Jeff Bezos (62) nikada nije potvrdio da je uložio novac u Altos Labs. No, otkad je u časopisu MIT Technology Review, uglednog Tehnološkog instituta Massachusetts objavljeno kako je upravo osnivač Amazona nakon povlačenja s čelnog mjesta kompanije glavni investitor u startup koji istražuje kako zaustaviti starenje, nitko više u globalnoj ulagačkoj zajednici ne sumnja da je to istina.
Na krilima početnog ulaganja od tri milijarde dolara daleko najvećeg u kratkoj povijesti ulaganja u biotehnologije Altos Labs svoju je istraživačku priču započeo prije četiri godine, prikupio još gotovo jednako toliko novca, a danas među svoje ulagače ubraja i tehnološkog milijardera Yurija Milnera (64) koji se obogatio na ulaganjima u internetske i tehnološke kompanije kroz investicijski fond DST Global.
Znanstvenike u Altosu predvodi nobelovac Shinyu Yamanaku, a cilj im je naći način za uspješno pomlađivanje stanica od kojih se sastoji ljudsko tijelo te tako omogućiti – dugovječnost, ne samo kao dulji život ljudi već kao više zdravih godina u životnom vijeku čovjeka. Usput i vlastitom, jer kad netko raspolaže s količinom novca koju je nemoguće potrošiti za života nije li logično dio tog novca uložiti u nastojanje da se život produlji? Yamanaku je Nobelovu nagradu koju je podijelio s britanskim znanstvenikom Johnom B. Guardonom, pionirom kloniranja dobio 2012. godine za otkriće da se zrele, specijalizirane stanice mogu reprogramirati u matične stanice, odnosno ostarjele stanice mogu se ‘pomladiti’.
Tehnološki milijarderi danas snažno ulažu u istraživanje dugovječnosti koju se u svjetlu sve naprednijeg razvoja umjetne inteligencije može gledati i kroz pitanje – možemo li tehnologijom ‘pobijediti’ biologiju? I kada? No, koliko zaista ulažu? Prema posljednjoj Forbesovoj listi za 2026. globalni milijarderi zajedno raspolažu s 20,1 bilijunom dolara, a prema posljednjem izvješću Longevity Tehnology za 2024. u istraživanje dugovječnosti te je godine uloženo 8,49 milijardi dolara. Iako nesumnjivo vruće ulagačko područje dugovječnosti svedeno u brojke privlači manje od 1 posto ukupnog kapitala na raspolaganju globalnim milijarderima, njihovi ulagački smjerovi i motivi donekle su slični, ali se i razlikuju.
Uz Bezosov Altos čija se vrijednost danas procjenjuje na više od 6 milijardi dolara, na stanično reprogramiranje usmjereni su biotehnološki startupi Retro Biosciences, ulagačka meta Sama Altmana (41) direktora Open AI-ja (ChatGPT) i NewLimit, startup u koji je najviše investirao Brian Armstrong (43), koji se obogatio na trgovanju kriptovalutama kao osnivač Coinbasea, najveće platforme za trgovanje kriptovalutama u SAD-u.
Altman je u Retro Biosciences osobno uložio 180 milijuna dolara, a tvrtka je u siječnju 2025. s Open AI-jem pokrenula GPT–4o–micro, specijaliziranu inačicu GPT-4o modela razvijenu za inženjerstvo proteina te do danas prikupila milijardu dolara kapitala. Bave se unaprjeđivanjem Yamanakininih istraživanja. Prvo kliničko istraživanje Retro Biosciencesa usmjereno je na Alzheimerovu bolest.
NewLimit u koji je uložio Brian Armstrong također se bavi epigenetskim reprogramiranjem, odnosno traži način kako da ljudske stanice s vremenom (starenjem) ne zaborave koje gene trebaju uključivati, a koje isključivati kako bi se dulje sačuvale od propadanja. New Limit je lani prikupio 130 milijuna dolara investicija, a ubrzo nakon toga dodatnih 45 milijuna eura u čemu je sudjelovao i farmaceutski div Eli Lilly čime je počela era u kojoj bi i velike farmaceutske kompanije dugovječnost mogle početi shvaćati sve ozbiljnije.
U drugu skupinu milijardera, ulagača u dugovječnost mogli bi se svrstati oni predvođeni Markom Zuckerbergom (42) i njegovom suprugom Priscillom Chan (41). Istražuju kako sagraditi infrastrukturu biologije temeljene na umjetnoj inteligenciji, odnosno razvijaju sustav alata, podataka, laboratorija i računalnih kapaciteta kako bi umjetna inteligencija mogla predviđati i dizajnirati biološke procese. U travnju 2026. najavili su da će uložiti pola milijarde dolara u izgradnju skupova podataka koji će omogućiti razvoj prediktivnih modela AI.a, a projektu su dali ime Virtual Biology Initiative.
Cilj je omogućiti da se istraživanja o tome kako će neka stanica reagirati na lijek ili terapiju mogu provoditi računalno, a ne nužno na pravim živim stanicama. Dvojac u istraživanje dugovječnosti namjerava usmjeriti sve svoje bogatstvo vrijedno nešto više od 200 milijardi dolara kroz Chan Zuckerberg Initiative (CZI) i Biohub. U narednih deset godina najavili su, uložit će najmanje 10 milijardi dolara u temeljna znanstvena istraživanja, što je dvostruko više nego u prethodnom desetljeću.
No, koliko god zvučalo obećavajuće pretvaranje znanstvenih otkrića u kliničke terapije, za sada ispada teže nego što bi sugerirao javni diskurs investicijske zajednice. Još prije Altos Labsa i Retro Biosciencesa umjetnu inteligenciju i biologiju u kontekstu istraživanja starenja počela je spajati tvrtka Calico u koju je ulaganja predvodio Larry Page (53), jedan od osnivača Googlea. Calico, koji danas posluje kao i Google u okviru Alphabeta kao matične kompanije, prošao je u proteklom desetljeću put od nade preko uspona i pada, pa ponovnog buđenja. U suradnji s velikom farmaceutskom kompanijom AbbVie surađivali su puno desetljeće, sve do kraja 2025., istražujući bolesti poput ALS-a (amiotrofične lateralne skleroze) no nisu uspjeli na tržište izbaciti komercijalni lijek pa je suradnja čija je vrijednost dosegla 3,5 milijardi dolara raskinuta.
Alphabet je nastavio vjerovati u Calico koji se u poslovnom zaokretu okrenuo Kini i kineskom biotehnološkom tvrtkom Mabwell Bioscience sklopio ugovor o licenciranju vrijedan 571 milijuna. Sada istražuju njihovo antitijelo 9MW3811 koje cilja na protein IL -11 za koji su istraživanja na miševima pokazala da blokiranjem može produljiti život za čak 25 posto. No, dug je, a često i nepremostiv put od miševa do ljudi, no u Calicu vjeruju u svoja istraživanja te se pozicioniraju kao dugoročan igrač u utrci za dugovječnošću.
Peter Thiel (58), osnivač PayPala, predsjednik uprave Palantira također je među pionirima ulaganja u dugovječnost u Silicijskoj dolini. Uz Larryja Ellisona (81), jednog od osnivača Oraclea, može se svrstati među milijardere koji su istraživanja starosti financirali kroz svoju filantropsku orijentaciju. Thiel je komercijalno uložio u tvrtku Unity Biotechnology koja se bavi razvojem senolitičke terapije. Riječ je o uklanjanju starih nepotrebnih stanica koje ipak i dalje otpuštaju upalne signale i pridonose starenju tkiva. Tvrtka je privukla i ulaganje Jeffa Bezosa, ali u glavnom programu traženja lijeka za osteoartritis nisu postigli relevantan uspjeh.
Ellison je pak kroz zakladu Ellison Medical Foundation koja je djelovala od 1997. do 2013. podupirao temeljna biomedicinska istraživanja starenja i bolesti povezanih sa starenjem, te je tijekom 15 godina prema podacima organizacije Philanthropy Roundtable podijelila nešto više od 400 milijuna dolara istraživačima.
Sergey Brin (52), još jedan među osnivačima Googlea predan je ulagač u dugovječnost, no njegov je motiv i osoban budući da je nositelj genske mutacije koja mu donosi povećani rizik od Parkinsonove bolesti. Brin je prvo donirao 20 milijuna dolara zakladi Michael J. Fox-a kojem je Parkinsonova bolest dijagnosticirana na vrhuncu glumačke slave kad mu je bilo tek 30-ak godina. Brin je do danas u istraživanje Parkinsonove bolesti donirao više od dvije milijarde dolara i time postao jedan od najvećih privatnih donatora usmjerenih na jednu specifičnu bolest.
Elon Musk ne ulaže u dugovječnost nego u svom specifičnom stilu u ‘novi način postojanja’. Njegov Neuralink ima cilj stvoriti univerzalno moždano sučelje koje bi ljudima s ozbiljnim zdravstvenim ograničenjima omogućilo značajno proširenje sposobnosti.
Tehnološki milijarderi, osnivači kompanija koje su u proteklih 20 godina promijenile svijet danas su u prosjeku ljudi u ranim ili srednjim 50 tim godinama, poslovno su narasli na internetskoj revoluciji, a njihova su današnja ulaganja u spajanje umjetne inteligencije i biologije u domeni velikog eksperimenta. Dugovječnost kao istraživačko polje u kojem se nastoji pomaknuti granica mogućeg danas obuhvaća duboku biotehnologiju, preventivnu dijagnostiku i eksperimentalne klinike.
