Stalna je samo promjena, rekao je jednom grčki filozof Heraklit i to možda najbolje vidimo u današnjem vremenu. Oni koji se ne prilagode brzini promjena, neće dugo opstati, a tomu moraju doskočiti i tvrtke. Među njima je i Philip Morris (PMI), tradicionalno duhanska kompanija, no gledajući prema budućnosti bez dima transformacija je bila neminovna. O daljnjem smjeru razvoja i rezulatima porazgovarali smo s predsjednicom Uprave Philip Morrisa za Hrvatsku Anitom Leticom.
Philip Morris je danas mnogo drugačiji nego prije 10 godina, kaže, te dodaje da su, iako i dalje snažno prisutni u duhanskoj industriji, “istodobno izgradili znanstvene, tehnološke i razvojne kapacitete koji u budućnosti omogućavaju potpuni odmak od cigareta”. To je prioritet, kaže Letica, a dugoročna ambicija kompanije je proširiti djelovanje u području wellnessa…
Kako komentirate poslovne rezultate u ovoj godini, što je ono čime ste najzadovoljniji, a na što treba paziti u narednoj?
Rezultati potvrđuju da je transformacija koju smo započeli prije više od 10 godina bila, iako riskantna, pravilna strateška odluka. Kompanija je u drugom tromjesečju ove godine na globalnoj razini prvi put premašila 11 milijardi dolara neto prihoda, uz organski rast od 7,6 posto, s tim da najveći doprinos rastu dolazi iz bezdimnog poslovanja, kao rezultat prethodno spomenute transformacije. U prvoj polovici godine bezdimni proizvodi činili su 42 posto globalnih neto prihoda, a rast prodaje bezdimnih proizvoda bilježimo i u Hrvatskoj. To potvrđuje da punoljetni pušači traže bezdimne, manje štetne alternative i to nam daje dodatni poticaj da nastavimo raditi na ostvarenju naših strateških ciljeva do 2030. Želimo da više od dvije trećine globalnih neto prihoda dolazi iz bezdimnog poslovanja.
Pozitivne trendove bilježimo i u Hrvatskoj, gdje prodaja bezdimnih proizvoda kontinuirano raste, a njihov udio u prihodima prati globalni trend. Punoljetni potrošači koji puše cigarete, danas imaju mogućnost odabrati manje štetne alternative, no pritom je važno da imaju pristup vjerodostojnim informacijama o tim proizvodima. U razdoblju koje je pred nama, bit će važno nastaviti raditi na tome da regulatorni i porezni okvir prati promjene i inovacije koje su se u industriji već dogodile. Naše su inovacije temeljene na znanstvenim dokazima i, s obzirom na to, smatramo da ih treba objektivno sagledavati pri donošenju politika i rješenja vezanih uz smanjivanje štete od pušenja i unaprjeđenje javnog zdravlja.
Koliko je na poslovne rezultate utjecala sezonalnost? Postoji li dio godine u kojemu je prodaja duhanskih i bezdimnih proizvoda tradicionalno osjetno jača?
I u našoj, kao i u mnogim drugim industrijama, velik broj gostiju koji borave ili prolaze kroz zemlju donose pozitivan utjecaj na poslovanje. Sezonalnost je u Hrvatskoj posebno izražena u drugom i trećem kvartalu godine.
PMI gleda prema budućnosti bez dima – kako je ostvariti? Je li krajnji cilj postati kompanija koja više ne prodaje cigarete?
Kada smo prije desetak godina donijeli hrabru odluku da gradimo budućnost bez dima, bilo je skepticizma oko toga može li duhanska kompanija doista transformirati vlastiti temeljni biznis. Danas smo već vrlo blizu tome da polovicu neto prihoda ostvarujemo iz bezdimnog poslovanja, a bezdimni proizvodi dostupni su na 109 tržišta diljem svijeta. Ti podaci najbolje pokazuju koliko se kompanija u relativno kratkom razdoblju promijenila, uložila u inovacije te ostala dosljedna svojoj viziji. Naš je krajnji cilj da cigarete postanu stvar prošlosti, ali brzina kojom ćemo do toga doći ne ovisi samo o nama, nego i o regulatornom i širem javnom okruženju. Na nama je da nastavimo ulagati u znanost, istraživanje i razvoj alternativa za punoljetne pušače koji bi inače nastavili s tom navikom.
Prije nekoliko godina preuzeli smo Swedish Match čime smo proširili portfelj s nikotinskim vrećicama kao jednom manje štetnom alternativom cigaretama. Švedska je danas zemlja s najmanjim udjelom pušača u Europi, ispod pet posto. Time je postala prva zemlja u Europi koju možemo nazvati “zemljom bez dima”. Da bi se takva promjena dogodila i u drugim zemljama, punoljetni pušači moraju imati pristup alternativnim proizvodima kontrolirane kvalitete i vjerodostojnim informacijama o njima, a regulatorni okvir treba prepoznati da različiti proizvodi imaju i različit profil rizika. Naravno, najbolji izbor i dalje je ne početi pušiti ili potpuno prestati, ali za punoljetne pušače koji iz bilo kojeg razloga ne prestaju pušiti, važno je da danas postoje manje štetne alternative.
Koliki udio vašeg poslovanja u Hrvatskoj dolazi od novih, bezdimnih proizvoda i koliko brzo taj udio raste?
Hrvatska vrlo jasno prati globalni smjer transformacije i udio bezdimnog portfelja kontinuirano raste. Kada smo krajem 2017. u Hrvatskoj lansirali prvi proizvod za grijanje duhana, bila je to potpuno nova kategorija koju su tek trebali upoznati i potrošači i tržište. Bezdimni portfelj danas predstavlja važan dio našeg poslovanja te je u 2025. činio više od trećine ukupne prodaje.

Kakav je vaš stav prema maloljetničkoj konzumaciji nikotinskih proizvoda?
Ovo je iznimno važna tema. Duhanski i nikotinski proizvodi namijenjeni su isključivo punoljetnim osobama i snažno se protivimo njihovoj prodaji maloljetnicima. Od naših prodajnih partnera zahtijevamo striktno poštivanje dobnih ograničenja i s naše strane poduzimamo sve mjere kako ne bi došlo do takve prodaje, od jasno definiranih procedura i kontinuiranih edukacija, a radimo i na uvođenju novih tehnoloških rješenja koja će dodatno pomoći prodajnom osoblju u procjeni dobi kupca. Osobno se zalažem za nultu stopu tolerancije kada se radi o prodaji nikotinskih proizvoda maloljetnicima.
Treba li odgovornost za sprječavanje maloljetničke konzumacije biti prvenstveno na roditeljima, državi, trgovcima ili proizvođačima?
Odgovornost je na svima. Kao i kod drugih vrsta ponašanja, iznimno je važna edukacija, ali i generalni stav društva prema štetnosti pušenja. Jednako je važno i poštivanje te dosljedno provođenje zakona koji jasno zabranjuju prodaju nikotinskih proizvoda maloljetnicima. Sami proizvođači moraju odgovorno razvijati, označavati i komunicirati proizvode, a trgovci odbijati prodaju maloljetnicima. Na tržištu e-cigareta i nikotinskih vrećica, koji su posebno zastupljeni među mladima, nisu prisutne samo velike svjetske kompanije, već i manji poslovni subjekti koji nažalost često imaju drugačije poslovne prakse. Upravo zato apeliramo na kontinuirani nadzor i provedbu zakona, ali i rad na edukaciji i prevenciji.
Govorimo li o povećanju trošarina na cigarete u Hrvatskoj, jesu li dobro postavljene ili se previše oporezuje proizvode koji bi trebali poticati prijelaz na bezdimne alternative? Koliko povećanje trošarina utječe na promjenu ponašanja potrošača te koliko može potaknuti prelazak na ilegalno tržište?
Trošarine su instrument javne politike. Svakako da, ako želimo da punoljetni pušači koji ne prestaju pušiti prijeđu na manje štetne alternative cigaretama, i porezni sustav treba nastaviti prepoznavati razlike među tim kategorijama proizvoda. Općenito kad je o trošarinama riječ iskustvo pokazuje da nagli i veliki skokovi trošarina uzrokuju veliki rast cijena u kratkom periodu te se dio potrošnje vrlo brzo prelijeva na crno tržište, a tada gube svi – i država i svi u lancu opskrbe. Zato povećanja trošarina treba planirati odmjereno, predvidljivo i postupno te usklađeno s razinom štetnosti pojedinih proizvoda.
Philip Morris već ima Equal-salary certifikaciju, ali s obzirom na novu Direktivu u transparentnosti plaća, što će ona konkretno promijeniti u svakodnevnom poslovanju?
Mi ideju iza ove Direktive vidimo kao potvrdu smjera kojim već godinama idemo te smo spremi za provođenje svih relevantnih propisa. Philip Morris Zagreb njeguje kulturu jednakih prilika za sve, bez obzira na spol, godine, porijeklo… To je jedini ispravan način da se promovira znanje i adekvatno nagrađuje sposobnost, angažman i profesionalni razvoj zaposlenika. Certifikat Equal-salary, koji potvrđuje da muškarci i žene na istim pozicijama imaju iste plaće, u Hrvatskoj imamo kontinuirano od 2018.
Osvrnemo li se na sveprisutnu umjetnu inteligenciju, hoće li i kako u sljedećih pet godina promijeniti način na koji Philip Morris posluje u Hrvatskoj?
Umjetnu inteligenciju koristimo kao dio digitalne transformacije, a važno nam je da se takvi alati uvode odgovorno, transparentno i u skladu s regulatornim okvirom. Kao kompaniji koja sustavno ulaže značajna sredstva u razvoj novih proizvoda te prihvaćanje inovacija, pa tako i novih alata baziranih na umjetnoj inteligenciji, to nam je prirodno. No, umjetna inteligencija donosi promjene u razne sfere naših života pa je neminovno da će to utjecati ne samo na alate koje koristimo već i na načine na koje radimo, razmišljamo, potrebne vještine, talent…
PMI već 10 godina provodi projekt Pokreni nešto svoje. Zašto duhanska kompanija ulaže u razvoj malih poduzetnika i društvenog poduzetništva, što time dobiva zauzvrat?
Imamo viziju bolje budućnosti pa smo, osim svojim poslovanjem, i pokretanjem ovog projekta željeli doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva, i to osobito malog, inovativnog poduzetništva i onog koji ostavlja širi pozitivan trag u lokalnoj zajednici. Još pamtim kako se razvijala ideja jer smo program pokretali baš u vrijeme kada sam došla na čelo Philip Morris Zagreba. Kroz “Pokreni nešto svoje” poduzetnicima koji su odabrani na natječaju s jasno definiram kriterijima, zajedno s našim partnerom ACT Grupom pružamo mentorsku i financijsku podršku kako bi lakše razvili svoje ideje i ojačali poslovne modele koji stvaraju mjerljivu društvenu ili okolišnu vrijednost.
U deset godina čak 78 poduzetničkih projekata dobilo je “vjetar u leđa” u ostvarivanju poslovnih ideja i razvoju poslovanja. Društvena vrijednost programa u tih je deset godina premašila 3,9 milijuna eura. Ilustracije radi, samo u 2025. svaki uloženi euro generirao je 4,86 eura dodatne društvene vrijednosti. Mislim da te brojke najbolje govore o vrijednosti programa i potvrđuju da smo uspjeli ostvariti ono što smo željeli, a to je širi pozitivan doprinos zajednici. U jubilarnoj godini program je ojačan partnerstvom s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, što s jedne strane govori o relevantnosti ovog programa, a s druge otvara nove poslovne prilike za naše dobitnike.
Kao žena na čelu velike kompanije, jeste li ikada morali dokazivati više nego muške kolege?
Bilo bi neiskreno reći da razlike ne postoje. Postoje! I samo statistički gledano, značajno je manji broj žena nego muškaraca na najvišim pozicijama kako globalno, tako i u Hrvatskoj. No, moram priznati da se osobno kroz karijeru nisam opterećivala time da se više dokazujem samo zato što sam žena. Tome je sigurno pridonio i odabir kompanija u kojima sam radila. Bilo mi je uvijek važno da se dobro osjećam na radnom mjestu i da vjerujem kako imam priliku napredovati u skladu s mojim rezultatima, razvojem i željama, jednako kao i muške kolege. Istinski vjerujem u to da različitost osnažuje, pomaže timovima da bolje razumiju problem i potrebe tržišta, da ih sagledaju iz različitih perspektiva i u konačnici ponude bolja rješenja.

Što biste danas savjetovali mladoj ženi koja želi doći do neke visoke pozicije?
Kada bih nešto morala izdvojiti, mladima bih savjetovala da budu znatiželjni, da ne gube želju za učenjem, da ne sumnjaju u sebe i da hrabro prihvaćaju izazove kao prilike za profesionalni iskorak. Najviše se nauči kada izađeš iz zone komfora pa je poruka da prihvaćaju veću odgovornost i prije nego što se osjećaju potpuno spremni za iduću stepenicu. Jer ako želiš rasti, ne čekaš da si potpuno spremna, ako je to uopće moguće biti. Neki od mojih najvažnijih profesionalnih uspjeha rezultat su upravo onih odluka kod kojih nisam unaprijed znala kamo će me odvesti. Ponekad je najveći rizik upravo ostati predugo na istom mjestu jer tako limitiramo rast, ne doznamo odgovor na pitanje ‘što je još/više/bolje/drugačije moglo biti?’. Kroz iskustvo naučiš osjetiti kada je vrijeme za neki novi iskorak pa i onda kad je bilo teško i shvatiš da više boli spoznaja o propuštenoj prilici nego poneki neuspjeh ili kriva procjena.
Za kraj, kakav lider danas treba biti? Koliko ste se sami promijenili otkako ste na poziciji predsjednice Uprave?
Možda je danas i najvažnija osobina lidera prepoznati što dolazi te se brzo i pravilno prilagoditi situaciji. Jedna od najbitnijih osobina lidera današnjice upravo razumijevanje pozicije “iz tuđih cipela”, bilo to potrošača, zaposlenika ili nekih drugih internih i vanjskih aktera. Moj se stil vođenja kroz godine sigurno mijenjao jer sam i sama danas drugačiji profesionalac i iskusnija osoba, pa određenim situacijama pristupam drugačije. Od 2015., kada sam postala predsjednica Uprave PMI, susretali smo se s brojnim izazovima i s vremenom sam osvijestila da je jedna od najvažnijih odgovornosti lidera stvoriti uvjete u kojima se najbolje ideje mogu ne samo razvijati već i doći do izražaja – okruženje u kojem ljudi imaju dovoljno povjerenja, slobode i hrabrosti predložiti ih. Za mene liderstvo zato nije pitanje kontrole, nego jasnog smjera, odgovornosti, hrabrosti, rasta i obostranog povjerenja. Biti na čelu kompanije je velika odgovornost, ali i privilegija.