Srpanj je bio vrlo turbulentan mjesec što se tiče svih globalnih tržišta od Amerike do Azije, a u centru događanja su dvije glavne teme: rat u Iranu i umjetna inteligencija. Tržišta budno prate što se događa u oba svijeta koja ne možemo niti ignorirati niti izolirati.
Tržišta su u srpnju doživjela mali šok naspram lipnja, pogotovo korejski Kospi koji je vidio izniman pad od najviših razina u povijesti, o čemu nešto kasnije. Britanski FTSE100 je dostigao najveću razinu u povijesti od 11.000 bodova pogonjen dobrim rezultatima banaka i naftnih kompanija poput Shella i British Petroleuma.
Cijene nafte i dalje volatilne
Rat u Iranu, za koji američki predsjednik Donald Trump već mjesecima govori da je blizu kraja i da će postići ugovor uskoro, neprekidno utječe na cijene nafte. Naime, nakon što je u lipnju postignut memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, cijena nafte je strmoglavila sa skoro 100 dolara na 68. Međutim, niti mjesec dana kasnije, Amerika je nastavila bombardirati strateške mete iranske vojske, što je odmah imalo utjecaj na cijene nafte koja je 23. srpnja dostigla razinu od preko 100 dolara po barelu nafte, što je naravno i utjecalo na cijene goriva koje vidimo danas na benzinskim crpkama.
Nakon što je inflacija u eurozoni popustila u lipnju na 2,8 posto u srpnju već vidimo porast na 2,9 posto od kojih je energija i energetski troškovi porasla za 10 posto. Usprkos tome što je u drugome kvartalu eurozona rasla za 0,4 posto, što je bilo iznad očekivanja od 0,2 posto, za Europsku centralnu banku bit će teško ne podići kamate na njihovom sastanku u rujnu upravo zbog rata na Bliskom Istoku. Kako ulazimo u završnicu godine, potražnja za energijom će biti sve veća, tako da ECB neće moći riskirati da se ekonomija pregrije te tržište očekuje da će banka dići kamate za 0,25 posto na 2,5 posto.
Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama je vrlo slična i eurozoni. Fed na posljednjem sastanku u srpnju je ostavio kamate netaknutima. Američki “consumer price index” koji koriste za praćenje razina cijena urbanih (u velikim gradovima) potrošača je u lipnju pao za 0,4 posto dok je u svibnju porastao za 0,8 posto. Pad u lipnju je najveći mjesečni pad od 2020. godine. Ali kada pogledamo cijenu nafte, nastavljene carine od 10 do 12,5 posto za sve države što je predsjednik Trump obnovio također s razinama 30-godišnjih obveznica na najvišoj razini u 19 godina od 5,23 posto znači da će i američki Fed morati ozbiljno razmišljati o dizanju kamata na sljedećem sastanku također u rujnu.
Razina 30-godišnje obveznice je bitan pokazatelj jer ona pokazuje razinu povrata koju tržište zahtjeva zbog povećanog rizika inflacije. Također, američki BDP oslabio je u drugom kvartalu 2026. godine na razinu od 1,5 posto, ali podatci o potrošačima i dalje ostaju snažni što nam govori da potrošnja ne slabi ili, u drugim riječima, ljudi manje štede budući da cijene rastu.
Mandat novog predsjednika Feda Kevina Warsha je tek počeo, ali sa sobom donosi već velike promjene, jedna od najbitnijih je da neće davati buduću prognostiku gdje će kamate ići već će samo komentirati trenutačnu situaciju bazirano na dostupnim podatcima. Naravno, kritike uvijek ima, tako je i kritika na ovaj mandat krenula, uglavnom u smjeru da će Fed opet kasniti s potezima na tržištu te da ako ostavljaju tržištu da špekulira o smjeru kamatnih stopa, to će samo prouzročiti više rizika i volatilnosti.
Kina je doživjela najsporiji rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine, u povijesti praćenja razine te statistike na razini od +4,3 posto. Iako je ekspanzija nešto o čemu zapadne države mogu zavidjeti, svejedno je ispod mete Pekinga od 4,5 do 5,0 posto. Podaci o potrošnji i ulaganju su zabrinjavajući, budući da jedini znak podrške za pozitivan broj dolazi od industrijske proizvodnje, primarno čelika. Iako su ulaganja u trajnu imovinu pala za 5,7 posto, Kina ulaže u drugim smjerovima, najbitnije u umjetnu inteligenciju i čipove. Kina je najavila da se bliži neovisnosti u proizvodnji Deep Ultraviolet (DUV) alata za čipove. Ta vijest je bila iznimno važna za nizozemsku kompaniju ASML čija je dionica u zadnjih mjesec dana pala za skoro 17 posto.
Kinezi i ugroa Amerike u AI-ju
Kineski modeli umjetne inteligencije ne samo da su korišteniji već su i znatno jeftiniji od američkih modela, kao što smo i pričali u prošlom sažetku tržišta, taj trend se ovaj mjesec samo nastavio. Pogotovo što se tiče modela Kimi K3 koji je proizvod kineske tvrtke Moonshot AI, koja gleda da u kolovozu odradi IPO u vrijednosti od 50 milijardi američkih dolara. Kimi K3 je u benchmark testovima imao bolje rezultate od svih konkurenata osim GPT 5.6 i Claude Fable 5. Iako američke tvrtke koriste te modele i izvor su natjecanja na globalnom tržištu za što bolji model, kineska vlada razmišlja o kontroliranju izvoza tih modela. Do sada nema konkretnih vijesti, ali bitan je podatak kojeg valja imati na umu.
Lobiranje za umjetnu inteligenciju u američkoj politici je dostiglo neviđene razine. Razlog tomu je što je Trumpova administracija zabranila izvoz Anthropicovog Claude modela zbog sigurnosnih razloga. Među ostalim razlozima za lobiranje je i konstrukcija novih podatkovnih centara i energije za njih. Ne samo da je lobiranje dostiglo neviđene razine, već i samo ulaganje u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Naime, top tvrtke poput Mete, Googlea, Microsofta i Amazona su od 2023. do kraja lipnja potrošile više od bilijun američkih dolara. Proizvođači čipova poput TSMC-a, SK Hynixa i Samsunga su svi imali rekordne godine zbog potražnje, no one su jedno ujedno i razlog volatilnosti. Naime, SK Hynix i Samsung, koji čine oko 52 posto cijelog korejskog KOSPI indeksa, su bili glavnim razlogom pada indeksa od 22 posto u srpnju.
Razlog tome je što su retail investitori ulagali u nešto što se zove “leveraged ETF” koji je vrlo rizičan jer koristi posuđeni novac za ulaganje u te dionice. To je super ideja kada cijene idu gore jer, na primjer ako je 4x leveraged to znači da za svaki dolar, vi zaradite četiri. Međutim, isto funkcionira u suprotnome smjeru, što se i dogodilo. Do te mjere da je korejska vlada odlučila donijeti zakone o ograničavanju ulaganja retail investitora u takve proizvode zbog njihove rizičnosti. Sve u svemu, srpanj je bio mjesec koji je bio više istoga – ekonomska neizvjesnost, umjetna inteligencija, rat u Iranu te tehnološke dionice i napredak u tehnologiji. Možemo očekivati da će ova tematika nastaviti i do kraja godine, samo ne znamo u kojem smjeru budući da je tržište osjetljivo na vijesti, bile one dobre ili loše.
