Voda je hrvatsko bogatstvo. Voda je inspirirala brojne hrvatske izumitelje, inženjere, graditelje i poduzetnike. Još je početkom 17. stoljeća Faust Vrančić konstruirao vodeničko kolo, koje se smatra pretečom suvremenih turbinskih kola u hidroelektranama.
Mladi Nikola Tesla je igrajući se na potoku u blizini rodne kuće već tada naslutio mogućnosti korištenja snage vode. Zato nije čudno da se hidroelektrane u Hrvatskoj počinju graditi već krajem 19. stoljeća. Tako je čuvena hidroelektrana na slapovima Niagare, proradila svega tri dana prije naše hidroelektrane Krka.
Doživjele stotu
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području Hrvatske izgrađeno je više hidroelektrana, od kojih su neke i danas u funkciji. Zahvaljujući HEP-u koji njima brižljivo upravlja, one su uspjele “doživjeti stotu”. Najstarija među njima je Jaruga, posljednja elektrana u slivu Krke, izgrađena nedaleko od prve hidroelektrane Krka podno čuvenog Skradinskog buka, unutar današnjeg nacionalnog parka. U pogonu je od 1903. godine i spada među najstarija aktivna postrojenja za proizvodnju električne energije na svijetu.
U Nacionalnom parku Krka nalazi se i Miljacka, izgrađena 1906. godine što znači da ove godine obilježava vrijedan jubilej, 120 godina rada. Kao važna energetska, industrijska i kulturna baština te unikatna posebnost, HE Miljacka je 2018. godine uvrštena u svjetski Hydro Hall of Fame. Četiri godine kasnije, s radom je počela još jedna hidroelektrana na području Dalmacije, točnije kod Zadvarja na rijeci Cetini. HE Kraljevac je prema snazi i proizvodnji tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi.
Najstarija hidroelektrana u kontinentalnoj Hrvatskoj je Ozalj na rijeci Kupi, koja je puštena u rad 1908. godine, za potrebe opskrbe grada Karlovca. Zgrada u kojoj se nalazi, izgrađena prema nacrtima slavnog arhitekta Hermanna Bolléa, vrijedan je primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća. Klub dobrodržećih hidroelektrana stogodišnjakinja zatvara Zeleni vir. Elektrana izgrađena1921. godine, smještena je na potoku Curak nedaleko od Skrada u Gorskom kotaru. Zbog svoje iznimne lokacije nedaleko od zaštićenog krajobraza Vražji prolaz i spomeničke vrijednosti, ona danas predstavlja i turističku znamenitost.
Više snage i energije
Prosječna dob HEP-ovih hidroelektrana iznosi gotovo pola stoljeća. U ovom je stoljeću primjerice izgrađena tek jedna velika hidroelektrana – Lešće. Kako su nam te tvornice zelene energije itekako dragocjene, pred HEP-om je izazov kako im produljiti životni vijek, a zadržati ih u dobrom zdravlju, kondiciji i snazi. Zato HEP redovno ulaže u rekonstrukcije, zamjenu dotrajale opreme novom na razini zadnjih tehnoloških i tehničkih rješenja te revitalizaciju objekata. Tim se zahvatima postiže unaprjeđenje tehnološkog procesa i modernizacija opreme, često uz uvođenje procesne automatike i daljinskog upravljanja, a sve s ciljem povećanja raspoloživosti elektrana za potrebe elektroenergetskog sustava. Podrazumijeva se da se svi zahvati izvode u skladu sa sve strožim zahtjevima zaštite voda i čitavog okoliša.
Aktualni ciklus rekonstrukcija i revitalizacija hidroelektrana pokrenut je 2012. godine. Iako primarni cilj nije povećanje snage i proizvodnje hidroelektrana, ono se ostvaruje svugdje gdje je to moguće. Ukupno se u tom smislu očekuje ostvariti dodatnih 135 megavata. Za ilustraciju, jedna hidroelektrana te snage bila bi šesta po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama. Očekivano povećanje godišnje proizvodnje iznosi oko 400 milijuna kilovatsati, što odgovara prosječnoj godišnjoj potrošnji oko 110 tisuća hrvatskih kućanstava.
Više od trećine povećanja snage, ukupno 52 MW, ostvareno je na samo jednoj hidroelektrani, naravno onoj najvećoj – HE Zakučac. To je primjerice više od snage HE Lešće. Uz istu količinu vode, godišnja proizvodnja Zakučca povećana je prosječno za 58 milijuna kilovatsati. Trenutačno, u tijeku je rekonstrukcija i revitalizacija hidroelektrane Senj, a ugovorena je i za hidroelektranu Varaždin, gdje se očekuje povećanje prosječne godišnje proizvodnje za 6 posto i produljenje životnog vijeka za idućih najmanje 50 godina. Možemo reći, longevity na djelu!
