Bacanje hrane ne izgleda dramatično. Kora kruha koja se nije stigla pojesti. Ostatak večere koji je ostao u hladnjaku dan predugo. Jogurt kojem je prošao rok, a niste ga ni stigli otvoriti. Sitnice – no zbrojene, čine ogroman problem.
Svake godine trećina hrane proizvedene u cijelom svijetu – oko 1,3 milijarde tona – završi kao otpad. Za njezinu proizvodnju već su iskorišteni plodna zemlja, voda, energija i ljudski rad. A kad hrana završi na odlagalištima, raspada se i oslobađa metan – staklenički plin gotovo trideset puta potentniji od CO₂. Svaka bačena namirnica i svako bačeno jelo imaju svoju klimatsku cijenu i doprinose klimatskim promjenama.
Dobra je vijest da promjena ne zahtijeva savršenstvo ni odricanje, već usvajanje nekoliko novih navika.
Planirajte tjedan unaprijed – kupujte samo ono što trebate
Impulzivna kupovina jedan je od glavnih razloga bacanja hrane. Tjedni plan obroka i popis potrebnih namirnica pomažu da kupite točno ono što ćete doista upotrijebiti – ništa više, ništa manje. Prije odlaska u trgovinu provjerite što već imate u hladnjaku i ostavi.
Primijenite FIFO pravilo u hladnjaku
First in, first out – ono što je dulje vrijeme u hladnjaku i ima kraći rok trajanja, ide naprijed. Novije namirnice stavljajte iza njih. Jednostavna reorganizacija police znači da ćete uvijek posezati za onim što je najstarije, a ne za onim što je najlakše dohvatiti.
Pametno odvajajte voće i povrće – etilen ubrzava kvarenje
Neke vrste voća, poput jabuka, banana, krušaka i rajčica, ispuštaju etilen – prirodni plin koji ubrzava zrenje. Zato ih ne treba držati uz osjetljivo povrće poput salate, brokule, krastavaca ili tikvica, jer će ono brže uvenuti i pokvariti se.
Povrće čuvajte odvojeno od voća koje proizvodi etilen, idealno u zasebnoj ladici hladnjaka s više vlage. Voće koje dozrijeva (banane, avokado, rajčice) držite na sobnoj temperaturi dok ne sazrije, a zatim ga premjestite u hladnjak kako bi dulje trajalo.
Razlikujte oznake “Upotrijebiti do” i “Najbolje upotrijebiti do”
“Upotrijebiti do” sigurnosni je datum – hrana nakon njega više ne mora biti zdravstveno ispravna. “Najbolje upotrijebiti do” oznaka je kvalitete – hrana je nakon tog datuma i dalje zdravstveno ispravna, no može doći do odstupanja u standardima kvalitete. Ne oslanjajte se slijepo na oznake: pogledajte boju i teksturu, pomirišite. Ako hrana izgleda i miriše dobro, nema razloga da je bacite.
Ostatke ne bacajte – transformirajte ih
Istraživanja pokazuju da čak 63 % Hrvata koji bacaju hranu baca upravo ostatke gotovih obroka. Danas pečena piletina sutra može postati punjenje za wrap. Ostatak povrća može završiti u minestrone juhi ili varivu. Zamrznite obroke koje nećete odmah pojesti – i imat ćete spreman “spas-obrok” za užurbane dane.
Kupujte lokalno i sezonski
Sezonska hrana svježija je i traje dulje jer nije danima putovala do trgovine. Lokalni proizvođači znače kraći lanac opskrbe, manje emisija stakleničkih plinova nastalih transportom i više novca koji ostaje u zajednici.
Smanjenje bacanja hrane jedno je od najučinkovitijih pojedinačnih djelovanja za zaštitu okoliša, smanjenje emisija stakleničkih plinova i usporavanje klimatskih promjena i ekstrema kojima sve češće svjedočimo.
Dobrim odlukama smanjujemo emisije, čuvamo resurse i pridonosimo boljoj zajedničkoj budućnosti.
Više praktičnih savjeta kako smanjiti bacanje hrane pronađite na HranaSeNeBaca.hr.
