Zamislite da radite u nekom velikom restoranu pa u jednom trenutku pečete meso, slažete pljeskavice na tanjur, trčite po kuhinji u kojoj je 35 stupnjeva Celzijevih pa do papira da upišete sve podatke za HACCP (eng. Hazard Analysis and Critical Control Point, odnosno analiza opasnosti i kritične kontrolne točke).
U tom trenutku taj papir zaprljate, on je mastan i ima miris po hrani, a neki radnici u ugostiteljstvu čak to ne stignu ni ispuniti kao treba. Jedinstveno rješenje koje će taj posao olakšati i skratiti napravio je Marko Matijević. On je i sam 20 godina bio ugostitelj, iskusio je manjkavost sustava i način rada pa osmislio aplikaciju DHM – Digital HACCP Manager koja mnogima olakšava život.
Efikasan i digitalan
Sama ideja nastala je 2018., a konkretno rješenje na tržište je stiglo 2023. godine.
“Kada sam vidio da se papiri ne vode kako treba, razmišljao sam kako to poboljšati i počeo razvijati rješenje za sebe. Došao sam do podatka da na tržištu ne postoji slična aplikacija, a restorani za nju imaju potrebu. To je bio impuls za dalje”, prepričavam nam ovaj poduzetnik koji kaže kako njegovo idejno rješenje sada pomaže klijentima da nadziru sustav sigurnosti hrane, temperaturu hladnjaka, sljedivost hrane, kada je obavljeno čišćenje… uglavnom, radnje koje bi spriječile kontaminaciju ili potencijalno trovanje…
Ta mobilna ili web aplikacija radi uz pomoć pametnog IoT uređaja, odnosno ima ugrađene senzore, softver i tehnologiju za povezivanje s internetom radi razmjene podataka s drugim uređajima i sustavima. Uz pomoć toga pametni termometri u hladnjacima učitavaju podatke, spojeni su na aplikaciju i odrađuju posao, kontroliraju temperaturu, a mogu i slati upozorenja. “Nestane li struje ili netko nije zatvorio vrata komore, stiže upozorenje i ljudi mogu odmah reagirati i spriječiti da se, primjerice, meso pokvari”, kaže Matijević. Aplikacija, dodaje, radnicima uvelike štedi vrijeme. Štoviše, neki podaci kažu da uštede idu do 70 posto. Osim toga, digitalizacija je budućnost i taj trenutak treba se iskoristiti.
“Trenutačno stanje je da većina ima papire i tablice na njima, oni se nerijetko nalijepe na hladnjak i tamo se ispunjavaju. To je nezgodno, prljavo i nije idealno rješenje”, govori pa priznaje da nije lako svima pojasniti benefite jer ljudi se boje promjena.
“Neki odbiju aplikaciju jer kažu da im je lakše na papiru, ali ne zatvaram tog klijenta. Znam da će je uzeti za koju godinu jer će se morati digitalizirati. Mičemo se od papira, a u profesionalnom okruženju bitno je postaviti standarde. Mi namećemo standarde i znamo da je ovaj sustav efikasan, digitalan je, ima senzore, AI analitiku podataka i on zapravo radi za nas, zna svoja pravila”, pojašnjava Matijević, koji uz aplikaciju ugostiteljima nudi i savjetodavne usluge kroz svoj drugi projekt Wedmmar Consulting. Savjeti se odnose na to kako raditi pametnije da se troši manje hrane, da se ne baca mnogo, preporučuje se i tehnologija koja kompostira…
“Trudimo se da se klijenti dobiju znanje o zelenim rješenjima”, kaže Marko, koji je u svoj novi posao uložio mnogo vremena i novca. Štoviše, tri godine radio je za praktički nula eura financirajući se od otpremnine s prijašnjeg posla. Naime, DHM – Digital HACCP Manager bila je investicija vrijedna desetke tisuća eura, a trenutačno ima stotinjak korisnika. Danas se nudi nekoliko inačica, odnosno četiri vrste licenci. Standardna klasična inačica klijente će koštati 660 eura godišnje, DHM light verzija razvijena je za lokale brze hrane s nekoliko zaposlenika te joj je cijena 330 eura, tu je i DHM Caffe za 350 eura godišnje te DHM Plus koji je namijenjen za velike sustave za koje se dodatno razvijaju postojeća rješenja i tu je cijena po dogovoru.
“Korisnici su nam svi – od restorana s Michelinovom zvjezdicom do nekih sala za vjenčanja, a fokus lagano prebacujemo na mesnu industriju. Oni imaju strože kontrole, veterinarsku inspekciju i treba im pomoć kod digitaliziranja procesa. Mesna industrija vodi puno ozbiljniji HACCP i snosi veći rizik jer proizvodi meso. S obzirom na to, smjer sada prebacujemo prema mesnicama i malo većim pekarnicama.”
Aplikaciju za ugostitelje su usavršili, a novi sektor će uskoro lagano ući u ovaj svijet digitalizacije. Povratne informacije sadašnjih korisnika obećavaju napredak, ali i povećavaju ambicije. “Imamo jako dobre recenzije. No, najveći izazov je bio prodati promjenu navika. Morali smo ljudima objasniti da će im, kada prijeđu na digitalno, biti jednostavnije pa kada sve to iskuse i shvate, onda ne žele natrag na papir.”
Kako u svemu danas, tako i u ovoj aplikaciji svoje je mjesto pronašla umjetna inteligencija, i to u vidu AI analize podataka.
“AI je ovdje implementiran tek jedan posto u odnosu na to koliko može biti. Koristimo ga za praćenje sljedivosti hrane jer kada u lokal dođe hrana, ona ima dokumentaciju i ljudi moraju zapisati u papire tko je dobavljač, LOT broj… preko aplikacije to se može fotografirati i tako si olakšati. AI pročita dokument, sve ispiše i tako smo ubrzali taj proces”, pojašnjava Matijević koji kaže kako mu je za osmišljavanje aplikacije uvelike pomogla činjenica što je i sam bio iz sektora ugostiteljstva.
Dodatni moduli
“Taj dio što sam bio u ugostiteljstvu možda je i najvažniji. IT-jevci znaju napravit dobre stvari, ali rade ih svojom logikom. Teško je njima percipirati što znači gužva, gosti i kako je biti kuhar. To je stresan posao. Bilo je jako bitno da me slušaju kada smo ovo radili jer jednom mesaru nije fora tipkati po mobitelu za vrijeme radnog vremena, ali mora da obavi zakonsku obavezu i baš zato smo se trudili da proces bude brz i prijateljski za korisnike, a da opet bude zakonski pokriven.”
Za svoj DHM – Digital HACCP Manager kaže da je imao cilj olakšati birokraciju ugostiteljima kako bi se oni mogli fokusirati na druge stvari, a u aplikaciji vidi svjetlu budućnost.
“Vidim je kao vrlo napredan sustav koji će digitalizirati proces te uz AI pružiti razne mogućnosti. Naime, puno klijenata traži dodatne module poput kontrole cijena, kreiranje menija, alergena… pa je, s obzirom na to, mnogo dobrih ideja”, kaže i zaključuje kako je sada fokus na HACCP-u, ali i da je želja da se spoje s drugim POS sustavima (za naplatu proizvoda i usluga) jer bi tako sve bilo kompletno spojeno te bi donijelo potpuno digitalizaciju.
