Medijskim izvješćima o zlatu posljednjih mjeseci uglavnom dominiraju vijesti o, više-manje kontinuiranom, uzletu cijene tog, kako se obično naziva, sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.
U njihovoj sjeni ostalo je da je središnja banka Nizozemske (DNB) premjestila oko 86 tona zlata iz SAD-a i Kanade bliže kući i u Veliku Britaniju. Obrazloženje: jačanje otpornosti i spremnosti za moguće krize. Diplomatskim rječnikom – aluzija na pojačane geopolitičke napetosti, posebice između Washingtona i europskih prijestolnica.
Uglavnom, više od četvrtine nizozemskih zlatnih rezervi koje su se nalazile u New Yorku i Ottawi preseljeno je u London između ožujka i kolovoza ove godine, objavio je DNB. Poluge su pohranjene kod Bank of England, gdje se zlato može brže staviti u funkciju u slučaju ozbiljne krize.
Bolja utrživost
“Preseljenjem smo poboljšali utrživost naših zlatnih rezervi. Očekujemo da ih nikada nećemo morati koristiti, ali moramo ojačati svoju otpornost i spremnost”, izjavio je guverner Olaf Sleijpen, prenosi CNBC.
Nizozemska ima ukupno 612,4 tone zlatnih rezervi, vrijednih oko 72,2 milijarde eura. Kao rezervnu imovinu koja može poslužiti kao zaštita u vrijeme financijskih i drugih kriza, centralne banke dio rezervi raspoređuju na različite lokacije kako bi smanjile rizike.
Nakon premještanja dijela zlata u London, britanska prijestolnica drži 32,1 posto nizozemskih zlatnih rezervi, gotovo jednako koliko ih je pohranjeno u gradu Zeistu, blizu Utrechta, 30,8 posto. U SAD-u i Kanadi ipak je ostalo po 18,5 posto rezervi.
Posao ‘prebacivanja’ zlata odrađen je dvostruko: kombinacijom prodaje u SAD-i i Kanadi i kupnje u Londonu, ali i fizičkim transportom. DNB je najprije u New Yorku prodao oko 59 tona zlata, vrijednih približno 8,3 milijarde dolara, te potom kupio zlato u Londonu. Više od 27 tona fizički je premješteno preko Atlantika u nizozemski Zeist, da bi slična količina zlata koja zadovoljava međunarodne standarde prebačena iz Zeista u London.
Na valu napetosti
Ukupna vrijednost zlata premještenog iz New Yorka iznosila je oko 10,7 milijardi dolara, ako se računa prema vrijednostima iz prosinca 2025. Iz Ottawe je preseljeno nešto više od milijardu dolara vrijednog plemenitog metala. Nizozemska središnja banka ističe da je kombinacija prodaje/kupnje i fizičke selidbe omogućilo raspodjelu rizika složene operacije uz istodobno smanjenje troškova. Potez Nizozemske dogodio se u trenutku snažnog uzleta zlata. Cijena mu je u posljednjih 12 mjeseci porasla gotovo 25 posto, na valu geopolitičkih napetosti zbog rata u Iranu i neizvjesnosti raspleta situacije oko Hormuškog tjesnaca.
Na kakve se konkretne poteze pripremaju iz središnje banke u Nizozemskoj nisu precizirali. Osim sukoba na Bliskom istoku, svjetski mediji podsjećaju na carinske ratove SAD-a i Kanade, kao i sve zategnutije odnose Washingtona i europskih saveznika. Otvoreno je pitanje može li dio povoda za oprez monetarnih vlasti biti i iskustvo zamrzavanja ruskih deviznih rezervi nakon invazije na Ukrajinu, koje je otvorilo pitanje sigurnosti državnih rezervi u drugim jurisdikcijama.
“Zadržavanje većeg dijela zlatnih rezervi u Londonu jača funkciju zlata kao sidra povjerenja”, navodi DNB. Istodobno, naglašavaju da se zlato pohranjeno u New Yorku i Ottawi u problematičnoj situaciji ne bi moglo iskoristiti jednako brzo i izravno.
Nizozemska nije jedina europska zemlja koja je ove godine premještala zlato iz SAD-a. Francuska središnja banka ranije je povukla 129 tona zlata iz New Yorka u Francusku, dok je Njemačka između 2013. i 2017. godine iz New Yorka u Frankfurt premjestila više od 600 tona svojih rezervi. Usporedbe radi, Hrvatska nema značajne zlatne rezerve od 2001. No, prilikom ulaska u eurozonu HNB je kupio oko 1,75 tona zlata kako bi ispunio obvezu prijenosa dijela deviznih pričuva u ECB. Krajem 2025. HNB je imao 450 unci zlata vrijednih 1,65 milijuna eura.
