Organizacijska transformacija već dugo je među najzastupljenijim tipovima poslovnih projekata. Broj organizacijskih promjena porastao je 183 posto od 2019. godine, upozorava Project Management Institute uz naglasak da su se promjene i prilagodbe njima iskristalizirale kao trajna karakteristika poslovanja. Unatoč tome, tek jedna od pet organizacija ima razvijenu formalnu praksu upravljanja promjenama u stvarnosti geopolitičkih napetosti, klimatskih promjena, tehnološkog razvoja, širenja umjetne inteligencije, promjena u lancima vrijednosti i novih očekivanja financijskog sektora.
Paradoks poslovanja u aktualnom okruženju je da strategije nikada nisu bile ambicioznije, tehnologije nikada dostupnije, a kapital nikada spremniji financirati transformaciju – no nerijetko izostaje sposobnost organizacija da promjenama uspješno upravljaju.
Transformacija koja je na glasu kao velik i važan test organizacijama je već godinama zelena i održiva tranzicija. Dekarbonizacija, primjena načela kružnog gospodarstva ili prilagodba klimatskim promjenama organizacijama je izazov na mnogim razinama, od kojih se ističe činjenica da ove promjene same po sebi ne stvaraju vrijednost. Vrijednost nastaje tek kada organizacija uspije promijeniti način na koji donosi odluke, raspoređuje resurse i uključuje ljude u provedbu promjene.
„Iskustva iz različitih industrija pokazuju da su najveće prepreke transformaciji one organizacijske, od otpora prema promjenama, preko nejasno definiranih odgovornosti do nedostatka zajedničke vizije i konačno ograničenih kapaciteta. Same financije su uvijek bile i ostaju izazov, ali često organizacijska kultura predstavlja najveći izazov, veći i od tehnologije ili regulatornih zahtjeva. Primjer je i trenutna ekspanzija implementacije umjetne inteligencije koja iznosi na vidjelo da su uspješne priče rezultat samih ljudi i vodstva, a da je tek manji dio povezan s tehnologijom,“ poručuje Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika HGK.
Kod uspješnih organizacija tako održivost prestaje biti pitanje usklađenosti s propisima i postaje dio poslovne logike. Pokazuje to i trend koji se događa nakon regulatornog rasterećenja. Deloitteovo istraživanje među više od 2100 rukovoditelja ističe da je pritisak regulatora na ulaganja u održivost pao sa 77 posto na 58 posto tvrtki u posljednje tri godine, a da je unatoč tome 83 posto tvrtki u posljednjoj godini povećalo ulaganja u održivost.
Banke, investitori i osiguravatelji pri tome sve manje procjenjuju samo trenutačno financijsko stanje poduzeća, a sve više njegovu sposobnost da uspješno odgovori na promjene koje dolaze. Kapital financira ono što je tvrtka sposobna postati. No, kapital sam po sebi ne jamči smjer, već je organizacija ta koja mora razumjeti gdje su prilike i što je zapravo ugrožava da bi znala kamo usmjeriti dobivene resurse – a upravo tu upravljanje rizicima i promjenama postaje ključno za otpornost.
Otpornost poslovanja dvije trećine poslovnih lidera prepoznaje kao glavnu korist svoje strategije održive tranzicije – ne uštedu emisija, ne izvještavanje, već otpornost. Pokazalo je to istraživanje HSBC-a, jedne od najvećih svjetskih bankarskih i financijskih korporacija, na uzorku od 1600 menadžera. Istraživanje im je potvrdilo i da investitori održivost povezuju prvenstveno s dugoročnom financijskom uspješnošću i kvalitetnijim upravljanjem rizicima.
Zbog toga upravljanje rizicima postupno prerasta iz procesa usmjerenog na kontrolu u proces koji podržava donošenje poslovnih odluka. Cilj više nije izbjeći svaki rizik, nego razumjeti kako će se različite promjene preliti na poslovni model i koliko se brzo organizacija može prilagoditi.
Kako upravljati promjenama i izgraditi otporan poslovni model u vremenu stalnih neizvjesnosti tema je ovogodišnje konferencije Podržimo održivo, središnjeg poslovnog događanja o održivom poslovanju u Hrvatskoj, 9. i 10. rujna u zagrebačkoj Laubi Hrvatska gospodarska komora stavlja naglasak na razvoj održivih poslovnih modela kroz viziju, strategiju, inovacije te učinkovito upravljanje promjenama i rizicima.
Na konferenciji će sudionici imati priliku prvi put gledati uživo HGK podcast Podržimo održivo, te saznati koje su ključne usluge za jačanje poslovne konkurentnosti na HGK Marketplaceu.
Prvoga dana konferencije, 9. rujna već tradicionalno će se dodijeliti ESG nagrade HGK za poduzeća koja svojim poslovanjem postavljaju standarde održivosti u Hrvatskoj. Za nagrade konkuriraju sva poduzeća koja ispune ESG rating HGK do kraja kolovoza 2026.
Drugog dana konferencije održat će se finale Pitch natjecanja HGK za hrvatska start-up i scale-up poduzeća u području održivih inovacija. Najbolji održivi start-up i scale-up osvajaju 5.000 EUR, a svih šest finalista studijski posjet Švedskoj i organizirane sastanke s investitorima i start-up zajednicom. Prijave za Pitch natjecanje otvorene su do 31. srpnja 2026.
Konferenciju su podržali Erste banka i Counter Forced Labor Technologies kao platinasti sponzori, Generali osiguranje kao zlatni sponzor te INA i Kaufland kao brončani sponzori, a prijatelji konferencije su: E.ON, Ericsson Nikola Tesla, Zagrebački holding, Croatia Airlines, Zagreb plakat i Spring+Shift. Institucionalni partneri konferencije su Ministarstvo financija, HBOR, Europska investicijska banka i Europska komisija.
