Prije desetak godina kompanija je mogla tražiti stručnjaka s iskustvom u određenoj tehnologiji i računati da će to znanje biti relevantno godinama. Danas je situacija bitno drukčija. Umjetna inteligencija mijenja poslovne procese, kibernetički rizici i regulatorni zahtjevi ulaze duboko u svakodnevno poslovanje, a nove tehnologije i alati pojavljuju se svakodnevno. Društvene i generacijske promjene te razumijevanje njihove međuovisnosti postaju važan preduvjet svakog poslovnog razvoja.
The future of jobs report 2025 navodi da “u sljedećih 10-ak godina najpotrebniji neće biti ni isključivo vrhunski specijalisti ni „soft-skill“ generalisti, nego zaposlenici koji kombiniraju stručnost s AI i tehnološkom pismenošću, analitičkim i kreativnim razmišljanjem, sposobnošću učenja te komunikacijom, suradnjom i leadershipom”. Među najbrže rastućim kompetencijama tako se navode: “AI i big data, cybersecurity i tehnološka pismenost, ali odmah uz njih: kreativno razmišljanje, otpornost i fleksibilnost, cjeloživotno učenje, leadership i analitičko razmišljanje”.
U takvom okruženju pitanje više nije samo koga zaposliti, nego i kako kontinuirano razvijati ljude koje organizacija već ima. Upravo zato cjeloživotno obrazovanje sve više izlazi iz kategorije osobnog profesionalnog razvoja i postaje pitanje poslovne strategije.
Sveučilište kao partner gospodarstvu
Time se mijenja i uloga sveučilišta te ono postaje mjesto na koje se stručnjaci vraćaju tijekom cijele karijere – kako bi usvojili nova znanja, provjerili postojeće načine rada ili se pripremili za potpuno novu profesionalnu ulogu.
Ana Munivrana, voditeljica Ureda za cjeloživotno obrazovanje, FER: “Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) svoju ponudu cjeloživotnog obrazovanja upravo gradi oko prilagodbe potrebama stručnjaka: od kraćih stručnih edukacija i intenzivnih bootcampova do programa koji razvijaju šire profesionalne i liderske kompetencije. Ponuda uključuje područja poput umjetne inteligencije, podatkovne analitike, vodstva u tehnološkim tvrtkama, upravljanja rizicima i kibernetičke sigurnosti, a programi se razvijaju u skladu s potrebama industrije i promjenama na tržištu rada.
FER cjeloživotno obrazovanje ne pokušava sve potrebe svesti na isti format. Ono je fleksibilno, primjenjivo i povezano sa stvarnim kontekstom u kojem ljudi rade. Rukovodi se principom da cjeloživotno obrazovanje nisu tek generičke edukacije, već alat za rješavanje konkretnih poslovnih izazova.”
Danas se traže kompleksnije kompetencije
To je posebno važno u tehnološkim industrijama. Alati zastarijevaju, tehnologija se mijenja, a poslovni model može se potpuno transformirati. No sposobnosti razumijevanja problema, prilagođavanja, učenja, kritičkog promišljanja, rada u multidisciplinarnom okruženju i donošenja odluka ostaju dugoročno relevantne.
Umjetna inteligencija jedan je od najočitijih primjera za to koliko je danas za zaposlenike važno kontinuirano učiti, prilagođavati se i povezivati znanja. Također, europski AI Act mijenja način na koji organizacije moraju promišljati razvoj i primjenu umjetne inteligencije. FER-ovi stručnjaci Vinko Lešić i Hrvoje Novak u sklopu LARES laboratorija razvijaju cijeli niz edukacija koje sežu od razumijevanja temeljnih principa umjetne inteligencije i strojnog učenja do specijaliziranih tema poput predviđanja vremenskih nizova i tematski srodne matematičke optimizacije.
Dr. sc. Hrvoje Novak, vodeći istraživač u LARES laboratoriju i koautor AI Bootcamp programa: “FER-ovi AI Bootcamp programi kroz praktičan rad polaznike vode kroz stvarne podatke, modele i tipičan tijek AI projekta. Pomažu im razumjeti što AI može, i što ne može te donositi informirane poslovne odluke vezane uz AI.”
S druge strane, tu su i velike promjene u energetskom sektoru. S rastom obnovljivih izvora energije, promjenama na energetskom tržištu i potrebom za fleksibilnijim upravljanjem potrošnjom, otvaraju se nove prilike za ulaganja, optimizaciju troškova i stvaranje dodatnih prihoda.
Prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, Zavod za visoki napon i energetiku, FER:
Seminar “Kako razviti i monetizirati baterijski sustav” povezuje tehnologiju, energetiku i poslovanje te pokazuje kako procijeniti gdje baterijski sustav ima stvarnu poslovnu vrijednost, kako oblikovati održiv poslovni model i na koje ga načine monetizirati. Prve dvije grupe popunjenje su u svega par dana, i vlada veliki interes polaznika za ovu temu te trenutno organziiramo novu edukaciju u listopadu 2026.”
Bez edukacije zaposlenika nema ni razvoja organizacije
Promjena se događa i u vođenju organizacija.
Edukacija zaposlenika više nije samo stavka u budžetu za razvoj ljudskih potencijala. Kada se strateški postavi, ona postaje način na koji organizacija gradi vlastitu sposobnost prilagodbe.
Ako kompanija uvodi umjetnu inteligenciju, nije dovoljno educirati nekoliko zaposlenika o korištenju pojedinog alata. Potrebno je razumjeti gdje AI može donijeti stvarnu poslovnu vrijednost, kako ga sigurno primjenjivati, kako mjeriti rezultate i koje nove kompetencije pritom trebaju zaposlenici i menadžeri.
Slično je s kibernetičkom sigurnošću. Odgovornost nije samo na IT stručnjacima. Uprave i menadžment moraju razumjeti rizike, regulatorni okvir i posljedice sigurnosnih incidenata za poslovanje. Zaposlenici moraju znati prepoznati prijetnje. Stručnjaci moraju imati dovoljno duboko znanje da mogu zaštititi kompleksne sustave.
Izv. prof. dr. sc. Stjepan Groš, Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, FER: “ NIS2 direktiva mijenja pristup kibernetičkoj sigurnosti. Takve promjene traže znanje koje nije samo tehničko, nego povezuje tehnologiju, regulativu, upravljanje rizicima i poslovno odlučivanje. FER-ova edukacija Implementacija direktive NIS2 upravo je usmjerena prema upravama, najvišem menadžmentu te IT direktorima i voditeljima, s ciljem razumijevanja obveza i konkretnih koraka za usklađivanje organizacije.”
Što kad stručnjak postane voditelj
Još jedna velika promjena događa se unutar samih organizacija kad inženjer postaje voditelj tima, ili kad npr. programer preuzima odgovornost za razvoj proizvoda. Stručnjak koji je bio odgovoran za tehničko rješenje postaje odgovoran za cijeli tim, projekt ili poslovnu funkciju.
U tom trenutku tehničko znanje više nije dovoljno, a u tom prijelazu značajnu ulogu imaju programi razvoja voditelja (leadership programi). Takvi programi podržavaju promjenu odgovornosti tijekom karijere.
Prof. dr. sc. Zvonko Kostanjčar, voditelj Odbora za cjeloživotno obrazovanje na FER-u: “Technical Leadership Program (TLP), koji FER provodi u partnerstvu s IEDC – Bled School of Management namijenjen je STEM stručnjacima koji žele prijeći prema upravljačkim i liderskim ulogama te uz tehničku ekspertizu razviti strateško razmišljanje, donošenje odluka, upravljanje projektima, financijsko razumijevanje i sposobnost vođenja ljudi. U tijeku su prijave za III. generaciju programa.”
Budućnost pripada organizacijama koje znaju učiti i prilagođavati se
Tehnološka transformacija je, uz pitanje tehnologije, i pitanje ljudi. Kompanija može nabaviti najbolji AI sustav, uvesti novu digitalnu platformu ili izgraditi vrhunsku infrastrukturu kibernetičke sigurnosti, no stvarnu vrijednost tih ulaganja određuju ljudi koji ih znaju razumjeti, primijeniti i razvijati.
Zato će sposobnost kontinuiranog učenja postati jedna od najvažnijih organizacijskih kompetencija, a cjeloživotno obrazovanje sastavni dio samog poslovanja – kao način na koji ljudi i organizacije postaju spremni za ono što dolazi.
