vlasništvu najmoćnijeg ukrajinskog poduzetnika Rinata Ahmetova, nastavlja strelovit uspon na listi vodećih domaćih izvoznika. Ova kompanija, specijalizirana za trgovinu različitim vrstama energenata, bilježi troznamenkaste stope rasta te se s ostvarenih 1,09 milijardi eura prihoda u 2025. pridružila elitnom klubu energetskih milijardera u kojem već stoluju PPD i Ina. Golemi izvoz ove tvrtke izravan je rezultat međunarodne arbitraže i prekograničnog trgovanja strujom i plinom, pri čemu se njezina zagrebačka centrala koristi kao ključno financijsko i operativno središte za nabavu energenata te njihov daljnji plasman u zemlje regije i samu Ukrajinu.
MVM sve nadomjestio
Za razliku od PPD-a i D. Tradinga, koji imaju privatne vlasnike, MVM CEEnergy Croatia dio je mađarske državne energetske grupacije MSM te glasi za jednog od najvećih zakupaca kapaciteta na krčkom LNG terminalu. Zanimljivo je i da ta tvrtka bilježi odstupanje općeg trenda među energetskim teškašima – dok su joj izvozni prihodi pali za oko sedam posto, ukupni prihodi su joj u istom razdoblju porasli za gotovo identičan postotak. Takve brojke jasno upućuju na zaključak da je MVM smanjenje izvoznih aktivnosti uspješno nadomjestio pojačanim operacijama i širenjem tržišnog udjela na domaćem, hrvatskom tlu.
Posve suprotan slučaj je Petrol, energetski teškaš koji kroz poslovanje u Hrvatskoj konačno kapitalizira preuzimanje Croduxa. Tvrtka danas funkcionira kao ključna tranzitna točka slovenske matične grupacije za uvoz goriva te njegov daljnji izvoz na tržišta susjednih zemalja. O snazi tog tranzitnog zamaha najbolje svjedoči podatak da je Petrol u 2025. zabilježio troznamenkasti skok izvoza od čak 164 posto, dok je rast njegovih ukupnih prihoda istodobno zadržao stabilnu i umjerenu putanju od oko devet posto.
Među proizvodnim tvrtkama vodeću poziciju na listi najvećih izvoznika i dalje drži Pliva. Premda je njezina čista izvozna izvedba u protekloj godini bila nešto slabija u odnosu na ukupan prihodovni skok, valja primijetiti da je taj rast bio poguran ubiranjem dividendi iz tvrtki u Plivinu vlasništvu. Kompanija povodi veliku dugoročnu transformaciju prema proizvodima više tehnološke složenosti i veće dodane vrijednosti, a iz vodstva tvrtke napominju da se izvoz na njezinih 60-ak ključnih tržišta stabilizirao u 2026. i zadržao na razini 2025.
S druge strane, u samom izvoznom vrhu tradicionalno stoji Končar sa svojim glavnim prodajnim uzdanicama – tvrtkama Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) te Končar – Energetski transformatori (zajedničko ulaganje Končara i Siemensa). Obje perjanice bilježe izniman rast na krilima globalne energetske tranzicije, a potonja je u protekloj godini ostvarila snažan dvoznamenkasti skok poslovnih rezultata.
U Končaru generalno naglasak stavljaju na izvoz, a njihovu strategiju jačanja globalne pozicije najbolje ilustrira izjava predsjednika Uprave Gorana Kolaka: “Europa je i dalje naše najvažnije tržište, no dugoročna strategija usmjerena je na razvoj snažnije lokalne prisutnosti na odabranim globalnim tržištima”.
Najznačajniji iskorak u tom smjeru vide u lokalnom partnerstvu koje im omogućuje širenje proizvodnje i poslovanja u SAD-u – jednom od najperspektivnijih svjetskih tržišta za transformatorska rješenja namijenjena podatkovnim centrima i sustavima za pohranu energije. Osim toga, Končar se aktivno širi na Bliski istok i druge brzorastuće regije, oslanjajući se na sve veću globalnu potražnju za naprednim rješenjima u području prijenosa i distribucije električne energije te obnovljivih izvora.
“Naš cilj nije samo jačanje izvoza, već postupna transformacija Končara u istinski globalnu kompaniju s lokalnim proizvodnim kapacitetima, snažnim partnerstvima i stabilnim opskrbnim lancima na ključnim tržištima diljem svijeta”, poruka je koja jasno sažima viziju ove tehnološke i proizvodne lokomotive s više od stoljeća tradicije i akumuliranog inženjerskog iskustva.
Turističke perjanice
Uz bok Končaru stoji i Mate Rimac, čije su se ključne kompanije podigle u sam izvoznički vrh hrvatske poslovne scene. U protekloj godini Bugatti Rimac je od ukupno 391 milijun eura prihoda čak 369 milijuna ostvario na inozemnim tržištima, čemu je snažan vjetar u leđa dala isporuka 136 hiperautomobila. Paralelno, Rimac Technology je za globalne automobilske gigante proizveo i isporučio više od 30 tisuća baterijskih i pogonskih sustava. Zanimljivo je da je Rimac Technology u 2024. po izvoznim brojkama bio osjetno ispred Bugatti Rimca. Međutim, Bugatti je u 2025. doista pritisnuo “gas” te uz strelovit rast izvoza od čak 623 posto prestigao sestrinsku tvrtku, iako je i tehnološki odjel s baterijskim sustavima istodobno zabilježio snažan, troznamenkasti izvozni uzlet.
Za Rimčeva luksuzna vozila američko je tržište i dalje najveće, dok vjerne kupce i kolekcionare pronalazi i diljem Europe, Bliskog istoka te Kine. S druge strane, baterijski sustavi koje proizvodi Rimac Technology najvećim dijelom odlaze na europsko tržište, s naglaskom na Njemačku. Očekivanja za izvoznu 2026. iznimno su optimistična, a glavni motor budućeg rasta povijesni je ugovor Rimac Technologyja s BMW Grupom. Zbog toga se u unutar grupacije očekuje stabilan trend u kojem će izvoz naprednih baterijskih sustava dugoročno početi sustizati, pa i prestizati vrijednost izvoza hiperautomobila.
Tradicionalno, na listi najvećih izvoznika prisutne su i domaće turističke perjanice koje kroz izvoz usluga osiguravaju golem priljev inozemnog kapitala. Zanimljivo je da ih je Rimac – unatoč tome što je turistički sektor zabilježio rast i povijesno dobre rezultate – svojim strelovitim uzletom blago potisnuo na ljestvici. Tako se najbolje rangirana porečka Valamar Riviera sada nalazi na 11. mjestu, dok među vodećih 20 izvoznika usluga stabilno ostaju Plava laguna i Maistra. Krug najjačih u sklopu ljestvice Top 100 zaokružuju rapski Imperial Riviera, Sunce hoteli te opatijski Liburnia Riviera Hoteli.
U prehrambenom sektoru jedan od najimpresivnijih izvoznih uspona bilježi EMPWR, proizvođač energetskih i proteinskih pločica iz Nove Gradiške. Riječ je o pogonu čiju je proizvodnju svojevremeno pokrenula Atlantic Grupa, a danas se nalazi u vlasništvu istoimene belgijske grupacije. Zahvaljujući lanjskom skoku prodaje – koja se u cijelosti ostvaruje na stranim tržištima, uglavnom unutar EU-a te u SAD-u – ova je tvrtka po čistim izvoznim brojkama nadmašila i koprivničku Podravku, čiji je izvoz također rastao, ali znatno umjerenijom dinamikom. Može se očekivati da će novogradiški EMPWR nastaviti s agresivnim rastom i jačanjem statusa jednog od najvažnijih europskih igrača u proizvodnji zdrave hrane. Naime, belgijska se matica spaja sa švedskom grupacijom Vitamin Well Group, što otvara vrata brzim sinergijama i plasmanu na tržišta na kojima EMPWR dosad nije bio snažnije prisutan.
Zanimljiva se promjena događa i u kabelskoj industriji, gdje je dosad neprikosnoveni lider bila zagrebačka Elka, kojoj se po rezultatima sve brže približava Eurocable Groupu. Ta je tvrtka iz Jakovlja ostvarila snažan uzlet nakon napuštanja starog poslovnog modela u kojem je kupac donosio vlastiti bakar, dok je Eurocable naplaćivao tek uslugu prerade. Novi model samostalne nabave sirovina – praćen rastom proizvodnje, ali i skokom cijena metala na burzama – automatski je napuhao njezine ukupne prihode. Elka je taj model primjenjivala i prije te je nastavila stabilan rast. Vrijedi istaknuti da se njihov asortiman razlikuje: Eurocable je primarno usmjeren na niskonaponski program, dok je Elka specijalizirana za tehnološki zahtjevniji srednji i visoki napon.
Slabiji skor HS Produkta
Jedan od najvećih povrataka na domaćoj izvoznoj sceni svakako je uspon kutinske Petrokemije. “Buđenje” njezinih pogona nakon podulje stanke uslijedilo je s padom cijena plina i naglim rastom potražnje za ureom i dušičnim gnojivima. Tvrtka je te konjunkturne okolnosti dobro iskoristila, plasirajući svoje proizvode – uz domaće – na više od deset inozemnih tržišta, ponajprije u susjedne zemlje gdje je njezin brend tradicionalno jak. Ipak, s obzirom na to da su ove godine cijene plina ponovno u uzlaznoj putanji i da pogoni stoje od svibnja, izgledno je da se lanjski izvozni rekordi Kutinčana neće tako lako ponoviti.
Iako u obrambenom sektoru Hrvatska ima sve više novih aktera, posebice u takozvanim “dual-use” programima (proizvodima s dvostrukom namjenom), a i tradicionalni igrači bilježe stabilne rezultate, onaj najveći – karlovački HS Produkt – lani je zabilježio nešto slabiji izvozni skor. Razlog leži u iznimno visokoj usporednoj bazi iz 2024. Tada su, naime, prihodi drastično skočili zbog izvanredno velikih isporuka na ključno američko tržište, koje su domaći izvoznici maksimalno ubrzali kako bi preduhitrili uvođenje najavljenih carina na europsku robu. U slučaju slavonskobrodskog Đure Đakovića, čiji vojni program također bilježi uzlet, glavni motor lanjskog izvoznog rasta ipak nije bio obrambeni segment, već isporuke teretnih vagona u željezničkom programu.
S druge strane, remontno brodogradilište Viktor Lenac svoj najveći prošlogodišnji rast duguje upravo vojnom sektoru. Riječka tvrtka već godinama uspješno surađuje sa Zapovjedništvom za vojni pomorski transport ratne mornarice SAD-a, primarno na redovnim remontima zapovjednog broda Šeste flote USS Mount Whitney te ekspedicijske mobilne baze USS Hershel “Woody” Williams. U protekloj godini Lenac je dodatno pojačao suradnju kroz povećan broj hitnih dokovanja američkih razarača i ekspresnih servisa tijekom njihovih operativnih misija na Mediteranu.
Na aktualnoj se izvoznoj listi sve snažnije probija i relativno mlada tvrtka FACC Solutions Croatia, koja iza sebe ima pet godina uspješnog rada u Jakovlju. U vlasništvu velikog austrijskog proizvođača dijelova za zrakoplovnu industriju, ovaj je hrvatski pogon i u 2025. ostvario izniman skok izvoza od 53 posto. Komponente poglavito plasiraju u austrijsku maticu, dok su krajnji kupci gotovih proizvoda svjetski zrakoplovni giganti poput Airbusa i Boeinga. Otprilike na istoj razini rasta našao se i Vapour International, tvrtka sa sjedištem u istarskim Bujama, u vlasništvu talijanskog poduzetnika Mattije Sparacina. Kompanija se bavi veleprodajom u brzorastućoj industriji elektroničkih cigareta, a njezina su glavna izvozna odredišta Italija te tržišta zapadne Europe.
U IT sektoru posebno se ističe Span, kojemu je poslovna 2025. bila još jedna rekordna godina. To se izravno odrazilo i na izvanredan izvozni rezultat, budući da tvrtka čak tri četvrtine prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima. Glavni zamašnjak tog uspjeha bio je segment softverskog licenciranja koji donosi najveći volumen prodaje, dok su ključni motori rasta bila slovensko i estonsko tržište. Tijekom prošle godine Span je ubrzano radio na snažnijem prodoru u Poljsku, što, prema prvim podacima za prvo polugodište 2026., jasno upućuje na zadržavanje visokog tempa rasta izvoznih i ukupnih prihoda, uz istodobno povećanje udjela poljskog tržišta u ukupnom poslovanju grupe.
Među vodećim domaćim izvoznicima ističe se i karlovačka tvrtka GE Vernova Hrvatska, nekadašnja Jugoturbina, koja pod ovim imenom posluje od 2024. Naziv je promijenjen nakon što je matični General Electric službeno podijeljen na tri zasebne kompanije, pri čemu je karlovački pogon pripao energetskom segmentu – GE Vernovi. Tvrtka danas funkcionira kao globalni servisno-proizvodni centar izvrsnosti. Njihovu snažnom izvoznom rezultatu primarno je pridonijela proizvodnja kompresorskih lopatica te komponenti rotora i statora za velike energetske sustave, kao i visokosofisticirani projekti remonta te rekondicioniranja plinskih i parnih turbina. Tako visokoj razini aktivnosti snažan je vjetar u leđa dao val novih narudžbi unutar same grupacije, ali i generalna, masovna modernizacija plinskih elektrana te elektroenergetskih mreža diljem svijeta, što karlovačkom centru osigurava dugoročnu stabilnost i nastavak izvoznog uzleta.
O Carelu i dogodine
Prema sličnom modelu funkcionira i Carel Adriatic, dio talijanske multinacionalne grupacije Carel Industries. Na tu tvrtku, koja se bavi proizvodnjom sofisticiranih elektroničkih komponenti za upravljanje sustavima hlađenja i klimatizacije, šira je javnost obratila pozornost nakon što joj je udruženje Hrvatski izvoznici dvije godine zaredom dodijelilo nagradu za najvećeg domaćeg izvoznika na talijansko tržište. S obzirom na dovršetak gradnje novog pogona u Labinu, ali i na službene informacije iz Carelove središnjice prema kojima je prvo polugodište ove godine bilo najbolje u povijesti tvrtke, može se očekivati da će Carel, uz nastavak snažnog izvoznog zamaha, čvrsto držati svoje mjesto i na idućim ljestvicama najvećih hrvatskih izvoznika.
I za Fly Air41 Airways, relativno mladu zrakoplovnu tvrtku na domaćem tržištu, 2025. je bila najviša točka u dosadašnjem poslovanju, označivši njihov prvi ulazak na listu 100 najvećih hrvatskih izvoznika. Uzlazni trend koji bilježe iz godine u godinu izravan je rezultat postupnog proširenja flote, ali i čvrste sinergije s njemačkim tržištem. Naime, većinski vlasnik kompanije ugledni je njemački turoperator Schauinsland-Reisen. Takva stabilna vlasnička struktura kompaniji Fly Air41 jamči stalnu popunjenost kapaciteta i siguran priljev putnika, što joj osigurava snažan potencijal za daljnji rast u nadolazećim godinama.
Još jedan igrač iz redova zrakoplovnih prijevoznika uvukao se na listu najvećih izvoznika, i to domaća privatna kompanija koja se smatra istinskim veteranom tog sektora – Trade Air. Tvrtka je lani uspjela prijeći prag od 50 milijuna eura prihoda potrebnih za ulazak u ovo elitno društvo. Riječ je o, za hrvatske prilike, doista jedinstvenoj obiteljskoj tvrtki s tradicijom dugom više od tri desetljeća. Tvrtku je osnovala i njome uspješno upravlja obitelj Cvijić, danas već u drugoj generaciji. Za razliku od Fly Air41, Trade Air ne ovisi o jednom velikom turoperatoru, već razvija posve drukčiji poslovni model. Svoje poslovanje, naime, oslanja na ad-hoc čartere i ACMI najmove (kratkoročni zakup zrakoplova s posadom i osiguranjem) za više od 40 svjetskih zrakoplovnih kompanija, kao i za brojne sportske klubove te velike korporacije.
Kada se podvuče crta, makroekonomska slika potvrđuje da od 500-tinjak najvećih kompanija u Hrvatskoj čak četiri petine ostvaruje prihode na stranim tržištima. U taj su se krug, plasirajući robu u regionalne podružnice, uvukli čak i trgovački lanci poput Konzuma i Lidla, tradicionalno orijentirani na domaće potrošače. Podatak da je dvije trećine svih velikih izvoznika lani popravilo svoje vanjskotrgovinske bilance ipak pokazuje da transformacija Hrvatske u energetsko, logističko i tehnološko čvorište, unatoč geopolitičkim burama, domaćem gospodarstvu donosi stabilnost i posve novu izvoznu snagu.
